Detalji

Na nedjelju o Samarijanki, 2. svibnja 2021., Akademski zbor ''Palma'' iz Bazilike Srca Isusova sudjelovao je pjevanjem na svetoj arhijerejskoj liturgiji koju je služio vladika Milan Stipić. S vladikom Stipićem suslužili su katedralni župnik o. Mihajlo Simunović, kancelar o . Vladimir Simunović, ekonom o. Danijel Hranilović, o. Andrij Savyak, duhovnik zbora Damir Kočiš SJ te đakon MLaden Mikulić. Zbor je otpjevao cijelu liturgiju i na kraju izveo nekoliko duhovnih skladbi. Vladika Stipić ih je posebno pozdravio, pokazao im biskupsku rezidenciju i njezine umjetničke i kulturne vrijednosti, zadržavši ih uz zajednički bratski stol. U homiliji je sve potakao da nasljeduju Kristove riječi iz evanđelje ove nedjelje, da se klanjaju Bogu u duhu i istini kao iskreni vjernici koji svoju vjeru zrelo i ozbiljno shvaćaju, pijući iz vrela pravoga života koji je Krist. Akademski zbor Bazilike Srca Isusova „Palma“ zbor je s dugogodišnjom tradicijom čuvanja i izvođenja klasične sakralne glazbe, od gregorijanskog korala do djela suvremenih autora te okuplja uglavnom studente zagrebačkoga Sveučilišta. Temeljna je djelatnost zbora obogaćivanje nedjeljne liturgije u matičnoj Bazilici, no „Palma“ održava i brojne koncerte, sudjeluje na vjenčanjima i ostalim obredima, kao i na različitim natjecanjima i smotrama.

 

Detalji

U sklopu tradicionalnog godišnjeg proljetnog posjeta jednom gradu u blizini Zagreba, članovi podružnice Hrvatskog katoličkog liječničkog društva ''Branimir Richter'' iz Zagreba ove su godine pohodili Križevce, a između ostaloga posjetili i grkokatoličku  katedralu Presvete Trojice  te se susreli s vladikom križevačkim Milanom Stipićem, Posjet je započeo svetom liturgijom katedrali koju je služio vladika Milan Stipić uz susluženje katedalnog župnika o. Mihajla Simunovića i kancelara o. Vladimira Simunovića te đakona Ivana Skalivskyog. Sudjelovali su i katedralni pjevači. U propovijedi biskup je pozdravio nazočne članove HKLD-a, upozorio na spomendan sv. Josipa Radnika i vazmeno vrijeme u kojem se nalazimo, a koje nas potiče da i sami upremo oči u vječnost koju nam je Krist osigurao. Poslije liturgije biskup Milan je HKLD-ovcima predočio nastanak Križevačke eparhije i Križevaca kao grkokatoličkog biskupskog sijela. Ukazao je na umjetničku vrijednost katedrale i zanimljive pojedinosti njezinog renoviranja s kraja 19. st. Sačuvane predmete bogatog crkvenog inventara iz vremena prije obnove posjetitelji su mogli pogledati u biskupskom dvoru. U znak zahvalnosti za zajedničku molitvu, blagoslov i ugodno druženje Predsjednik HKLD-a doc. Čivljak darovao je biskupu sliku iz Umjetničke zbirke HKLD-a ''Antun Švajger'' Bila je ovo također prilika da se Podružnica zahvali grkokatolicima za gostoprimstvo u zagrebačkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda gdje članovi Podružnice zajedno s HKDMST redovito od 2017. godine obilježavaju Dan života. Foto: Hrvatsko katoličko liječničko društvo.

 

Detalji

Molitvena čestitka svima koji ove nedjelje slave Uskrsnuće Gospodnje - Pashu!

 

Detalji
 
Uz 1. svibanj - Dan rada
 
Grad Antiohija – danas malo mjesto u Turskoj – u 4. st. je bila velebni, lijepi i bogati grad Istočnog Rimskog Carstva. Mnogi carevi i bogataši darivali su sredstva za izgradnju ulica ukrašenih stupovima u središtu grada. Dobrostojeći građani ukrašavali su svoje mramorne dvorane freskama i kipovima. Čak su isticali svoje bogatstvo oblaganjem zidova zlatom. Čak se i katedrala u Antiohiji nazivala “Zlatnim domom“. Upravo u Antiohiji u 4. st. patrijarhom (nadbiskupom) postaje Ivan, nazvan “Zlatousti“ (grč. Krizostom), koji će postati kasnije patrijarhom Carigrada, carske prijestolnice Bizanta, i jednim od najvećih teologa i otaca ranokršćanske Crkve, štovan i danas u svim kršćanskim Crkvama kao svetac i veliki crkveni “otac“ (naučitelj). Kršćanima bizantskog ili grčkog obreda je osobito važan kao sastavljač Božanske liturgije kojom se skoro svake nedjelje i blagdana služimo. Međutim, Ivan je zaradio nadimak “Zlatousti“ ne zbog svog bogatstva nego zbog svojih “zlatnih“ propovijedi i spisa koje su ostavljale slušatelje bez daha. Zapravo, Ivan Zlatousti dolazio je iz bogate obitelji, ali je vrlo rano ostavio sve bogatstvo i privilegije te se priklonio isposničkom stilu života egipatskih monaha. Kasnije je postao svećenikom i naposljetku biskupom, velikim crkvenim dostojanstvenikom i poglavarom. Što je to Ivan svojim “zlatnim ustima“ propovijedao u katedrali u Antiohiji (“Zlatnom domu“) pred društvenom elitom grada Antiohije? Da nije bio sjajni govornik i moralni autoritet, teško da bi ga elite Antiohije pustile da drži škakljive i vatrene

Detalji
 
POŽEGA (IKA) 30.04.2021. / 22:33

U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorčević primio je 30. travnja križevačkog vladiku Milana Stipića, u čijoj je pratnji bio kancelar Vladimir Simunović. Biskup Škvorčević posvjedočio je vladiki Stipiću radost što ga je papa Franjo imenovao za križevačkog vladiku, napose zbog toga što je on rodom iz Lipika, župe koja teritorijalno pripada Požeškoj biskupiji. Na području Požeške biskupije nalaze se cjelovito ili djelomično tri grkokatoličke župe te su biskup i vladika razgovarali o različitim pastoralnim pitanjima, među kojima i o međuobrednoj ženidbi te o problemima koji su se u tom pogledu pojavili kod određenih mladenaca. Zaključili su kako je potrebno s još većom zauzetošću poučavati vjernike i rimskog i  istočnog obreda o značenju njihove obredne pripadnosti, da se ona sačuva kao bogatstvo Katoličke Crkve u

Detalji

Nalazimo se u vremenu svete Pedesetnice ili Pentekostara (grč. Πεντηκοστάριον,  Pentekostárion; stsl. Цвѣтнаѧ Трїωдь, Cvjetni triod). Naziv se odnosi na liturgijsku knjigu iz koje se uzimaju službe za Božansku liturgiju i Časoslov u vremenu od Uskrsa do Duhova (Pedesetnice), dakle, kroz pedeset dana pashalnog ili uskrsnog vremena. Započinje sa službom Pashalne Jutrenje a završava s Devetim časom Nedjelje svih svetih (nedjelja poslije Duhova). Naziva ga se i Πεντηκοστάριον χαρμόσυνον, Pentekostárion Charmósynon ili Radosni triod u usporedbi s Posnim triodom svete Četrdesetnice. Pashalno vrijeme je zapravo produženo slavlje Uskrsa, najveće svetkovine kršćanstva. U bizantskom obredu to se očituje prvenstveno u bogoslužnim tekstovima koji se iz Cvjetnog trioda uzimaju u dnevnom i tjednom krugu. Na samom početku tog vremena stoji svetkovina Uskrsa - Pasha - koja se produženo slavi sedam dana kroz čitav „Svjetli tjedan“ kao jedan veliki blagdan. Vrata ikonostasa ostaju stalno otvorena, a uskrsni tropar Hristos voskrese se ponavlja na brojnim mjestima na Liturgiji i časovima. Redoviti mali časovi u Časoslovu zamjenjuju se „Pashalnim časovima“ - službom koja je satkana od uskrsnih stihira. Slijedi pet nedjelja s posebnim temama: Tomina nedjelja, Nedjelja mironosica, Nedjelja o uzetom, Nedjelja o Samarijanki i Nedjelja o slijepcu te svetkovina Uzašašća Gospodnjega, četrdeseti dan po Uskrsu. Po Uzašašću dolazi

Detalji

Povodom 375. obljetnice sklapanja crkvenog zajedništva u Užgorodu 24. travnja 1646., vladika križevački Milan Stipić sudjelovao je u zajedničkoj video poruci više grkokatoličkih biskupa iz Slovačke, Mađarske, Češke, Ukrajine i SAD-a, a u kojoj je upućena prigodna čestitka Mukačevskoj arhieprhiji. U subotu 24. travnja 2021., u Katedralnom hramu u Užgodoru, obljetnica je proslavljena svečanom liturgijom. Služio je apostolski administrator Mukačevske arhieparhije Nil Juri Luščak OFM, a homiliju je imao pomoćni rimokatolički biskup Mukačeva Mykola Petro Lučok OP. Liturgiju je pjevao katedralni zbor na više jezika (staroslavenskom, engleskom, slovačkom, ukrajinskom, mađarskom i rumunjskom). I dio župa Križevačke eparhije svoje podrijetlom ima u na područjima gdje su živjeli grkokatolici Rusini baštini užgorodske unije. Vladika križevački Milan Stipić uputio je posebnu video čestitku za ovu priliku, poželjevši kleru i vjernicima Mukačevske arhieparhije još mnogo ljeta blagoslovnog života u služenju Kraljevstvu nebeskom.

Foto:

Detalji
 
U najstarijoj grkokatoličkoj župi u Srijemu obilježena 375. obljetnica Užgorodske unije
 
PETROVCI (IKA) 26.04.2021. / 09:34 - U najstarijoj grkokatoličkoj župi u Srijemu, u Petrovcima kraj Vukovara, u nedjelju 25. travnja euharistijskim slavljem prigodno je obilježena 375. obljetnica Užgorodske unije. Naime, 24. travnja 1636. godine u Užgorodskom zamku, 63 svećenika dijelom biskupijska dijelom redovnici, potpisali su dokument kojim su svoje župne zajednice uveli u puno zajedništvo Katoličke Crkve. Do 1721. godine sve grko-istočne župe Zakarpatske oblasti prihvatile su katoličko zajedništvo, a 1771. godine Rimska Apostolska Stolica reorganizacijom crkvene uprave obnovila je Mukačevsku eparhiju i podložila ju izravno nadbiskupu primasu u Esztergomu, kao što je to kasnije 1777. godine učinila i kod osnutka Križevačke eparhije.

Detalji

Video: Klikni na sliku

U Katoličkoj Crkvi postoji čitav niz raznih obreda, bogatstvo raznovrsne liturgije i mnoštvo načina molitve. Poslušajte intervju s križevačkim vladikom Milanom Stipićem koji će nam približiti Grkokatoličku Crkvu, njene posebnosti, a i pobliže objasniti njezinu važnu ekumensku ulogu na ovim prostorima. Zahvaljujemo Laudato TV na ustupljenim videima ređenja križevačkog vladike Milana Stipića. Nanovo rođeni je katolička karizmatska molitvena zajednica kojoj su glavni ciljevi cjelovita formacija mladih katolika i evangelizacija.

https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=BecYgoBrzT8&feature=youtu.be&fbclid=IwAR2vTcYqw6La9vP7PQB4YMgGfuYhmD0cqemvHX8kZ9Ju7FeVmZLvmee9lWw 

 

Detalji

Druge nedjelje po Uskrsu Grkokatolička Crkva slavi Nedjelju mironosica - spomen na žene koje su miomirisima došle na grob pomazati mrtvoga Isusa i među prvima postale svjedokinje njegova uskrsnuća od mrtvih. Te nedjelje, 18. travnja 2021., križevački vladika Milan Stipić služio je u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje katedralnog župnika o. Mihajla Simunovića, kancelara o. Vladimira Simunovića, o. Andrija Savyaka i đakona Mladena Mikulića. U homiliji je naglasio kako su upravo skromne i ponbožne žene koje su htjele iskazati milosrđe mrtvom pravedniku i koje su hrabro došle na njegov grob imale čast i radost biti među prvim svjedokinjama uskrsnuća. ''Bog je tako htio pokazati da kao što je po pramajci Evi i njezinom padu ušlo prokletstvo i smrt u povijest čovječanstva, tako najprije po bogorodici Mariji ulazi u svijet spasenje ljudskoga roda, a onda i po ženama mironosicama vijest o najpresudnijem događaju ljudske povijesti - Kristovo uskrsnuće. Bog je tako počastio ženu u vremenu i kulturi u kojima je žena bila podređena, bez prava glasa, a još manje pouzdana svjedokinja. Bog je htio pokazati da sve čini novo, da njegove misli nisu naše misli,