Prikaz/Sakrivanje navigacije
  • Naslovnica
  • Eparhija
    • Ordinarij
    • Povijest eparhije
    • Grkokatoličko sjemenište
    • Katedrala Presvete Trojice u Križevcima
    • Vikarijati i ustanove
  • Adresar
  • Bizantsko-slavenski obred
  • Kulturna baština
  • Arhiva
    • Vijesti 2020
    • Vijesti 2019
    • Vijesti 2018
  • Istočno kršćanstvo
  • Bogoslužje
  • 01.png
  • 02.png
  • 03.png
  • 04.png
  • 05.png
  • 06.png
  • 07.png

PRVA NEDJELJA VELIKOGA POSTA U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 22 Veljača 2021

''Postanimo ikona Kristova''

Na Prvu nedjelju Velikoga posta, zvanu još i Nedjelja pravovjerja ili svetih ikona, 21. veljače 2021., vladika križevački Milan Stipić služio je Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. U propovijedi je protumačio liturgijsku povijest nastanka ''Nedjelje pravovjerja'', koja je uvedena u liturgijski kalendar u kontekstu velike ikonoboračke krize u Crkvi tijekom 8. i 9. stoljeća. Kršćanska se Crkva suočila s pitanjem kako shvatiti biblijsku zapovijed da se ne prave likovi nevidljivoga Boga, što je u židovskoj i islamskoj tradicji strogo zabranjeno, a kršćani su živjeli bliskom okruženju tih dviju velikih abrahamovskih tradicija. Crkva se uvijek oslanjala na vodstvo Svetoga Duha koji joj je obećan i preko svojih pastira i svetih sabora rješavala razna pitanja s kojima se u povijesnom hodu susretala. Tako je crkveni sabor potaknut Svetim Duhom odredio da se smiju praviti likovi Krista, Bogorodice i svetih jer je i sam Gospod sebe dao vidjeti u liku čovjeka u Isusu Kristu i na taj način sebe ''opisao''. Međutim, vjerni biblijskoj zapovijedi, sveti su oci naglasili i kao pravilo postavili nauk da se kršćani ne klanjaju svetim ikonama i likovnim prikazima na način da bi se klanjali ili štovali drvo ili predmet na kojem je lik prikazan, jer istinsko klanjanje i štovanje pripada jedinomu Nevidljivomu i Svetomu Bogu, već iskazuju čast i poštovanje onome koga lik ili ikona prikazuje. Ikona služi tako kao prozor u duhovni svijet. ''Mi poštujemo osobe ili događaj kojega ikona prikazuje, a ne samu materiju ikone. Primjer značenja svetih ikona i slika bila bi na primjer majka koja u slici djeteta koji je daleko osjeća i doživljava na simboličkoj razini ljubav i blizinu. Tako i mi preko svetih ikona iskazujemo poštovanje i ljubav prema osobama ili sadržajima koji su na njima prikazani. Upravo nam je to htjelo pokazati evanđelje ove nedjelje u susretu Isusa i Natanaela. Natanael pita: Pokaži nam Oca, a isus odgovara: Tko je mene vidio, vidio je Oca. Dakle, Boga su mogli vidjeti u tijelu i čovještu Isusa Krista u kojem je Bog radi nas ljudi i našega spasenja postao čovjekom, postao vidljivim i opipljivim. Na toj spoznaji počiva nauk Crkve o svetim ikonama'' naglasio je vladika Stipić. ''Kao kod susreta Isusa i Natanaela,

Opširnije: PRVA NEDJELJA VELIKOGA POSTA U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA

SUSRET SVEĆENIKA SLAVONSKO-SRIJEMSKOG VIKARIJATA U PIŠKOREVCIMA

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 22 Veljača 2021

Svećenici Križevačke eparhije, koji pastoralno djeluju na području dvaju dekanata: Slavonskog i Srijemskog, okupili su se, 20.02.2020. u Piškorevcima na svoj prvi redoviti ovogodišnji susret. Iako u manjem broju, ipak kao očevi i glavari svojih obitelji, te duhovni očevi povjerenih im župskih zajednica, u Jubilarnoj godini sv. Josipa, načinili su svoj prvi zajednički duhovni korak utječući se molitveno ovome vrlom zaštitniku sveopće Kristove Crkve. Riječ pozdrava pristiglim svećenicima, te uvodnu misao uputio je biskupski vikar za Slavoniju i Srijem mr.sc. Vladimir Sedlak. Nakon uvodne riječi uslijedila je molitva akatista Sv. Josipu, pobožnost vlastita bizantsko-slavenskoj tradiciji Crkve, koja prema Apostolskom pismu pape Franje „Patris corde“ uz uobičajene uvjete kao i kod moljenja litanija sv. Josipa, nosi mogućnost primitka potpunog oprosta. Ovaj akatist sa staroslavenskog na hrvatski jezik uz stručnu suradnju jezikoslovaca, stručnjaka za liturgijsku glazbu, teologa i duhovnika priredio je svećenik Križevačke eparhije i profesor na KBFu u Zagrebu dr. Taras Barščevski. Temu susreta: „Nadbiskup Gabrijel Bukatko - lik i djelo pastira i duhovnog oca“ izložio je 

Opširnije: SUSRET SVEĆENIKA SLAVONSKO-SRIJEMSKOG VIKARIJATA U PIŠKOREVCIMA

PRVA NEDJELJA VELIKOGA POSTA - NEDJELJA PRAVOVJERJA ILI SVETIH IKONA

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 20 Veljača 2021

Ikonostas Katedrale Presvete Trojice, Križevci

POVIJESNA POZADINA: Istinska i prava vjera, pravovjerje. "I ovo je pobjeda što pobjedi svijet: vjera naša" (1 Iv 5, 4). Nakon nesuglasica i razmirica za ili protiv štovanja svetih likova (ikona) Sedmi ekumenski crkveni sabor (ili Drugi nicejski) u Niceji 797. godine proglasio je istinu vjere da ikone svjedoče istinu da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1m 26) i preko obraćenja i preobražaja čovjek se posvećuje i ponovno u njemu uskrisava izvorni lik Božji. To što ova nedjelja pada na prvu nedjelju Velikoga posta je čista povijesna slučajnost jer je u tu nedjelju to pravovjerje izrečeno i prihvaćeno od crkvenih otaca. Zato se ta nedjelja zove "Nedjeljom pravovjerja" ili "Svetih ikona" i u mnogim crkvama se te nedjelje vrši ophod sa svetim ikonama ili pak dondose svoje kućne ikone u crkvu.

DUHOVNA TEMA: Prema izvornoj bizantskoj tradiciji Prva nedjelja Velikoga posta spomen je svetih proroka (poput Mojsija, Arona i Samuela) što se dobro vidi na stihovima na "aleluja" prije evanđelja i čitanjima. Čitanje iz Poslanice Hebrejima (11, 24-26, 32-12, 2) namijenjeno je bilo katekumenima kao kateheza o svetim muževima Staroga zavjeta koji su živjeli u vjeri danog im obećanja ispunjenja i spasenja, čije ispunjenje oni nisu vidjeli. Evanđelje (Ivan 1, 43-51) završava Isusovim obećanjem: »Stoga što ti rekoh: ‘Vidjeh te pod smokvom’, vjeruješ. I više ćeš od toga vidjeti!« I nadoda: »Zaista, zaista,

Opširnije: PRVA NEDJELJA VELIKOGA POSTA - NEDJELJA PRAVOVJERJA ILI SVETIH IKONA

PREDSJEDNIK HBK NADBISKUP ŽELIMIR PULJIĆ ČESTITAO NOVOIZABRANOM PATRIJARHU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 20 Veljača 2021

U četvrtak 18. veljač2 2021., u Beogradu, Sveti sinod Srpske pravoslavne Crkve izabrao je zagrebačko-ljubljanskoga metropolita Porfirija za patrijarha. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je čestitku novoizabranom patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve Porfiriju:

Vaša Svetosti, novoizabrani patrijarha Porfirije!

Jučer je u hrvatskom medijskom prostoru objavljena vijest o Vašem izboru za novog patrijarha Srpske pravoslavne Crkve. Raduje me što je ta vijest bila vrlo pozitivno intonirana i prihvaćena sa simpatijom, ne samo među vjernicima Vaše bivše Zagrebačko-Ljubljanske metropolije, već i među katoličkim vjernicima i ljudima dobre volje diljem Hrvatske koji su Vas upoznali i cijenili Vaš pastirski rad i djelovanje u Zagrebu i šire. Naime, u zajedništvu s biskupima Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica koje djeluju u RH, Vi ste svojim životom i radom nastojali pokazati kako crkvene zajednice u ime Krista mogu dati ogroman doprinos društvu u prevladavanju napetosti, te stvaranju i njegovanju dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Dapače, kao sljedbenici Isusa Krista kršćani se osjećaju

Opširnije: PREDSJEDNIK HBK NADBISKUP ŽELIMIR PULJIĆ ČESTITAO NOVOIZABRANOM PATRIJARHU SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE

Teologija otaca

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 18 Veljača 2021
Opis fotografije nije dostupan.
 
'Gledajmo da budemo poput Krista jer i Krist je postao poput nas: da se pobožanstvenimo po Njemu, budući da je i On, po nama, postao čovjekom'''. (Sv. Grgur Nazijanski, Pashalni govor 1,4. Patrologia Graeca 35)
 
Grčki oci uspoređuju to temeljno otajstvo kršćanskoga života s onim što su naučili u školi profane znanosti. Antička je filozofija pokušala ustanoviti koje je sjedinjujuće počelo čitavoga svemira. Na početku su, u duhu primitivnog materijalizma, mislili da je to jednostavno materija. Pitagora je došao do znanstvenog materijalizma, do neumoljivih zakona materije. Platon i idealisti smatrali su da su materija i njezini zakoni samo odraz svijeta ideja. Postoji ipak mnoštvo ideja, a sve se sjedinjuju samo u Bogu. To je bilo mišljenje najvećeg dijela poganskih mislilaca pri kraju antičkoga razdoblja. No, istodobno bili su svjesni činjenice da između Boga i svijeta postoji nepremostiv ponor. Tražili su nekoga posrednika. Njega je donijelo Kristovo otkupljenje koje je dovelo do sjedinjenja dvaju svijetova. Grčku su oci Krista nazivali ''središtem u kojem se susreću sve linije kozmosa''. On je Prvorođenac svega stvorenja (Kol 1, 15), novi istinski Adam ljudskoga roda (Rim 5, 12-17), glava tijela Crkve (Kol 1, 18). U Njemu sve stiže do jedinstva. Budući da smo jedno s Njime, i čovjek postaje gospodarom i ujediniteljem cijeloga svemira. ''Kad bismo zanijekali taj događaj (utjelovljenja Sina Božjega)'', piše Solvjev, ''bio bi umanjen cjelokupni značaj svemira''. Bogočovjek je ostvario susret između Božje svemoći i

Opširnije: Teologija otaca

SJEDNICA BISKUPA ZAGREBAČKE METROPOLIJE U SISKU

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 17 Veljača 2021

Priopćenje sa sjednice biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine

SISAK (IKA) 16.02.2021. / 21:03

Sjednici je predsjedao  nadbiskup metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, a u radu sjednice sudjelovali su: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Izrazivši dobrodošlicu, u svome je pozdravu mons. Košić kao domaćin istaknuo potresom nanesene rane Sisačke biskupije, koje liječi dobrota ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, te Hrvata diljem svijeta. Izrazio je solidarnost sa Zagrebačkom nadbiskupijom, istaknuvši simboličku snagu potresima oštećene zagrebačke katedrale, u kojoj počivaju relikvije bl. Alojzija Stepinca. Očitovanje dobrote ostvaruje se osobito putem Caritasa, kako onoga Sisačke biskupije, tako i

Opširnije: SJEDNICA BISKUPA ZAGREBAČKE METROPOLIJE U SISKU

PORUKA PAPE FRANJE ZA SV. ČETRDESETNICU 2021.

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 13 Veljača 2021

Draga braćo i sestre,

najavljujući učenicima svoju muku, smrt i uskrsnuće, kako bi ispunio Očevu volju, Isus im otkriva duboki smisao svoga poslanja i poziva ih da se u to uključe, radi spasenja svijeta.

Na korizmenom putu koji nas vodi do vazmenih slavlja sjetimo se Onoga koji »ponizi sam sebe, poslušan do smrti, smrti na križu« (Fil 2, 8). U ovo vrijeme obraćenja obnovimo svoju vjeru, napajajmo se na vrelu “žive vode” nade i otvorena srca prihvatimo Božju ljubav po kojoj postajemo braća i sestre u Kristu. U uskrsnoj noći obnovit ćemo naša krsna obećanja da bismo se, po Duhu Svetom, ponovno rodili kao novi muškarci i žene. No, kao i cio kršćanski život i sâm korizmeni hod sav je obasjan svjetlom uskrsnuća, koje oživljuje osjećaje, stavove i odluke onih koji žele slijediti Krista.

Post, molitva i milostinja, kakvima ih je Isus predstavio u svojemu propovijedanju (usp. Mt 6, 1-18), uvjeti su i izraz

Opširnije: PORUKA PAPE FRANJE ZA SV. ČETRDESETNICU 2021.

TEOLOGIJA, DUHOVNOST I ASKEZA VELIKOGA POSTA NA KRŠĆANSKOM ISTOKU

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 13 Veljača 2021

Samo čovjek koji je može sebi reći ''ne'' je uistinu slobodan čovjek

''Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života!'' (Časoslov - Triod sv. Četrdesetnice bizantskog obreda)

Dekret o ekumenizmu II. Vatikanskog sabora Unitatis reditegratio sitiče: ''Neka svi znaju da je od najveće važnosti za vjerno očuvanje punine kršćanske predaje i za izmirenje istočnih i zapadnih Crkava poznavati, poštivati, čuvati i podupirati prebogatu liturgijsku i duhovnu baštinu Istočnjaka'' (br. 15) i dalje: ''Potrebno je da dobro pripremljeni katolici steknu bolje poznavanje naučavanja i povijesti, duhovnog i bogoštovnog života, religijske psihologije i kulture što su braći svojstveni'' (br. 9). Poznavanje duhovnosti i askeze kršćanskoga istoka, osobito u preduskrno vrijeme Korizme ili Četrdesetnice, kao jednog od najjačih liturgijskih vremena u kršćanstvu uopće, prilika je za produbljenje i obogaćenje vjere za svakoga kršćanina na što nas osobito to vrijeme crkvene godine i poziva.

Sveta četrdesetnica (Korizma, lat. Quaresima, grč. Μεγάλη Τεσσαρακοστή /Megali Tessarakosti = Velika četrdesetnica/ ili  Veliki post jest zajedno s Pashom - Uskrsom najistaknutije, središnje vrijeme crkvene liturgijske godine u svim kršćanskim obredima i tradicijama, a osobito istočnima. Shodno tome, i Uskršnji ili Veliki post zauzima središnje mjesto u životu Crkve, a onda i svakoga njezina člana. U istočnim kršćanskim tradicijama ili obredima, a to su istočno-sirski (kaldejski), zapadno-sirski (antiohijski), koptski i etiopski (ili aleksandrijski), armenski i bizantski ili carigradski - nikada Uskrs nij zasjenjen nijednim drugim blagdanom ili vremenom i uvijek zauzima središnje mjesto. To je izvorna kršćanska starina, jer kako kaže apostol Pavao, ako Krist nije uskrsnuo uzaludna je vjera naša, pa je cijela kršćanska vjera stoji na neki način na Uskrsu. Sve dakle s događajem Uskrsnuća dobiva

Opširnije: TEOLOGIJA, DUHOVNOST I ASKEZA VELIKOGA POSTA NA KRŠĆANSKOM ISTOKU

VRIJEME POSNOG TRIODA – VRIJEME OBNOVE KRŠTENJA

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 12 Veljača 2021

Vrijeme od 10 tjedana prije Pashe – Nedjelje Uskrsnuća, čiji se datum svake godine mijenja, u bizantskoj se liturgijsko-crkvenoj tradiciji naziva ''Vrijeme Posnog trioda''. Posni triod je liturgijska knjiga iz koje se uzimaju gotovo svi promijenjivi dijelovi Časoslova i Liturgije tijekom ovog vremena. Grčki naziv Τριῴδιον κατανυκτικόν (Triodion katanyktikon) ili crkvenoslavenski Постнаѧ Трїωдь (Posni triod) znači ''pokajni ili posni tropjesnec ili trohimnal''. Dobio je ime po trima ''odama'' (pjesmama) kanona koji se na Jutrenji mole umjesto uobičajenog kanona s osam (ili devet) pjesama. Liturgičari navode da je sistem od triju pjesama na Jutrenji stariji od kasnijeg s više pjesama. U Posnom triodu nalaze se liturgijsko-himnički tekstovi (stihire, sjedalni, tropari, kondaci, pjesme kanona) i biblijska  čitanja za Večernju, Veliko povečerje, Jutrenju, Male časove i Liturgiju koji se koriste svakim danom tijekom velikoposnog vremena u bogoslužju Crkve. Pisali su ih uglavnom monasi i učenici sv. Teodora Studitskog (759-826) u glasovitom carigradskom manastiru ''Studion'' (po kojima nose naziv ''studiti'', a njihovo uređenje i obogaćenje bizantskog obreda ''studitska reforma''). Posni triod odražava monašku duhovnost i psihologiju što je razumljivo s obzirom da su monasi izašli kao pobjednici ikonoklastičkih borbi u 8. st. i dali osobiti monaški pečat duhovnosti i liturgiji bizantske Crkve.

Vrijeme Posnog trioda obuhvaća tri razdoblja: 1) predčetrdesetnicu: 4 nedjelje s tri tjedna; 2) Veliki post ili Svetu četrdesetnicu (5 nedjelja i 6 tjedana); 3) Sveti ili veliki tjedan. Vrijeme priprave za Pashu je plod duge evolucije koja je ostavila svoje tragove u tekstovima i rasporedu Posnog trioda. Ta je evolucija trajala gotovo jedno tisućljeće, od 4. do 14. stoljeća i sačuvala je duboko jedinstvo i koherenciju prvobitne prakse i liturgije prve Crkve u svezi s pripravom katekumena na krštenje u

Opširnije: VRIJEME POSNOG TRIODA – VRIJEME OBNOVE KRŠTENJA

USUSRET VELIKOM POSTU

  • Ispis
  • E-mail
Detalji
Objavljeno: 12 Veljača 2021

U bizantskom obredu, Veliki post ili Sveta Četrdesetnica, koji ove godine započinje u ponedjeljak 15. veljače, uopće nije žalobno i turobno vrijeme. I to je posve razumljivo na temelju ovoga što je prije rečeno. Tekstovi „Posnog trioda“ (liturgijski himni za vrijeme Četrdesetnice) vrve od izraza radosti i nazivaju post vremenom sreće, radosti, duhovnog proljeća... I premda se stalno poziva na suze pokajanja, na žalost zbog grijeha, to se čini imajući pred očima neprestano samo jedan cilj: a to je radost slobode, oslobođenje od robovanja paloj, nižoj naravi. Kao bolesnik koji se raduje ozdravljenju. Stalno je pred očima Pasha, Uskrs, izlazak iz ropstva i prijelaz u slobodu. Čak se metaforički koristi i priroda pa se govori kako prolazi zima i mrtvilo prirode i dolazi proljeće, svjetlost, sunce koje je uskrsli Krist. Zato na istoku u svetoj Četrdesetnici i nema one uobičajene  turobnosti i žalosti kao u tradiciji zapadne korizme. Naime svaka velikoposna nedjelja je i dalje proslava uskrsnuća, nedjeljom se uopće ne mijenja red ili ton bogoslužja. I to je duboko ukorijenjeno u istočnoj teologiji. Dok je zapadna teologija, počevši od blaženoga Augustina, krenula putem shvaćanja da je čovjek posve pao, posve izgubio posvetnu milost, dotle u istočnoj teologiji prevladava shvaćanje da čovjek nije posve izgubio bogolikost i da je čovjekov život zapravo proces preobraženja, ponovnog zadobivanja one slike Božje na koju je stvoren. I zato je u bizantskom obredu Preobraženje Gospodnje (6. kolovoza) veliki blagdan, a u zapadnom je obredu gotovo u praksi nestao. Dakle, post je na kršćanskom istoku vrijeme

Opširnije: USUSRET VELIKOM POSTU

Stranica 1 od 9

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • ...
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica

Tražilica

Najave

VELIKI I ČASNI POST (SV. ČETRDESETNICA) - Liturgija pretposvećenih darova svake srijede i petka u Katedrali u 18 sati

PDF Knjižica: ''Liturgija pretposvećenih darova''   

PDF Knjižica - Velikoposni triod 2. tjedna 

Velikoposna večernja

Veliko povečerje

Velikoposna jutrenja


GRKOKATOLIČKI LITURGIJSKI KALENDAR 2021.

TIPIK - BOGOSLUŽNI USTAV ZA 2021. GODINU

Mjesecoslov

II. tjedan Velikoga posta

P 22. 02.:
Našašće časnih moći Eugenijskih mučenika


U 23. 02.:
Polikarp, biskup mučenik
KONDAK, glas 1.: Kreposnim žrtvama Gospodu si  prinio velike duhovne plodove, mudri Polikarpe, i proslavio si se  tako kod Boga kao dostojan svećenik. Mi koji smo prosvijetljeni tvojim riječima slavimo danas tvoj hvaledostojan spomen, slaveći Gospoda.


S 24. 02.:
Prvo i drugo našašće časne glave sv. Ivana Krstitelja, Preteče
TROPAR, glas 4.: Iz zemlje je zasjala glava Preteče, žareći zrakama neraspadljivosti i dajući zdravlje vjernima. Ona skuplja u visinama mnoštvo anđela, a na zemlji sabire ljudski rod, da jednoglasno slave Krista Boga.
KONDAK, glas 2.: Proroče Božji i Pretečo milosti, našavši u zemlji zvoju glavu kao dragocjeni cvijet, vazda primamo ozdravljenja. Ti naime opet, kao i prije, u svijetu propovijedaš pokajanje.


Č 25. 02.:
Taras, patrijarh carigradski


P 26. 02.:
Porfirij, biskup Gaze


S 27. 02.:
Druga zadušna subota; Prokopij Dekapolit, prepodobni priznavalac
TROPAR, gl. 8.: U svojoj nedokučivoj mudrosti i ljubavi prema ljudima, Ti, jedini Stvoritelju, svime upravljaš i na korist svima obraćaš. Ti, Gospode, daruj pokoj dušama slugu svojih, jer oni staviše sve ufanje svoje u Tebe, Stvoritelja i Začetnika i Boga našega.
KONDAK, gl. 8.: Sa svetima daruj, Kriste, pokoj dušama slugu svojih, tamo gdje nema ni muke ni boli ni vapaja, nego je život bez kraja.


N 28. 02.: DRUGA NEDJELJA VELIKOGA POSTA, glas 6.
TROPAR: Anđeoske sile pojaviše se na grobu Tvojem, a stražari kao mrtvi popadaše. Marija stajaše kod groba tražeći prečisto tijelo Tvoje. Oplijenio si pakao, a ga nisi iskusio, susreo si Djevu, dajući život. Uskrsnuo si iz mrtvih, Gospode, slava Tebi.
KONDAK, gl. 4.: Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo. Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence.


FACEBOOK GRKOKATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/?ref=bookmarks


BOGOSLUŽNI I MOLITVENI TEKSTOVI:

LITURGIJA SV. IVANA ZLATOUSTOG

VEČERNJA

JUTARNJE MOLITVE

AKATIST KRISTU ČOVJEKOLJUPCU

AKATIST ISUSU MILOSRDNOM

AKATIST ISUSU, SVJETLU U TAMI

AKATIST PRESVETOJ BOGORODICI

MOLITVENO PRAVILO PRIJE PRIČESTI

ZAHVALNE MOLITVE POSLIJE PRIČESTI

VEČERNJE MOLITVE

GRKOKATOLIČKI MOLITVENIK 'GOSPODI, POMILUJ' (staroslavensko-hrvatski)

PROSTOPJENIJE


EPARHIJSKI VJESNIK 2019. 


DUHOVNA MISAO

KRŠĆANIN SE RAZLIKUJE

“Kršćani imaju svoj svijet, svoj način života, vlastito mišljenje, riječi i djelovanje; drugačiji je pak način života, mišljenja, riječi i djela ljudi ovoga svijeta. Jedno su kršćani, a drugo oni koji ljube svijet; između njih je veliko odstojanje… Budući da je duh kršćanina uvijek zaokupljen  razmišljanjima o onom nebeskom, on po milosti Duha Svetoga odražava vječna dobra; budući da je rođen odozgo, od Boga, on živi dostojanstvo djeteta Božjega… Obnavljanjem uma, smirenjem duha, ljubavlju i nebeskom privrženošću Gospodu, kršćanin se kao novo stvorenje razlikuje od ljudi ovoga svijeta… Kršćani imaju drugačiji svijet, drugačiju trpezu, drugačiju odjeću, drugačija zadoavoljstva, drugačije odnose, drugačiji način razmišljanja i stoga trebaju biti bolji od drugih” (Sv. Makarije Veliki)

 

 

Bogoslužje

  • Prostopjenije (Crkveno pjevanje)
  • Liturgija sv. Ivana Zlatoustog
  • Liturgija sv. Bazilija Velikog
  • Liturgija pretposvećenih darova
  • Panihida za pokojne
  • Molitveno pravilo prije pričesti
  • Akatist milosrdnom Isusu
  • Kanon Kristu Čovjekoljupcu
  • Akatist Kristu Čovjekoljupcu
  • Instrukcije Kongregacije o liturgijskim propisima
  • Listić za puk za svagdanju liturgiju
  • Molitvenik "Gospodi pomiluj"
  • Akatist presvetoj Bogorodici
  • Večernja
  • Grkokatolički kalendar 2019.
  • Jutarnje molitve
  • Večernje molitve
  • Prvi čas (Zornica)

Povratak na vrh

© 2021