Križevačka eparhija je biskupija Katoličke Crkve koja okuplja katolike bizantsko-slavenskog obreda na području Republike Hrvatske, Republike Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije. Naziva se i “Grkokatolička Crkva” i spada u jednu od 22 Istočnih katoličkih Crkava koje su u punom zajedništvu s Rimskom Crkvom i njezinim poglavarom Papom, a koje su vlastitoga prava (sui iuris) te se u bogoslužju služe jednim od istočnih obreda. Križevačka eparhija služi se bizantskim obredom, tj. obredom grčke ili carigradske tradicije kojega su Slavenima u 9 st. prenijela sveta braća Ćiril i Metod, prevevši ga na staro-crkvenoslavenski jezik. Naziva se stoga i bizantsko-slavenskim obredom. U Križevačkoj eparhiji bizantski se obred služi na starocrkvenoslavenskom, hrvatskom i ukrajinskom jeziku.

Potkategorije

MONS. MILAN STIPIĆ, VLADIKA KRIŽEVAČKI

Na blagdan Rođenja presvete Bogorodice, 8. rujna 2020. godine, Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj priopćila je da je Sveti Otac Franjo imenovao protojereja Milana Stipića, dotadašnjeg apostolskog administratora, biskupom Križevačke eparhije. 

Protojerej Milan Stipić, rođen je 28. prosinca. 1978. godine u Bosanskom Novom, BIH, od oca Vladislava i majke Vesne, rođene Oljača. Kršten je u Lipiku, u rimokatoličkoj župi sv. Franje Asiškog. Osnovnu školu pohađao je u Lipiku. U vrijeme rata s obitelji je kao prognanik boravio u Zagrebu i Čazmi. Godine 1993. upisuje Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu te boravi u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati. Maturirao je 1997. godine i upisao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 2003. godine kod profesora dr. o. Jure Zečevića s temom “Povijest Grkokatoličke Crkve na prostoru bivše Jugoslavije“ iz predmeta Ekumenske teologije. Kao student živio je u Grkokatoličkom sjemeništu na Gornjem Gradu u Zagrebu. Godinu dana bio je dirigentom Ćirilo-Metodova kora. Godine 1997. postaje bogoslovom i svećeničkim kandidatom Križevačke eparhije, jedine katoličke biskupije bizantskoga obreda u Crkvi u Hrvatskoj. Kao student provodio je i određeno vrijeme kod grkokatolika u Ukrajini u samostanima otaca Bazilijanaca i otaca Studita, kao i u Kijevu gdje se bolje upoznavao s duhovno-liturgijskom baštinom Istočne Crkve te učio ukrajinski i ruski jezik. Za vrijeme studija bio je aktivan u organiziranju ekumenskih događaja u Hrvatskoj i izgradnji dobrih odnosa sa drugim kršćanskim Crkvama i zajednicama.

Za đakona je rukopoložen 8. studenog 2002. u konkatedrali svetog Ćirila i Metoda u Zagrebu. Đakonsku službu proveo je na liturgijskim slavljima uz pokojnog križevačkog vladiku Slavomira Miklovša. Kao đakon je aktivno sudjelovao u organizaciji dočeka Svetog Oca pape sv. Ivana Pavla II. za njegova pohoda Osijeku i Banjoj Luci. Rukopoložen je za svećenika Križevačke eparhije po rukama vladike Miklovša, na blagdan svetoga apostola Luke, 18. listopada 2003. godine u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Iste godine započinje službu kao župnik žumberačkih grkokatoličkih župa Kašt (do 2009.) i Radatovići (do 2012.). Godine 2007. od biskupa Miklovša dobio je naslov protojereja. Godine 2012. preuzima novoutemeljenu  grkokatoličku župu i pastoralni centar Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, gdje uz plodan pastoralni rad gradi novi župni stan i uređuje nedovršenu crkvu. Godine 2013. organizira svečanost prijenosa dijela moći sv. Šimuna Bogoprimca iz Zadra, koje je jaskanskoj grkokatoličkoj župi od strane Zadarske nadbiskupije dodijeljeno na trajno čuvanje. U međuvremenu, od 2007. godine preuzima pastoralnu skrb za vjernike dalmatinskih grkokatoličkih župa kao redoviti dušobrižnik i voditelj Dalmatinskog grkokatoličkog vikarijata, obnavljajući liturgijski život vjernika u Splitu, Kričkama i drugdje. U Kričkama vodi obnovu ratom porušenog župnog dvora i grkokatoličke župne crkve Pokrova presvete Bogorodice, koja je u više navrata rušena i spaljivana. U Dalmaciji i Jastrebarskom organizira više vjersko-kulturnih događanja (koncerte, skupove, hodočašća i tribine) te povremeno pomaže u pastoralnom radu rimokatoličkim župnicima. Trenutno dovršava postdiplomski studij – doktorat iz ekumenske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Služi se engleskim, ukrajinskim, ruskim jezikom te dobro poznaje crkvenoslavenski jezik i bizantsku liturgijsku baštinu. Po narodnosti je Hrvat. 


UMIROVLJENI KRIŽEVAČKI  VLADIKA NIKOLA KEKIĆ

Rođen je 18. siječnja 1943. u selu Stari Grad, u Žumberku, od roditelja Nikole i Anđe rođ. Smičiklas. Kršten je i miropomazan u crkvi sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju. Po nacionalnosti je Hrvat.

Osnovnu školu (prva dva razreda te četvrti i peti razred) pohađao je u Sošicama i u Iloku (treći razred). Godine 1956. (1. rujna) primljen je u Grkokatoličko sjemenište i pohađa četiri razreda Klasične gimnazije, a zatim još četiri razreda Klasične gimnazije kod franjevaca na Kaptolu, gdje je 1963. godine maturirao. Nakon odsluženja vojnog roka, u ožujku 1965. upisuje filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Godine 1967. ordinarij ga šalje na daljnji studij na Papinskom sveučilištu Urbanianum u Rimu. Za vrijeme studija u Rimu boravio je u Papinskom ukrajinskom zavodu sv. Jozafata.

Po završetku studija u Rimu, križevački vladika Gabrijel Bukatko rukopoložio ga je za svećenika, 1. studenoga 1970., u župi sv. Petra i Pavla u Sošicama. U prosincu iste godine povjerena mu je na upravljanje župa sv. Petra i Pavla u Mrzlom Polju. U prosincu 1972. godine imenovan je upraviteljem novoosnovanog Grkokatoličkog vjerskog centra u Karlovcu. Odatle je privremeno upravljao i grkokatoličkom župom Blagovijesti u Pribiću i Uznesenja presvete Bogorodice u Pećnom. Godine 1977. vraća se u Rim, boravi u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima te pohađa poslijediplomski studij crkvene povijesti na Papinskom Orijentalnom Institutu, gdje postiže stupanj magistra. Po povratku iz Rima 1982. kraće je vrijeme upravljao Grkokatoličkim vjerskim centrom u Karlovcu. U listopadu 1984. imenovan je vicerektorom Grkokatoličkoga sjemeništa, a 1. srpnja 1990. rektorom. Od prosinca 1984. upravitelj je zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda.

Od 1988. vrši službu dekana Katedralnog dekanata Križevačke eparhije. Od prosinca 2003. bio je konzultorom križevačkoga vladike Slavomira te članom Prezbiterskog i Liturgijskog vijeća Križevačke eparhije. Godinama vrši i službu arhivara Križevačke eparhije. Od 1999. do 2010. urednik je Žumberačkoga krijesa, gdje je objavljivao i brojne članke iz povijesti Križevačke eparhije i Žumberka. Godinama je na Radiju Mariji vodio emisiju “Iz baštine grkokatolika”. Organizator je svih radiijskih i televizijskih prijenosa liturgijâ iz grkokatoličkih crkva.

Nakon ostavke vladike Slavomira Miklovša na službu ordinarija, zbog kanonske dobi, papa Benedikt XVI. imenovao ga je 25. svibnja 2009. biskupom Križevačke eparhije za vjernike bizantsko-slavenskog obreda.

Biskupsko ređenje vladike Nikole Kekića održano je 4. srpnja 2009. u katedrali Presvete Trojice u Križevcima. 

Navršivši kanonsku dob vladika Nikola Kekić je u siječnju 2018. predao papi Franji odreknuće od svoje službe te je Dekretom imenovanja apostolskim administratorom mons. Milana Stipića dana 20. ožujka 2019. umirovljen.