Detalji

U nedjelju, 18. srpnja 2021., uoči blagdana sv. Makrine, sestre sv. Bazilija Velikoga, u manastirskoj kapeli Sestara bazilijanki (vasilijanki) u Osijeku, položila je doživotne zavjete Lesia s. Lavrentija Isyk. Liturgijsko slavlje je predvodio križevački vladika Milan Stipić, uz susluženje župnika osiječke grkokatoličke župe Krista Kralja o. Ljubomira Sturka te o. Romana Kandrača, duhovnika Grkokatoličkog sjemeništa u Ivano-Frankivsku, Ukrajina. Prije liturgije sestra Lavrentija molila je blagoslov od poglavarice za ovaj važan korak. Obred polaganja zavjeta odvijao se nakon Malog ulaza na liturgiji. Dok je sestra molila u prostraciji pokrivena crnim platnom, vjernici su pjevali stihire koje jednim dijelom pripadaju redu sprovoda jer polaganje doživotnih zavjeta je odreknuće od svijeta, potpuno predanje svoga života Kristu. Nakon toga u odgovorima na pitanja glavnog služitelja, s. Lavrentija potvrdila je da polaže zavjete slobodno i svjesno te pred otvorenom darohranilnicom (svetihraništem) izrekla je prisegu. Kao simbol doživotnog sjedinjenja s Kristom i monaškom zajednicom sestra je dobila blagoslovljeni prsten, Monaška pravila, krunicu i upaljenu svijeću kao simbol zaruka s Kristom i te ispunjenje njegovih riječi da kršćani trebaju biti svijetlo ovome svijetu. U propovijedi biskup Milan se nadovezao na nedjeljno evanđelje o Isusovom  čudesnom umnažanju kruha. Učenicima koji su bili svjesni svojih ograničenih snaga Isus obećava da će blagosloviti njihovo zalaganje. Vladika Milan je naglasio kako su sestre bazilijanke uložile sve svoje snage u služenje u Križevačkoj eparhiji te je Gospod umnožio njihovo, po ljudskim mjerilima gledno, skromno predanje, a koje je urodilo bogatim plodovima u Crkvi. Slavlju su nazočile i arhimadrinja Reda Sestara bazilijanki (generalna poglavarica) časna majka Marčela Runcan te generalna savjetnica Reda s. Emanuela Vishka, kao i sestre bazilijanke Provincije sv. arkanđela Mihaela i Viceprovincije sv. Bazilija i Makrine, gosti iz Ukrajine te vjernici iz Osijeka i okolice. ČESTITKE!

FOTO:

Detalji
 
TROPAR nedjelje, glas 7.: Uništio si križem svojim smrt, razbojniku si otvorio raj. Mironosicama si plač pretvorio u radost, a apostolima si naložio propovijedati, da si uskrsnuo, Kriste Bože, dajući svijetu veliku milost.
 
TROPAR Ocima, gl. 8.: Ti si, o Kriste Bože naš, nadasve slavljen. Postavivši oce naše kao svjetlila na zemlji, sve si nas po njima priveo k pravoj vjeri. O Mnogomilostivi, slava Tebi.
 
KONDAK Ocima, gl. 8.: Propovijed apostola i dogme otaca utvrdiše Crkvu u jedinstvu vjere. Zaogrnuta plaštem istine, od nebeskog bogoslovlja izatkanim, ona pravilno vrši službu i proslavlja veliko otajstvo vjere.

Detalji

Na blagdan Gospe od Karmela prema rimskom kalendaru, u petak 16. srpnja 2021., vladika košićki (Slovačka) i član Vrhovnosg suda Apostolske signature,  nadbiskup Cyril Vasil DI, koji se odmara na otoku Ugljanu u Hrvatskoj, na poziv župnika don Slava Ivoša, služio je blagdansku euharistiju po rimskom obredu u crkvi Gospe od Karmela na otoku Silbi, uz susluženje don Božidara Volarića, župnika Lopara na Rabu i đakona Livija Marijana. Okupljenim vjernicima vladika Vasil je propovijedao na hrvatskom, između ostaloga naglasivši: '' Ponekad možemo naići na prigovor i sumnju da nas Marijino štovanje ne dijeli od istinskog štovanja Boga. Ali, može li marijanski kult postati prepreka ili odvojenost od Božjeg kulta? Nikako! Ovo je naš prvi, intuitivni spontani odgovor. Ali ponekad samo intuicija nije dovoljna, potrebno je dobro znati kako bismo potkrijepili svoja uvjerenja. Pa, pogledajmo kako je prije nekog vremena, kao kardinal Ratzinger, papa Benedikt XVI. odgovorio na ovaj prigovor. Prema njemu, Marijansko štovanje u nama održava istinsku vjeru u Isusa Krista. Kardinal Ratzinger, kao veliki teolog, ali i sposoban govoriti jednostavnim jezikom vjere, spominje šest kriterija ili razloga za Marijino štovanje.

Detalji

Mr. sc. Vladimir Sedlak, biskupski vikar za Slavoniju i Srijem ponovno gost predavač Ljetne škole Rusina RH u Orahovici

U dječjem odmaralištu „Merkur“, u Orahovici, pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, od 4. do 18 srpnja 2021. održala se ljetna škola Rusina u Republici Hrvatskoj koja, uz vrlo rijetke prekide, svoj kontinuitet ima još od 1965. godine. U školi se osim jezika izučavaju: književnost, kultura, povijest, zemljopis i duhovnost Rusina koji su prije više od dva i pol stoljeća doselili na pitomu Panonsku ravnicu, a time i na prostore Republike Hrvatske, te kao integrativni element društva ugradili sebe u život, razvoj, borbu za slobodu, kao i želju za boljitak Hrvatske kao svoje Domovine. Ljetna škola održana je u dvije grupe: osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj, u trajanju od tjedan dana za svaku grupu. Na Ljetnoj školi sudjelovalo je 85 učenika iz cijele Hrvatske. Zbog pandemijskih okolnosti i neizvjesnosti oko mogućnosti održavanja Ljetne škole, ove je godine broj učenika bio nešto manji. Ljetnu školu svake godine inače pohađa 100ak sudionika.

Detalji

Na VII. nedjelju po Duhovima, 11. srpnja 2021., u župnoj crkvi sv. Pavla u Kukljici na otoku Ugljanu, nadbiskup košićki i član Vrhovnog suda Apostolske signature u Rimu, vladika Cyril Vasil DI, služio je svetu liturgiju zajedno s tajnikom o. Martinom Mrazom, zadarskim dušobrižnikom o. Marjanom Jeftimovim, svećenikom voditeljem ureda za medije Košićke eparhije Tomažom i đakonom Livijom Marijanom. Pjevali su pjevači Grkokatoličkog pastoralnog centra Zadar. Vladika Vasil, koji je bio i višegodišnji tajnik Kongregacije za Istočne Crkve, provodi ljetni odmor na otoku Ugljanu. U homiliji je potaknuo vjernike na povjerenje u Krista koji uvijek sve čini na dobrobit cjelovitog čovjeka, imajući uvijek kao krajnji ciolj njegovo vječno spasenje.

FOTO:

Detalji
 
Od 4. do 11. srpnja 2021., u Rogoznici je održana ljetna škola ukrajinskog jezika i kulture za djecu, među kojom su i brojni ministranti naših grkokatoličkih župa. Školu organizira Zajednica Ukrajinaca u Republici Hrvatskoj, koju kao predsjednik vodi gosp. Vlado Karešin, a u suradnji s Centrom Crvenoga križa i uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.  U ime Križevačke eparhije, ljetnu školu je pohodio o. Marjan Jeftimov, župnik Jatrebarskog i Zadra, koji je pozdravio djecu i organizatore i pohvalio tu inicijativu.
 
FOTO:

Detalji

Evanđelje, zač. 59. (Matej 14, 14-22)

U ono vrijeme: Kad Isus iziđe, vidje silan svijet, sažali mu se nad njim te izliječi njegove bolesnike. Uvečer mu pristupe učenici pa mu reknu: »Pust je ovo kraj i već je kasno. Otpusti dakle svijet: neka odu po selima kupiti hrane.« A Isus im reče: »Ne treba da idu, dajte im vi jesti.«  Oni mu kažu: »Nemamo ovdje ništa osim pet kruhova i dvije ribe.« A on će im: »Donesite mi ih ovamo.« I zapovjedi da mnoštvo posjeda po travi. On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi i dade kruhove učenicima, a učenici mnoštvu. I jeli su svi i nasitili se. Od preteklih ulomaka nakupiše dvanaest punih košara. A blagovalo je oko pet tisuća muškaraca, osim žena i djece. I odmah prisili učenike da uđu u lađu i da se prebace prijeko dok on otpusti mnoštvo.

 

Detalji

U nedjelju, 4. srpnja 2021., župa sv. Petra i Pavla u Sošicama, tradicionalno je proslavila Petrovsko proštenje, svečanom arhijerejskom liturgijom u župnoj crkvi koju je služio križevački vladika Milan Stipić, uz susluženje o. Zorana Vladušića, župnika Sošica i Kašta i o. Zenje Zastavnoga, župnika Splita. Vladika Milan je u homiliji istakao najznačajnije crte dvaju velikih likova Kristove Crkve, Petra i Pavla. ''Sveto Pismo ih ocrtava vrlo realistično, upravo onakvima kakvi su bili: s jedne strane obični ljudi svoga vremena i prostora, sa svim slabostima i ograničenjima. Međutim, upravo na tim njihovih ljudskim, zadatim i naravnim stvarnostima, Krist Gospod gradi monumentalne veličine svoje Crkve, preobražava ih u izabrane posude i velikane svoga spasiteljskog djela. Od plašljivoga ribara, nagle naravi, i od farizeja progonitelja kršćana, Božji duh izdiže velike propovjednike, učitelje, vođe i na koncu mučenike, čijom krvlju je posvećena staza Crkve kroz povijest. Bog sa svakim čovjekom može učiniti veličanstveno djelo, Božja ljubav može učiniti da se čovjek korjenito promijeni na dobro, Božji duh je taj koji vodi Crkvu kroz vjekove. Zato se kao kršćani nikada ne smijemo bojati. Ne bojmo se nikoga i ničeha, osim vlastite grešnosti i nevjere, jer kad je s nama Bog, ništa nam drugo bitno u životu ne treba. Krist je za nas umro i uskrsnuo, s nama je u svakoj euharistiji, s

FOTO:

Detalji

Na VI. nedjelju po Duhovima, 4. srpnja 2021., u Crkvi sv. Duha Grkokatoličkog pastoralnog centra u Zadru, održana je mjesečna sveta liturgija koju je služio o. Marjan Jeftimov, župnik Jastrebarskog i dušobrižnik zadarske zajednice, u zajedništvu s o. Vladimirom Simunovićem, eparhijskim kancelarom, fra Ivanom Ćupićem, župnikom Gradca kod Drniša i đakonom Livijom Marijanom. Liturgija je okupila vjernike sa svih strana, a pjevanje su predvodili pjevači iz Zadra. U homiliji se o. Marjan osvrnuo na dva velika apostola Crkve - sv. Petra i Pavla, čiji je blagdan Crkva slavila prošlog tjedna, 29. lipnja, koji su prototipovi i uzori kršćanskog života i apostolstva. Poslije liturgije vjernici su se zadržali na zajedničkom druženju.

FOTO:

Detalji
 
Župa sv. Petra i Pavla u Merzlom Polju na Žumberku proslavila je godišnje proštenje sv. Petra i Pavla u nedjelju, 4. srpnja 2021. Sv. Liturgiju služio je  o. Mladen Mikulić, neojerej i monah Manastira Pokrova presvete Bogorodice - Kričke. Uz njega su još služili o. Mile Vranešić, župnik Stojdrage, Grabra i Samobora, zatim pavlinski redovnik o. Euzebij Josip Knežević i domaći župnik o. Nenad Krajačić. Jeromonah Mladen je u propovijedi ocrtao lik dvaju velikih apostola Crkve Petra i Pavla i potakao sve da ih nasljedujemo u žrtvi svjedočenja, življenja i propovijedanja Božje riječi i ljubavi prema Crkvi jer smo po krštenju svi dobili poziv i poslanje da budemo apostoli Kristovi. Na kraju liturgije neojerej Mladen je svima prisutnima podjelio svoj blagoslov.  Nakon svete liturgije uslijedilo je zajedničko druženje oko crkve za koje su se osobito pobrinuli branitelji.