Detalji
 
U novoosnovanoj grkokatoličkoj župi Krista Spasitelja u Splitu, proslavljena je svetkovina Uskrsnuća Gospodnjega svetom pashalnom Liturgijom u hramu sestara Službenica Milosrđa. Svetu Liturgiju predvodio je splitski župnik, otac Zenjo Zastavni uz susluženje đakona, oca Jana Jakubova, čuvara manastira Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama. Tom prigodom blagoslovljene su i tradicionalne uskršnje jestvine, te je najavljena radionica izrade uskršnjih pisanica koja će se održati tijekom iduće svete četrdesetnice pod vodstvom konzervatora i umjetnika g. Jurka Golodoviča. Župnik je pozdravio sve nazočne riječima ohrabrenja i nade u skoru normalizaciju društvenog i vjerskog života te je izrazio zadovoljstvo zbog početka obnove krovišta crkve Gospe od Dobrića koju je Splitsko-makarska nadbiskupija ustupila na korištenje dalmatinskim Grkokatolicima, s nadom da će se u njoj uskoro moći služiti redovita bogoslužja. Križevačka eparhija je podnijela molbu gradu Splitu da se pronađe adekvatni prostor za pastoralne potrebe i okupljanje Grkokatoličke zajednice u Splitu. Nadamo se kako će se ovime za naše vjernike i sve poklonike bizantsko-slavenskog obreda i tradicije stvoriti uvjeti za održavanje pastoralnih i edukativnih sadržaja. Hristos Voskrese! (Z. Zastavni)

Detalji

Vladika Milan služio je pashalne službe u Katedrali

Fotogalerija

Na nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega, kada Crkva slavi Pashu Gospodnju, najveći kršćanski blagdan, vladika križevački Milan Stipić služio je u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima rano ujutro Pashalnu jutrenju sa svečanim ulazom u katedralu i pjevanjem Pashalnog kanona sv. Ivana Damašćanskoga. U 10 sati služio je Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje o. Mihajla Simunovića, katedralnog župnika, o. Vladimira Simunovića, eparhijskog kancelara, o. Danijela Hranilovića, eparhijskog ekonoma, o. Andrija Savyaka i o. Mladena Mikulića, jerođakona. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor Križevci. U homiliji je vladika Stipić rekao: ''Bogočovjek Isus Krist pretrpio je križ i smrt radi nas i radi našeg spasenja. Cijelog sebe predao je za dragovoljnu žrtvu kako bi i nas učinio sličnima sebi i kako bismo po Njemu baštinili vječni život i Kraljevstvo nebesko. Čitav Njegov život bio je ispunjen skromnošću, poniznošću i darivanjem za bližnjega, a njegova smrt i uskrsnuće iz mrtvih su dar za čitavo čovječanstvo i za sve ljude, do posljednjega čovjeka, sve od postanka svijeta. U svojoj najljućoj muci Krist svu svoju pažnju obraća na nebeskoga Oca, ne napuštajući ni u jednom trenutku trajnu molitvu, ali On svoju ljubav usmjerava i na ljude oko sebe i u trenutcima smrtne agonije daruje oproštenje raskajanom razbojniku. Nikada nitko u povijesti ljudskoga roda niie učinio toliku gestu ljubavi prema čovjeku. Unatoč osudi na Veliki petak, kada je čovječanstvo osudilo Boga na smrt i time ustalo protiv Boga, što nisu učinili niti pali anđeli,

Detalji

 

Fotogalerija

Vladika križevački Milan Stipić predvodio je službe Svetog i velikog četvrtka, petka i subote u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice. S vladikom su služili o. Mihajlo Simunović, župnik križevački, o. Vladimir Simunović, eparhijski kancelar, o. Andrij Savyak i jerođakon Mladen Mikulić. Na Veliki četvrtak vladika Milan je služio Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u spomen Posljednje večere i posvetio ''antiminse'' (posvećena platna s moćima i ikonom Kristova ukopa) na kojima se na oltarima u grkokatoličkim crkvama služi sveta liturgija. Uvečer je služio Jutrenju Muke Gospodnje Velikoga petka s čitanjem dvanaest Evanđelja  Muke. Na Veliki petak je ujutro služio Velike ili Carske časove (svečani dnevni časovi Muke Gospodnje) a poslije podne Večernju s polaganjem plaštanice (ukopnog platna) u Božji grob. Božji grob je napravljen usred katedrale, okićen cvijećem i osvijetljen lampadama, a uredili su ga monasi manastirskog bratstva. Pri kraju Večernje se u ophodu plaštanica polaže u grob, pred kojim se vrše prostracije (metanije) i koju vjernici obilaze čitavoga dana u molitvi. Navečer je služio Jeruzalemsku jutrenju (Jutrenja Velike subote) na kojoj se svečano pjevaju ''postaje'' u kojima zajedno s psalamskim stihovima pjevaju stihire koje opisuju ukop Kristov, njegovu žrtvu za spas svijeta i nadu u uskrsnuće. S plaštanicom se vršio i ophod oko katedrale. Na Veliku subotu ujutro vladika Milan je služio Liturgiju sv. Bazilija Velikoga koja predstavlja već preduskrsno bdjenje i na kojoj se liturgijska boja mijenja iz crnoga u bijelo.  Na svim službama je sudjelovao veliki broj vjernika uz pridržavanje svih propisanih epidemioloških mjera. Prijenosi se mogu pogledati na facebook stranici: Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj.

Fotogalerija:

Detalji

Na sveti i veliki petak vršimo spomen na svetu i spasonosnu i strašnu muku Gospoda i Boga i Spasa našega Isua Krista koju je dragovoljno radi nas podnio: to jest pljuvanje, bičevanje, šamaranje, ruganje, ismijavanje, skreltnu haljinu, trsku, spužvu, ocat, čavle, koplje i poslije svega toga križ i smrt. Sve se to u petak dogodilo…A treba znati i to da je Gospod razapet šestog dana u tjednu, dakle u petak, jer je šestog dana u početku i čovjek stvoren. No, i u šesti čas  dana bio je raspet na križ jer je u tom času, kako se kaže, i Adam, ispruživši ruku, dotakao se zabranjenog drveta i umro. Dolikovalo je naime da u onaj čas u kojem je bio poražen, bude opet i obnovljen. Po nadnaravnom tvom i neizmjernom milosrđu prema nama, Kriste Bože, pomiluj nas. Amin (Posni Triodion, Sinaksar Velikog petka)

Danas na drvetu visi Onaj koj je utvrdio zemlju nad  vodama!* Trnovim je vijencem ovjenčan, Onaj koj je Kralj anđela.
Za porugu je skrletnim plaštem* ogrnut Onaj koji nebo oblacima prekriva.
Udarce prima Onaj koji je Adama u Jor­danu oprao.* čavlima biva pribijen Zaručnik Crkve, i kopljem proboden Sin Djevice. *
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
Klanjamo se muci tvojoj, Kriste.
daj da doživimo i tvoje slavno uskrsnuće!

 

Detalji

U nedjelju 28. ožujka, po završetku sv. Četrdesetnice, i u župi Pokrova presvete Bogorodice proslavljen je spomen Kristova ulaska u Jeruzalem blagdanom Cvijetnice. Blagoslovljene su i razdijeljene grančice vrbe i masline koje su za tu prigodu pripremili članovi Crkvenog odbora. Cvjetnica je blagdan radosti i klicanja koje proizlazi iz topline susreta s Kristom. Ovim blagdanom ujedno započinje i Cvjetni triod, te Tjedan muke Gospodnje. Liturgiju, blagoslov grančica, i blagoslov igrališta predvodio je mr.sc. Vladimir Sedlak, petrovački župnik i biskupski vikar, koji je u svim slavljima uputio prigodnu riječ naglašavajući prirodu, i u duhu godišnje proslave Vazma, značenje blagdana Cvjetnice, za naš kršćanski hod  u ciklusu liturgijske godine, te životne svakodnevice.

U popodnevnim satima blagoslovljeno i za uporabu otvoreno novo igralište u spomen stradalog petogodišnjaka Borisa Vaseleka, najmlađe petrovačke žrtve u Domovinskom ratu. Igralište je ujedno i spomen na najmlađu žrtvu Domovinskog rata u Petrovcima, petogodišnjaka Borisa Vaseleka ujedno i najmlađe žrtve u cjelokupnoj povijesti petrovačke grkokatoličke župe. Otvaranju su nazočili brojni uzvanici

Detalji

Detalji

KRIŽEVAČKI BISKUP

Draga braćo i sestre u Kristu,

Danas radosno proslavljamo veliku svetkovinu Kristovoga uskrsnuća. ''Uskrsnuća je danas dan, zagrlimo jedan drugoga i nazovimo braćom i mrzitelje naše, i prosvjetlimo se slavljem, jer Krist uskrsnu iz mrtvih, smrću satre smrt i mrtvima u grobu život darova!'' Tako pjeva liturgijska pjesma današnjega dana.

Bogočovjek Isus Krist pretrpio je križ i smrt radi nas i radi našeg spasenja. Cijelog sebe predao je za dragovoljnu žrtvu kako bi i nas učinio sličnima sebi i kako bismo po Njemu baštinili vječni život i Kraljevstvo nebesko. Čitav Njegov život bio je ispunjen skromnošću, poniznošću i darivanjem za bližnjega, a njegova smrt i uskrsnuće iz mrtvih su dar za čitavo čovječanstvo i za sve ljude, do posljednjega čovjeka, sve od postanka svijeta. U svojoj najljućoj muci Krist svu svoju pažnju obraća na nebeskoga Oca, ne napuštajući ni u jednom trenutku trajnu molitvu, ali On svoju ljubav usmjerava i na ljude oko sebe i u trenutcima smrtne agonije daruje oproštenje raskajanom razbojniku. Nikada nitko u povijesti ljudskoga roda niie učinio toliku gestu ljubavi prema čovjeku. Unatoč osudi na Veliki petak, kada je čovječanstvo osudilo Boga na smrt i time ustalo protiv Boga, što nisu učinili niti pali anđeli, ipak samo tri dana kasnije Krist, oprostivši čovječanstvu taj, ali i sve ostale grijehe,

Detalji

Molitvena i liturgijska baština kršćanskoga Istoka i Zapada dostiže vrhunac u Velikom tjednu i Uskrsu, budući je to središnji događaj cijele liturgijske godine. Vrlo je važno da tih dana cijela kršćanska zajednica jedne mjesne Crkve bude okupljena u Božjem Hramu na bogoslužju i zajedno proživi najveće dane Kristova spasenjskog djela. Kristovu žrtvu za nas grješne ljude častimo i slavimo ne samo životom po vjeri u ljubavi prema Bogu i braći ljudima, nego i žrtvom ljubavi kada se odričemo svog vremena i komoda te dolazimo na svete službe u crkvu.

Detalji

VIDEO: ARHIJEREJSKA LITURGIJA U KATEDRALI: https://www.facebook.com/443080945742432/videos/480331506442144 

Na blagdan Cvjetnice, kada Crkva slavi svečani Isusov ulazak u Jeruzalem, vladika križevački Milan Stipić služio je ujutro arhijerejsku liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, uz susluženje o. Vladimira Simunovića, eparhijskog kancelara i đakon o. Mladena Mikulića. Navečer je služio svetu liturgiju u konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. ''Na ovaj radosni blagdan slavimo događaj svečanog ulaska Isusova u Jeruzalem. Narod ga je radosno dočekao jer je prehodnog dana, što smo proslavili jučer, na Lazarovu subotu, uskrisio Lazara iz mrtvih. Prepoznat je u narodu kao životvorac, kao onaj koji čini neviđene stvari, koji vraća u život. Međutim, u toj radosti se već skriva i nagoviješta križ, muka i patnja. Ovo je bio Isusov zadnji ulazak u Jeruzalem, kada je ušao kao pobjedonosni kralj. Njegov će zadnji izlazak iz Svetoga Grada biti u petak u posvemašnjem poniženju. U Kristu vidimo paradoks Božje ljubavi koja se ponizuje i žrtvuje za spasenje čovjeka. I mi s grančicama i pjesmom liturgijski dočekujemo svečano Isusa, ali ćemo biti s njim i na Veliki petak, sjedinjeni s njegovom mukom.Uvijek radosno i s ljubavlju dočekujemo Krista u svom životu. Ostanimo s njim i kada je teško. Uvijek imajmo u srcu i pred očima da je on istinski Kralj, Kralj koji daje život, i to istinski, vječni i puni život koji nadilazi i osmišljava ovaj naš zemaljski, često mučni i teški život'' - poručio je vjernicima vladika Stipić. Grkokatolička Crkva je tako započela Sveti i veliki tjedan Muke, Smrti i Uskrsnuća Kristova kada se spominjemo i slavimo središnja otajstva vjere.

 

Detalji
 
PRIBIĆ (IKA) 26.03.2021. / 12:51
Na svetkovinu Blagovijesti u četvrtak 25. ožujka u eparhijskom marijanskom svetištu u Pribiću arhijerejsku liturgiju služio je grkokatolički križevački vladika Milan Stipić. Uz vladiku suslužili su biskupski vikar o. Daniel Vranešić, žumberački dekan o. Nenad Krajačić, katedralni dekan o. Marjan Jeftimov i protojerej stavrofor o. Željko Pajić. Đakonirao je eparhijski đakon Mladen Mikulić. Arhijerejsku liturgiju pjevanjem su popratili bogoslovi Grkokatoličkog sjemeništa iz Zagreba. U propovijedi vladika Stipić govorio je o svetkovini Navještenja Marijina te je napose istaknuo Božanski plan utjelovljenja koji se očituje u skromnosti daleko od svake časti i slave. „Danas smo okupljeni u našem eparhijskom marijanskom svetištu ovdje u Pribiću kako bismo zajedno proslavili svetkovinu Blagovijesti. Ove godine zbog svih okolnosti proslava Blagovijesti jest skromna. Ali i sam blagdan kojeg liturgijski slavimo je skroman jer se događaj kojeg slavimo odvijao u skromnosti Bogorodičine sobe. Gospodin je odlučio na skromni način