KRIŽEVCI (IKA)  29.05.2021. / 07:52  Pretprogramom i misom koju je u čast službenice Božje Ane Marije Marović predvodio duhovnik Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva don Ivan Bodrožić te okruglim stolom „Svetost i zdravlje“ u Križevcima su u petak 28. svibnja nastavljeni 13. Dani hrvatskih svetaca i blaženika. Svečanost je započela predstavljanjem službenice Božje Ane Marije Marović koje su izveli članovi Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva: Nediljka Rogošić, Andrea Koščec i fra Draženko Tomić. Zatim je don Ivan Bodrožić predslavio misu u crkvi sv. Ane, a suslavili su župnik križevačke Župe sv. Ane Stjepan Soviček i duhovnik zagrebačke podružnice Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva fra Draženko Tomić. U propovijedi je don Ivan izrazio radost što na Danima hrvatskih svetaca i blaženika može progovoriti o Bokeljki porijeklom iz Dobrote koja je svoju svetost ostvarila kao redovnica u Veneciji. Njenu je duhovnost usporedio s duhovnošću starih monaha iz prvih kršćanskih vremena.  Skrbila se za ljude s rubova društva, rekao je propovjednik i naglasio da je po tome aktualna i danas. Govorio je o tome kako se službenica Božja odrekla svojih mnogih umjetničkih darova kako bi se se u potpunosti posvetila Gospodinu. „I danas su nam potrebne odvažne i svete žene poput Ane Marije Marović, koje će se Kristu, vođene njegovom ljubavlju, posvetiti potpuno“, zaključio je don Ivan.. Na kraju mise predmolio je molitvu za proglašenje Ane Marije Marović blaženom. Liturgijsko pjevanje predvodio je Oratorijski zbor crkve sv. Marka u Zagrebu „Cantores sancti Marci“, pod ravnanjem dirigenta Jurice Petra Petrača. Nakon mise održan je okrugli stol „Svetost i zdravlje“. Sudjelovali su križevački vladika Milan Stipić, predsjednik Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva dr. Rok Čivljak te član obitelji zaslužne za promicanje štovanja Ane Marije Marović Marko Perčin. Sudjelovao je i predstavnik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809. Ivan Petković. Program je vodila novinarka Nikolina Marović. Cjelokupan program iz križevačke župne crkve sv. Ane mogao se pratiti preko Facebook stranice portala prigorski.hr, Hrvatskoga katoličkog radija i Radio Marije.
 

FOTOGALERIJA

U Vrlici je u subotu, 29. svibnja 2021., proslavljen naslovni blagdan grkokatoličke župe  Presvete Trojice te je tako nakon više desetljeća obnovljena proslava župnog blagdana. Proslavu su zajednički organizirali grad Vrlika i Križevačka eparhija. Tom prigodom je podignuta i blagoslovljena kapelica na mjestu gdje je nekoć stajala grkokatolička župna crkva.

Proslava naslovnog blagdana grkokatoličke župe Vrlika počela je svečanom akademijom u gradskoj vijećnici. Govore su držali mons. Milan Stipić, križevački grkokatolički biskup, gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić te inicijator izgradnje i proslave Ivo Mišur. Recitirane su pjesme vrličkih pjesnika, slavnog Milana Begovića te manje poznatog Vjekoslava Nikolića. Uzvanicima je pročitan i novinski izvještaj svečanog dočeka grkokatoličkog biskupa Julija Drohobeckog koji je ovo mjesto pohodio daleke 1895. godine. Program je pratila klapska pjesma. Gradonačelnik Vrlike je na kraju akademije uručio darove ocu biskupu: veliku uokvirenu fotografiju crkve Svete Trojice te vrličku kapu s kojom se biskup rado fotografirao. Svečani program nastavio se u rimokatoličkoj crkvi Gospe Ružarice gdje je liturgiju služio križevački vladika Milan Stipić te je tako

Na Duhovski utorak, 25. svibnja 2021., u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, za vrijeme Božanske liturgije koju je prvi puta služio novorukopoloženi jeromonah o. Mladen Mikulić, vladika Milan Stipić dodijelio je čin stavrofora (križonosca) o. dr. Robertu Rapljenoviću, svećeniku Križevačke eparhije koji se nalazi na pastoralnom i akademskom radu u Njemačkoj. Čestitamo!


 

 
BEIRUT (IKA) 26.05.2021. / 16:11   U Libanonu je u srijedu 26. svibnja nakon duge bolesti u 87. godini preminuo patrijarh Grgur Petar XX., vođa Armenske Katoličke Crkve. Njegovo blaženstvo, cilicijski patrijarh, na čelo Armenske Katoličke Crkve izabran je 2015. godine. Sprovodni obredi održat će se 29. svibnja, izvijestila je hrvatska sekcija Vatican Newsa. Patrijarh je rođen u Alepu, u Siriji, studirao je u Bzommaru, nedaleko od Beiruta. Nakon toga studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Za svećenika je zaređen 1959. godine, potom je preuzeo službu prefekta studija u sjemeništu u Bzommaru, zatim rektora Instituta Mesrobian u Libanonu i nakon toga je opet imenovan rektorom sjemeništa u Bzommaru. Biskupom armenske katoličke eparhije Svetoga križa u Parizu, imenovan je 1976., te je 1977. godine zaređen za biskupa u Libanonu. Sinodski oci Armenske Katoličke Crkve 2015. godine izabrali su ga za svojeg patrijarha. “Vaš izbor događa se u trenutku u kojem se Vaša Crkva suočava s različitim teškoćama i novim izazovima. Ipak, naše viđenje svijeta prosvijetljeno svjetlom vjere u uskrslog Krista puno je nade i milosrđa, jer smo sigurni da je Isusov križ stablo koje daje život”, istaknuo je papa Franjo u poruci, čestitajući patrijarhu Grguru Petru XX. prigodom izbora 2015. godine, izvijestio je hrvatski ured Vatican Newsa u srijedu 26. svibnja. Vječni mu spomen u Kraljevstvu nebeskom.
 
Na treći dan Duhova, Duhovski utorak 25. svibnja, župa Mikluševci proslavila je zavjetni dan od leda, spomen na dan kada su njihovi preci molitvom bili posteđeni ledene tuče. Ove godine uzveličao je slavlje o. Danijel Hranilović, eparhijski ekonom, koji je služio liturgiju i propovijedao. U homiliji je spomenuto kako treba nastaviti živjeti s vjerom, očuvati obrednu tradiciju koju su nam ostavili naši preci. Mi svojim življenjem trebamo živjeti pravu vjeru. Iskrena molitva, ako je od srca upućena dragom Bogu biva sigurno uslišana, a trebamo uvijek biti zahvalni svojima starima koji su se obavezali dragom Bogu na ovaj zavjetni dan držati. Poslije liturgije održan je ophod - litija oko crkve (R. Stupjak)

FOTOGALERIJA

Na Duhovski ponedjeljak, 24. svibnja 2021., kada Grkokatolička Crkva slavi svetkovinu Presvete Trojice i naslovnu svetkovinu katedrale, vladika križevački Milan Stipić rukopoložio je za prezbitera jerođakona Mladena Mikulića, monaha bratstva Pokrova presvete Bogorodice Kričke i ravnatelja eparhijskog Ureda za uzdržavanje klera. Arhijerejsku liturgiju koju je kao prvoslužitelj služio vladika Stipić, suslužili su s njime i bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak i arhimandrit Jaroslav Lajčak, protosinđel (generalni vikar) grkokatoličke Eparhije Košice iz Slovačke te brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni, a pjevao je Katedralni zbor Križevaca. Otac Mladen Mikulić, rođen je 2. ožujka 1989. godine, u Ljubuškom, Bosna i Hercegovina. Završio je Opću gimnaziju “Ruđer Bošković“ u Ljubuškom, a zatim upisuje studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 2013. Iste godine upisuje studij filozofije i teologije na Filozofsko-teološkom institute Družbe Isusove u Zagrebu gdje je diplomirao 2020. Dana 13. listopada 2019. primio je niže redove i podđakonat u mjestu Ripniv po rukama sokaljskog-žovkskog grkokatoličkog biskupa Mihajla Koltuna. Nakon toga u Lavri otaca studita Uznesenja presvete Bogorodice u Unjivu,  tijekom 2019./2020. obavlja monaški novicijat. U Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, 10. srpnja 2020. primio je monaški postrig. Od 20. srpnja 2020. vrši službu bilježnika u Ordinarijatu Križevačke eparhije i ravnatelja Ureda za uzdržavanje klera. U svojoj homiliji vladika Milan je progovorio o velikoj svetkovini Pedesetnice – Duhova koju na poseban način slavi Križevačka katedrala. ''U staro biblijsko vrijeme,

SV. BAZILIJE VELIKI O SVETOM DUHU

"Sva stvorenja dolaze Duhu u njihovoj iskonskoj potrebi za posvećenjem. Svako živo stvorenje ga traži u skladu sa svojim mogućnostima. Njegov dah - dah Sv. Duha - daje moć da svatko dostigne vlastiti naravni smisao i cilj. Sveti Duh je izvor svetosti, duhovno svjetlo, i to svoje svjetlo nudi svakom umu kao pomoć u potrazi za istinom. Po svojoj naravi, Sveti Duh je izvan dosega našega razuma, ali možemo ga poznati po njegovim dobročinstvima. Moć Duha ispunja čitav svemir, ali on se daje samo onima koji su ga dostojni i djeluje u svakome prema mjeri njegove vjere. U sebi je jednostavan, a otkriva se u svojim silnim djelima. Punina njegova bića je svakome dostupna. Punina njegova bića je sveprisutna. Premda ga mnogi dijele, on ostaje nepromjenjen. Svojim razdavanjem on ne gubi ništa. Poput sunčeve svjetlosti koja obasjava čitavo postojanje, šireći se nad morem i kopnom, a opet ju svako stvorenje uživa tako kao da je samo za njega tu, tako i Duh izlijeva svoju blagodat u punoj mjeri,

 
U četvrtak, 20. svibnja 2021., u Zagrebu je u 74 . godini preminuo ugledni isusovac pater Anto Lozuk, po rođenju grkokatolik, koji je deset godina bio rektor Papinskog zavoda Rusicum u Rimu. Rođen je i kršten u grkokatoličkoj župi uspenja presvete Bogorodice u Derventi. Veliki poznavatelj i njegovatelj bizantskog obreda čime je posebno zadužio nas grkokatolike. Vječni mu spomen!

 

S. Jaroslava Graljuk                                     S. Tatijana Fina

U nedjelju, 16. svibnja 2021., svibnja 2021. preminule su dvije sestre bazilijanke iz Provincije svetog Mihaela Arkanđela u Osijeku. Sestra Jaroslava (Jelena) Graljuk OSBM, rođena je 8. prosinca 1933. godine u selu Detljak (BiH), a u samostan Sestara bazilijanki (Vasilijanke) u Osijeku stupila je 4. prosinca 1950. Privremene zavjete položila je 24. listopada 1953., a doživotne 26. listopada 1956. u Rimu. Tijekom 71 godine redovničke službe sestra Jaroslava bila je provincijalna poglavarica (1985.-1990.) i provincijalna savjetnica, kućna poglavarica, dugi niz godina radila je kao medicinska sestra u bolnici u Novom Sadu. U tri navrata služila je u Rimu, a posebno brinula se za blagopokojnog  kardinala Josipa Slipog nakon njegova oslobođenja 1963. Također, zajedno sa s. Zinovijom Sapun, od 1993. bila je prva misionarka u misijskoj kući sestara bazilijanki u Kijevu. Sestra Jaroslava bila je osoba molitve, uvijek radosna, nasmijana i rado je pjesmom slavila Gospoda.

Sestra Tatijana (Paraskeva) Fina OSBM rodila se 19. siječnja 1944. u selu Štrpci kod Prnjavora (BIH). U kanonsku godinu novicijata u Osijeku stupila je 30. listopada 1960. Privremene zavjete položila je 30. listopada 1962, a doživotne zavjete 20. rujna 1970. u Novom Sadu. Sestra Tatjana Fina je vodila župnu katehezu u Prnjavoru od 1973. godine, a od 1981. iz novoosnovanog samostana u Slavonskom Brodu svaki vikend odlazila u prnjavorsku župu gdje je subotom i nedjeljom poučavala djecu te predvodila liturgijsko pjevanje. Među prvopričesnicima kojima je držala katehetsku pouku od 1973. do 1996. bili su budući grkokatolički svećenici (o. Miroslav Krnješin, o. Viktor Pavić, o. Ivan Liski, o. Andrej Petrešin, o. Slavko Dumeč) te redovnice bazilijanke. S. Tatijana će ostati u sjećanju grkokatolika Bosne i Slavonije kao neumorna katehistica i voditeljica crkvenog pjevanja.

Vječni im spomen!

Izvor: FB stranica Generalne uprave SRSVV


 

 
Na svetkovinu Uzašašća Gospodnjega, u četvrtak 14. svibnja, grkokatolička župa Krista Spasitelja proslavila je svoj naslovni župni blagdan, prvi od osnutka župe. Svetu arhijerejsku liturgiju u crkvi Gospe od Dobrića služio je vladika križevački, Milan Stipić, zajedno sa župnik o. Zinovijem Zastavnim i đakonom Janom Jakubovim. Crkvu Gospe od Dobrića ustupila je Splitsko-Makarska nadbiskupija na korištenje Križevačkoj eparhiji te je vladika Milan posebno zahvalio nadbiskupiji, a također i drugima koji su podržali trud oko pastorala grkokatolika u Splitu.Na poseban način zahvalio se sestrama Službenicama Milosrđa, koje su proteklih nekoliko mjeseci grkokatolicima ustupile svoju samostansku crkvu za potrebe bogoslužja. Splitski župnik, o. Zenjo Zastavni oglasio je kako će se od sada sva bogoslužja za grkokatolike u Splitu održavati u crkvi Gospe od Dobrića, na kojoj je otpočela i obnova. U prvoj fazi potrebna je sanacija krovišta crkve a nakon toga će uslijediti i unutrašnje uređenje čime će splitska grkokatolička župa dobiti prikladan liturgijski prostor. Vladika Milan je propovijedajući i Kriszovom uzašašću na nebo, pozvao sve vjernike da uvijek upiru pogled u nebo, u proslavljenoga Gospoda Isusa Krista, koji je uvijek i s nama na zemlji, osobito u slavlju svete liturgije u kojoj se sjedinjujemo s njim u svetoj pričesti.