Rim, Opća audijencija, 9. 06. 2021. (IKA, ZAGREB)
 
U ovoj pretposljednjoj katehezi o molitvi govorimo o ustrajnosti u molitvi. To je poziv, štoviše, zapovijed koja nam dolazi iz Svetoga pisma. Duhovno putovanje Ruskog hodočasnika započinje kad nailazi na rečenicu svetog Pavla iz Prve poslanice Solunjanima: „Bez prestanka se molite! U svemu zahvaljujte!“ (5, 17-18). Apostolova riječ pogađa tog čovjeka i on se pita kako je moguće bez prestanka se moliti, s obzirom na to da je naš život rascjepkan na mnogo različitih trenutaka, zbog čega nije moguće uvijek sačuvati sabranost. Od toga pitanja započinje njegovo traženje, što će ga dovesti do toga da otkrije ono što se naziva molitvom srca. Ona se sastoji se u tome da se s vjerom ponavlja riječi: „Gospodine Isuse Kriste, Sine Božji, smiluj se meni grešniku!“ Jednostavna, ali vrlo lijepa molitva. Molitva koja se malo po malo prilagođava ritmu disanja i proteže se na čitav dan. Zapravo taj dah nikad ne prestaje, ni dok spavamo; a molitva je dah života.
Kako je, dakle, moguće trajno očuvati stanje molitve? Katekizam nam nudi prekrasne citate, preuzete iz povijesti duhovnosti, koji inzistiraju na potrebi neprestane molitve, koja je stožer kršćanskog života. Citirat ću neke.
Redovnik Evagrije Pontski kaže: „Nije nam određeno da neprestano radimo, bdijemo i postimo, dok nam je zakon da bez prestanka molimo“ (br. 2742). Srce u molitvi. U kršćanskome životu postoji, dakle, žar koji se nikada ne smije ugasiti. To je pomalo poput one svete vatre koja se čuvala u drevnim hramovima, koja je gorjela bez prestanka i čiji su plamen svećenici imali zadaću održavati upaljenim. I u nama mora postojati sveta vatra koja neprestano gori i koju ništa ne može ugasiti. I nije lako, ali tako mora biti. Sveti Ivan Zlatousti, još jedan pastir koji je imao osjećaj za stvarni život, propovijedao je ovako: „Često i žarko moliti moguće je čak i na tržnici ili na šetnji, te također sjedeći u svojoj prodavaonici, bilo kupujući bilo prodajući, pa čak i kuhajući“ (br. 2743). Male molitve: „Gospodine, smiluj nam se“, „Gospodine, pomozi mi“. Molitva je, dakle, neka vrsta glazbenog crtovlja na koje mi ispisujemo melodiju svojega života. To nije u suprotnosti sa svakodnevnom marljivošću, nije u opreci s mnogim malim obavezama i sastancima, to je mjesto gdje svako naše djelo pronalazi svoj smisao, svoj razlog i svoj mir.  Naravno, provoditi ta načela u djelo nije lako. Otac i majka, zatrpani nebrojenim obavezama, mogu osjećati nostalgiju za razdobljem njihova života kad je bilo lako pronaći vremena i za molitvu i za sve drugo. Zatim dođu djeca, posao, poslovi vezani uz obiteljski život, roditelji koji postaju stariji… Stječe se dojam da tome nikad kraja. Zato je dobro misliti da se Bog, naš Otac,

 

Apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua upriličio je u ponedjeljak 7. lipnja svečano obilježavanje Papina dana u Apostolskoj nuncijaturi u Zagrebu. Budući da je njegova služba dvostruka – predstavljati Svetog Oca pred državnim vlastima, ali i u mjesnoj Crkvi – na svečanost su bili pozvani predstavnici svjetovne i crkvene vlasti. Izborom datuma mons. Lingua svečanost je povezao i s izvanrednim zasjedanjem HBK 8. lipnja, ali i s povijesnim sjećanjem na 7. lipnja 879. godine, dan kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i priznao mu vlast nad cijelom Hrvatskom, što se smatra prvim diplomatskim priznanjem hrvatskoga naroda. Zbog toga je 7. lipnja u Hrvatskoj i Dan diplomacije. Na primanju u Nuncijaturi bili su hrvatski biskupi, među kojima i vladika križevački Milan Stipić, koji se tom prigodom susreo i pozdravio s patrijarhom Srpske pravoslavne Crkve g. Porfirijem Perićem. Nazočili su i  redovnički poglavari i poglavarice, predstavnici kršćanskih zajednica, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović i glavni rabin Židovske zajednice u Zagrebu Luciano Moše Prelević. Državne vlasti predstavljali su: ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, potpredsjednik Hrvatskoga sabora Željko Reiner, savjetnik Predsjednika RH za vanjsku i europsku politiku Neven Pelicarić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Danijela Dolenec. Među uzvanicima su bili i članovi Diplomatskog zbora u RH. Obilježavanje Papina dana pjesmom je uveličala Klapa sv. Juraj HRM-a.


 

U subotu i nedjelju, 26. i 27. lipnja 2021., u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, boravit će čudotvorna ikona Majke Božje iz Klokočova u Slovačkoj. Povijesnu ikonu na putu u Rim, gdje će biti prezentirana papi Franji, pratit će nadbiskup Ciril Vasyl, apostolski administrator Grkokatoličke biskupije Košice, grada u kojem je mučeništvo podnio naš sv. Marko Križevčanin. U  nedjelju 27. lipnja, ikona će u katedrali biti izložena na štovanje cijeloga dana, gdje će u 10 sati biti svečana arhijerejska liturgija, a navečer će se zaključiti s Akatistom presvetoj Bogorodici u 18 sati. Tijekom dana hodočasnici iz različith župa imat će prigodu moliti pred ikonom. Križevački vladika Milan Stipić ovom prigodom poziva sve svećenike i vjernike Križevačke eparhije i sve Križevčane na hodošašće čudotvornoj ikoni u Križevce za vrijeme njezina boravka u Križevcima na putu u Rim. Ikona Majke Božje čuva se u svetištu mjesta Klokočov u Slovačkoj, gdje je 1670. godine, u vrijeme progona grkokatoličkih Rusina od strane protestantskog plemstva i Turaka, ikona čudesno proplakala, a u naletu oružanih napadača bila i mačem probodena. Narod je uspio sakriti ikonu prije nego je crkva do temelja spaljena. Kroz povijest dospjela je u vlasništvo mnogih velikaških obitelji i boravila u njihovim dvorskim kapelama u Mukačevu i drugdje, a neko vrijeme je bila i na carskskom dvoru Habsburgovaca u Beču. U 20. st. svetište u Klokočovu je obnovljeno i ikona je tamo vraćena. Godine 1913. papa sv. Pio X. je dodijelio svetištu posebne časti kao jednom od najpoznatijih marijanskih hodočasničkih mjesta u Slovačkoj. Unatoč žestokom progonu grkokatolika u vrijeme komunističkoga režima i zabrani hodočašća, narod je sačuvao živu vjeru i molio se presvetoj  Bogorodice Klokočovskoj. Od 1989. hodočašća su obnovljena, a narod se redovito u velikom broju okuplja oko čudotvorne ikone.

FOTOGALERIJA:

U ono vrijeme, Isus ,prolazeći uz Galilejsko more, ugleda dva brata, Šimuna zvanog Petar i brata mu Andriju, gdje bacaju mrežu u more; bijahu ribari. I kaže im: »Hajdete za mnom, učinit ću vas ribarima ljudi!« Oni brzo ostave mreže i pođu za njim. Pošavši odande, ugleda druga dva brata, Jakova Zebedejeva i brata mu Ivana: u lađi su sa Zebedejem, ocem svojim, krpali mreže. Pozva i njih. Oni brzo ostave lađu i oca te pođu za njim. I obilazio je Isus svom Galilejom naučavajući po njihovim sinagogama, propovijedajući evanđelje o Kraljevstvu i liječeći svaku bolest i svaku nemoć u narodu (Mt 4, 18 - 23)


 

U subotu, 5. lipnja 2021., u Grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, križevački vladika Milan Stipić rukopoložio je za svećenika Križevačke eparhije đakona Ivana Skalivyskoga. Na svečanoj arhijerejskoj liturgiji s vladikom su suslužili o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik, o. Daniel Vranešić, žumberački vikar i rektor Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, o. Vladimir Simunović, kancelar te više grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor iz Križevaca. Ređenju je nazpčio i veleposlanik  Repunlike Ukrajine u HR, njegova ekselencija Vasil Kirilič. Otac Ivan Skalivsky rođen je  06. srpnja 1996. u mjestu Ripne, oblast Ivano-Frankivsk, Ukrajina. Školovao se u Ivano-Frankivskom bogoslovnom sjemeništu, zatim magistrirao teologiju u Varšavi, a nakon kratkog boravka u Sloveniji, primljen je kao svećenički kandidat za Križevačku eparhiju. Za đakona je zaređen ranije ove godine u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. U homiliji je vladika Stipić istaknuo kako čovjek ne smije biti licemjeran i gledati tuđe grijehe, a propuštati svoje grijehe. ''Često je u životu da osobe koje imaju problem, kompleks, strah panično napadaju druge osobe, zbog toga što tako skrivaju vlastitu slabost. Isus nas poziva i govori nam da ne budemo takvi ljudi. Budite ljudi ljubavi, ljubite najprije sebe, prihvatiti najprije sebe, svoj život, takve kakve nas je Bog dao i trudite se ispraviti ono što u životu ne činite dobro. Suočite se sa svojim zlim navikama, sa svojim zlim osjećajima, naučite se prihvaćati drugog

Na blagdan Presvete Euharistije, u četvrtak, 3. lipnja 2021, u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, svečanu liturgiju služio je vladika križevački Milan Stipić, a tom prigodom prvu svečanu pričest primilo je četvero prvopričesnika iz župe Križevci. S vladikom su suslužili katedrali župnik o. Mihajlo Simunović, kancelar o. Vladimir Simunović, o. Roman Stupjak, o. Andrij Savyak, jeromonah o. Mladen Mikulić i đakon Ivan Skalivskyi. Liturgiju je pjevao Katedralni zbor. Vladika Stipić je propovijedao o vrijednosti i važnosti presvete Euharistije u životu kršćanina. ''Kršćanin se hrani Euharistijom i tako sjedinjuje sa svojim Stvoriteljem, Spasiteljem i Sucem, i zbog toga je slavljenje svete liturgije i redovito sudjelovanje vjernika na njoj od bitne važnosti za život svakoga kršćanina. Ozbiljan i odgovoran vjernik stavlja svetu Euharistiju na prvo mjesto u svom životu, ona mu ne može biti nešto usputno ili sporedno ili prigodno, već sidrištem svega njegovoga života'' istakao je vladika Stipić. Čestitao je prvopričesnicima i njihovim obiteljima i zaželio im blagoslovljen i duhom bogat život u kojem će ih Isus Krist pratiti kao najbolji prijatelj, kao otac i majka, kao Bog koji ih ljubi iznad svega.

Foto:

Fotogalerija

IKA, RIM - U Rimu je u srijedu 2. lipnja proslavljena 70. obljetnica proglašenja dekreta Kongregacije za istočne Crkve kojim su bazilijanke diljem svijeta ujedinjene u zasebni Red. Tim povodom u konkatedrali Svete Sofije u Rimu slavljena je arhijerejska božanska liturgija kojoj je nazočio pročelnik Kongregacije za istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri. Bogoslužje je predvodio biskup Dionizije Lahovič, apostolski egzarh za Ukrajince katolike bizantskog obreda u Italiji uz nadbiskupa Giorgija Demetrija Gallara, tajnika Kongregacije za istočne Crkve, o. Genezija Viomara, OSBM, generalnog poglavara bazilijanskog reda, o. Luisa Cassiana, rektora Papinskog ukrajinskog kolegija sv. Jozafata te svećenike istočnog i zapadnog obreda. Uz generalnu poglavaricu sestara reda sv. Bazilija Velikog m. Marcelu Runcan i generalne savjetnice, u liturgiji sudjelovali su sestre bazilijanke, koje svoju službu obnašaju u Rimu, sestre katehistice sv. Ane, sestre franjevke, braća sjemeništarci i drugi gosti. Stotine sestara bazilijanki iz drugih zemalja imale su priliku molitveno se pridružiti događaju putem izravnog prijenosa.

JEDINSTVO U RAZLICITOSTI

FOTOGALERIJA

U subotu 29. svibnja 2021. na platformi Zoom održana je konferencija povodom 70. obljetnice centralizacije Sestara Reda svetog Vasilija Velikog koju je organizirala Generalna uprava Reda sa sjedištem u Rimu. U događaju je sudjelovalo dvjestotinjak sestara bazilijanki iz Hrvatske, Ukrajine, Italije, Slovačke, Poljske, Rumunjske, SAD-a, Argentine, Brazila, Australije, kao i oci Bazilijanci, predvođeni Generalnim poglavarom (protoarhimandritom) o. Genezijem Viomarom, OSBM.

Pozdravni govor sudionicima je uputio poglavar Ukrajinske Grkokatoličke Crkve Svjatoslav Ševčuk. U kratkom povijesnom osvrtu vrhovni nadbiskup je povezao događaj ujedinjenja sestara bazilijanki sa 75. obljetnicom likvidacije Ukrajinske Grkokatoličke Crkve i 425. godišnjicom Brestske unije, koje se također obilježavaju ove godine. U uvodnoj riječi Generalna poglavarica (arhimandrinja) m. Marcella Runcan, OSBM naglasila je: „Ova proslava daje nam priliku da se sjetimo svojih prethodnica i nevjerojatnih prepreka koje su prevladali. Centralizacija nas potiče da se uzajamno obogaćujemo darovima, kulturom i iskustvom naših Provincija“.

U subotu 29. svibnja 2021. u zagrebačkom Grkokatoličkom sjemeništu održan je sastanak svećenika Žumberačkog vikarijata. Na početku susreta vikar je pozdravio mladomisnika o. Mladena Mikulića i đakona Ivana Skalivskog koji po prvi puta sudjeluju na vikarijatskom sastanku. Na svojoj sjednici svećenici su razmotrili pastoralni plan za drugu polovicu 2021. godine te su usvojeni prijedlozi o održavanju Susreta mladih i o sudjelovanju vikarijatskog svećenstva i vjernika na eparhijskom hodočašću u Ludbregu. Jednoglasno je usvojen prijedlog o pokretanju postupka beatifikacije za svećenika mučenika o. Ivana Šimraka. U nastavku susreta osobita pažna posvećena je pitanju obnove malog sjemeništa. Ravnatelj sjemeništa izvjestio je svećenstvo o trenutnoj situaciji sa prostorijama u zgradi sjemeništa koje su dostatne za prijem nekolicine kandidata. Svećenici Žumberačkog vikarijata izrazili su svoju podršku inicijativi obnove malog sjemeništa kojeg dekretom obnavlja Ordinarij križevačke eparhije. Podsjetimo, malo sjemenište u Zagrebu ukinuto je 1970. godine i od tada gimnazijalci više ne borave u Grkokatoličkom sjemeništu. U nastavku susreta svećenicima se predstavio jedan kandidat za trajni đakonat s područja zagrebačke župe sv. Ćirila i Metoda. Nakon završetka radnog dijela susreta svećenici Žumberačkog vikarijata susreli su se sa eparhijskim bogoslovima koji stanuju u sjemeništu. (Izvor: Žumberački vikarijat)


 

Svećenici Križevačke eparhije pastoralno djelatni u župama Slavonsko-srijemskog vikarijata okupili su se u subotu, 29. svibnja 2021., na drugi redoviti susret. Domaćin susreta je bio odnedavno imenovani grkokatolički župnik u Lipovljanima o. Nikola Stupjak, a pristigle svećenike u ime biskupa pozdravio je preč. Vladimir Sedlak, biskupski vikar za Slavoniju i Srijem. U skladu s tematskom godinom Euharistije u Križevačkoj eparhiji, tema svećeničkog susreta bila je: ''Euharistija – izvorište i vrhunac života Crkve.'' Razmatranju je prethodilo služenje Izlaganja najsvetijih Tajni, tj. klanjanje pred Presvetim Otajstvom, koja je svojevrsni istočni oblik euharistijskog čašćenja nastao iz višestoljetnog crkvenog zajedništva sa Zapadnom Crkvom. Nakon izlaganja teme te osobnog promišljanja o Euharistiji od strane sudionika, daljnji slijed susreta pod nazivom ''varia concreta'' moderirao je slavonsko-srijemski biskupski vikar preč. Vladimir Sedlak. Teme su bile: Planirano hodočašće sv. Josipu u Karlovac, te posjet jubilarnoj crkvi u Pribiću, pitanja vezana uz zdravstveno i mirovinsko osiguranje pojedinih svećenika, pravni status pojedinih struktura Križevačke eparhije u Slavonsko-srijemskom vikarijatu, izmjene podataka u adresaru Vikarijata, planirani ljetni odmori i zamjene, dogovor o vremenu i mjestu narednog susreta. Susret je nastavljen uz prigodni domjenak i druženje svećenika (V. Sedlak)

FOTO: