Detalji
 
ZAGREB (IKA) 
U subotu 27. veljače 2021. u grkokatoličkoj župi sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem Gradu obilježena je Zadušna subota. Liturgijsko slavlje u zagrebačkoj grkokatoličkoj konkatedrali predslavio je križevački vladika mons. Milan Stipić a suslužili su biskupski vikar Daniel Vranešić, žumberački dekan o, Nenad Krajačić, stenjevečki župnik o. Ivan Grinišin i protojerej stavrofor Milan Vranešić. Okupljenim vjernicima vladika Milan govorio je o važnosti molitve za svoje pokojnike koja se i istočnom obredu napose očituje na Zadušne subote. Vladika je pozvao vjernike da u vremenu korona pandemije ne zaborave važnost molitve ali i važnost međusobne komunikacije koja se može ostvariti i svim onim načinima koji neće ugroziti zdravlje. Na kraju liturgije služena je panahida za sve pokojne prilikom koje su čitana imena svih pokojnika.

Detalji

''Onaj tko ima malo zdravog razuma, neće se usuditi zvati Boga svojim Ocem prije negoli mu postane sličan'' (Sv. Grgur Nisenski, Pet propovijedi o Očenašu, PG 44)

Istočni su se oci često bavili problemom odnosa između slike i uzora, čiji je temelj u alegoriji koja kaže da su stvari koje percipiramo osjetilima samo preslike vječnih ideja. Dok se na Zapadu traži uzrok svake stvari, tko ju je načinio, što ju je uzrokovalo, dotle se na Istoku nadasve nastoji otkriti značenje svakog događaja i čega je ono slika. U tom pogledu najvažnije je sljedeće: čovjek vlada nad osjetilnim svijetom i on je, dakle, slika Božja. Kod otaca nalazimo brojne i različite misli u tumačenju te istine. No u temelju, sve one žele protumačiti tekst iz Knjige Postanka (1, 26-27) o stvaranju čovjeka na Božju sliku i priliku. No nije isto reći da je čovjek ''slika Božja'' i da je ''stvoren na sliku Božju''. Ocima je bilo draže ovo drugo tumačenje. Prva i najsavršenija slika Božja je Krist (2 Kor 4,4), a čovjek je stvoren prema tom uzoru i stoga je ''slika slike''. Na taj se način pojednostavnjuje moralni nauk koji iz toga proizlazi. Platon je ustvrdio da čovjek može nasljedovati Boga i to je ideal svakog savršenstva. No priznao je da je to teško

Detalji

U četvrtak, 25. veljače 2021. godine, u Ordinarijatu Križevačke eparhije, službu kancelara preuzeo je svećenik o. Vladimir Simunović, imenovan na tu dužnost 17. srpnja 2020 (Dekret br. 190/2020), koji uslijed poteškoća s međunarodnim zračnim prometom zbog pandemije Covida 19 nije odmah mogao preuzeti svoju dužnost i doputovati iz Kanade gdje je bio na dužnosti. U nazočnosti križevačkoga biskupa mons. Milana Stipića i bilježnika ureda đakona Mladena Mikulića izvršena je primopredaja Ureda kancelara između dosadašnjeg vršitelja dužnosti kancelara đakona Livija Marijana i novoga kancelara o. Vladimira Simunovića koji s danom 26. veljače 2021. započinje svoju službu. Dekretom br. 92/2021., od 24. veljače 2021., đakon Livijo Marijan imenovan je na nove dužnosti pastoralnog suradnika u Dalmatinskom vikarijatu za područje Zadra i prevoditeljem liturgijskih tekstova za Liturgijsku komisiju, a ostaje na dužnostima urednika web-stranice Križevačke eparhije i dopisnika za medije. Vladika Milan Stipić zahvalio se dosadašnjem kancelaru i s blagoslovom poželio uspjeh novom kancelaru u njegovu radu. 

 

Detalji

ZAGREB (IKA) 23.02.2021. / 18:22

U sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu u utorak 23. veljače  održano je XXIII. redovito godišnje zajedničko zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

Predsjedali su zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, potpredsjednik HBK i nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH. Sudjelovali su svi članovi obiju biskupskih konferencija osim predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića koji je video porukom iz Varaždinskih Toplica, gdje se nalazi na liječenju, uputio pozdravnu riječ. Nakon radnog dijela zasjedanja biskupe je pozdravio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua te je progovorio o svojem nedavnom susretu s papom Franjom.

Detalji

''Postanimo ikona Kristova''

Na Prvu nedjelju Velikoga posta, zvanu još i Nedjelja pravovjerja ili svetih ikona, 21. veljače 2021., vladika križevački Milan Stipić služio je Liturgiju sv. Bazilija Velikoga u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. U propovijedi je protumačio liturgijsku povijest nastanka ''Nedjelje pravovjerja'', koja je uvedena u liturgijski kalendar u kontekstu velike ikonoboračke krize u Crkvi tijekom 8. i 9. stoljeća. Kršćanska se Crkva suočila s pitanjem kako shvatiti biblijsku zapovijed da se ne prave likovi nevidljivoga Boga, što je u židovskoj i islamskoj tradicji strogo zabranjeno, a kršćani su živjeli bliskom okruženju tih dviju velikih abrahamovskih tradicija. Crkva se uvijek oslanjala na vodstvo Svetoga Duha koji joj je obećan i preko svojih pastira i svetih sabora rješavala razna pitanja s kojima se u povijesnom hodu susretala. Tako je crkveni sabor potaknut Svetim Duhom odredio da se smiju praviti likovi Krista, Bogorodice i svetih jer je i sam Gospod sebe dao vidjeti u liku čovjeka u Isusu Kristu i na taj način sebe ''opisao''. Međutim, vjerni biblijskoj zapovijedi, sveti su oci naglasili i kao pravilo postavili nauk da se kršćani ne klanjaju svetim ikonama i likovnim prikazima na način da bi se klanjali ili štovali drvo ili predmet na kojem je lik prikazan, jer istinsko klanjanje i štovanje pripada jedinomu Nevidljivomu i Svetomu Bogu, već iskazuju čast i poštovanje onome koga lik ili ikona prikazuje. Ikona služi tako kao prozor u duhovni svijet. ''Mi poštujemo osobe ili događaj kojega ikona prikazuje, a ne samu materiju ikone. Primjer značenja svetih ikona i slika bila bi na primjer majka koja u slici djeteta koji je daleko osjeća i doživljava na simboličkoj razini ljubav i blizinu. Tako i mi preko svetih ikona iskazujemo poštovanje i ljubav prema osobama ili sadržajima koji su na njima prikazani. Upravo nam je to htjelo pokazati evanđelje ove nedjelje u susretu Isusa i Natanaela. Natanael pita: Pokaži nam Oca, a isus odgovara: Tko je mene vidio, vidio je Oca. Dakle, Boga su mogli vidjeti u tijelu i čovještu Isusa Krista u kojem je Bog radi nas ljudi i našega spasenja postao čovjekom, postao vidljivim i opipljivim. Na toj spoznaji počiva nauk Crkve o svetim ikonama'' naglasio je vladika Stipić. ''Kao kod susreta Isusa i Natanaela,

Detalji

Svećenici Križevačke eparhije, koji pastoralno djeluju na području dvaju dekanata: Slavonskog i Srijemskog, okupili su se, 20.02.2020. u Piškorevcima na svoj prvi redoviti ovogodišnji susret. Iako u manjem broju, ipak kao očevi i glavari svojih obitelji, te duhovni očevi povjerenih im župskih zajednica, u Jubilarnoj godini sv. Josipa, načinili su svoj prvi zajednički duhovni korak utječući se molitveno ovome vrlom zaštitniku sveopće Kristove Crkve. Riječ pozdrava pristiglim svećenicima, te uvodnu misao uputio je biskupski vikar za Slavoniju i Srijem mr.sc. Vladimir Sedlak. Nakon uvodne riječi uslijedila je molitva akatista Sv. Josipu, pobožnost vlastita bizantsko-slavenskoj tradiciji Crkve, koja prema Apostolskom pismu pape Franje „Patris corde“ uz uobičajene uvjete kao i kod moljenja litanija sv. Josipa, nosi mogućnost primitka potpunog oprosta. Ovaj akatist sa staroslavenskog na hrvatski jezik uz stručnu suradnju jezikoslovaca, stručnjaka za liturgijsku glazbu, teologa i duhovnika priredio je svećenik Križevačke eparhije i profesor na KBFu u Zagrebu dr. Taras Barščevski. Temu susreta: „Nadbiskup Gabrijel Bukatko - lik i djelo pastira i duhovnog oca“ izložio je 

Detalji

Ikonostas Katedrale Presvete Trojice, Križevci

POVIJESNA POZADINA: Istinska i prava vjera, pravovjerje. "I ovo je pobjeda što pobjedi svijet: vjera naša" (1 Iv 5, 4). Nakon nesuglasica i razmirica za ili protiv štovanja svetih likova (ikona) Sedmi ekumenski crkveni sabor (ili Drugi nicejski) u Niceji 797. godine proglasio je istinu vjere da ikone svjedoče istinu da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1m 26) i preko obraćenja i preobražaja čovjek se posvećuje i ponovno u njemu uskrisava izvorni lik Božji. To što ova nedjelja pada na prvu nedjelju Velikoga posta je čista povijesna slučajnost jer je u tu nedjelju to pravovjerje izrečeno i prihvaćeno od crkvenih otaca. Zato se ta nedjelja zove "Nedjeljom pravovjerja" ili "Svetih ikona" i u mnogim crkvama se te nedjelje vrši ophod sa svetim ikonama ili pak dondose svoje kućne ikone u crkvu.

DUHOVNA TEMA: Prema izvornoj bizantskoj tradiciji Prva nedjelja Velikoga posta spomen je svetih proroka (poput Mojsija, Arona i Samuela) što se dobro vidi na stihovima na "aleluja" prije evanđelja i čitanjima. Čitanje iz Poslanice Hebrejima (11, 24-26, 32-12, 2) namijenjeno je bilo katekumenima kao kateheza o svetim muževima Staroga zavjeta koji su živjeli u vjeri danog im obećanja ispunjenja i spasenja, čije ispunjenje oni nisu vidjeli. Evanđelje (Ivan 1, 43-51) završava Isusovim obećanjem: »Stoga što ti rekoh: ‘Vidjeh te pod smokvom’, vjeruješ. I više ćeš od toga vidjeti!« I nadoda: »Zaista, zaista,

Detalji

U četvrtak 18. veljač2 2021., u Beogradu, Sveti sinod Srpske pravoslavne Crkve izabrao je zagrebačko-ljubljanskoga metropolita Porfirija za patrijarha. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je čestitku novoizabranom patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve Porfiriju:

Vaša Svetosti, novoizabrani patrijarha Porfirije!

Jučer je u hrvatskom medijskom prostoru objavljena vijest o Vašem izboru za novog patrijarha Srpske pravoslavne Crkve. Raduje me što je ta vijest bila vrlo pozitivno intonirana i prihvaćena sa simpatijom, ne samo među vjernicima Vaše bivše Zagrebačko-Ljubljanske metropolije, već i među katoličkim vjernicima i ljudima dobre volje diljem Hrvatske koji su Vas upoznali i cijenili Vaš pastirski rad i djelovanje u Zagrebu i šire. Naime, u zajedništvu s biskupima Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica koje djeluju u RH, Vi ste svojim životom i radom nastojali pokazati kako crkvene zajednice u ime Krista mogu dati ogroman doprinos društvu u prevladavanju napetosti, te stvaranju i njegovanju dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Dapače, kao sljedbenici Isusa Krista kršćani se osjećaju

Detalji
Opis fotografije nije dostupan.
 
'Gledajmo da budemo poput Krista jer i Krist je postao poput nas: da se pobožanstvenimo po Njemu, budući da je i On, po nama, postao čovjekom'''. (Sv. Grgur Nazijanski, Pashalni govor 1,4. Patrologia Graeca 35)
 
Grčki oci uspoređuju to temeljno otajstvo kršćanskoga života s onim što su naučili u školi profane znanosti. Antička je filozofija pokušala ustanoviti koje je sjedinjujuće počelo čitavoga svemira. Na početku su, u duhu primitivnog materijalizma, mislili da je to jednostavno materija. Pitagora je došao do znanstvenog materijalizma, do neumoljivih zakona materije. Platon i idealisti smatrali su da su materija i njezini zakoni samo odraz svijeta ideja. Postoji ipak mnoštvo ideja, a sve se sjedinjuju samo u Bogu. To je bilo mišljenje najvećeg dijela poganskih mislilaca pri kraju antičkoga razdoblja. No, istodobno bili su svjesni činjenice da između Boga i svijeta postoji nepremostiv ponor. Tražili su nekoga posrednika. Njega je donijelo Kristovo otkupljenje koje je dovelo do sjedinjenja dvaju svijetova. Grčku su oci Krista nazivali ''središtem u kojem se susreću sve linije kozmosa''. On je Prvorođenac svega stvorenja (Kol 1, 15), novi istinski Adam ljudskoga roda (Rim 5, 12-17), glava tijela Crkve (Kol 1, 18). U Njemu sve stiže do jedinstva. Budući da smo jedno s Njime, i čovjek postaje gospodarom i ujediniteljem cijeloga svemira. ''Kad bismo zanijekali taj događaj (utjelovljenja Sina Božjega)'', piše Solvjev, ''bio bi umanjen cjelokupni značaj svemira''. Bogočovjek je ostvario susret između Božje svemoći i

Detalji

Priopćenje sa sjednice biskupâ Zagrebačke crkvene pokrajine

SISAK (IKA) 16.02.2021. / 21:03

Sjednici je predsjedao  nadbiskup metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, a u radu sjednice sudjelovali su: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, mons. Bože Radoš, biskup varaždinski, mons. Milan Stipić, vladika križevački, te pomoćni zagrebački biskupi: mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Izrazivši dobrodošlicu, u svome je pozdravu mons. Košić kao domaćin istaknuo potresom nanesene rane Sisačke biskupije, koje liječi dobrota ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja, te Hrvata diljem svijeta. Izrazio je solidarnost sa Zagrebačkom nadbiskupijom, istaknuvši simboličku snagu potresima oštećene zagrebačke katedrale, u kojoj počivaju relikvije bl. Alojzija Stepinca. Očitovanje dobrote ostvaruje se osobito putem Caritasa, kako onoga Sisačke biskupije, tako i

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica