Detalji

VIDEO: ARHIJEREJSKA LITURGIJA U KATEDRALI: https://www.facebook.com/443080945742432/videos/480331506442144 

Na blagdan Cvjetnice, kada Crkva slavi svečani Isusov ulazak u Jeruzalem, vladika križevački Milan Stipić služio je ujutro arhijerejsku liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, uz susluženje o. Vladimira Simunovića, eparhijskog kancelara i đakon o. Mladena Mikulića. Navečer je služio svetu liturgiju u konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu. ''Na ovaj radosni blagdan slavimo događaj svečanog ulaska Isusova u Jeruzalem. Narod ga je radosno dočekao jer je prehodnog dana, što smo proslavili jučer, na Lazarovu subotu, uskrisio Lazara iz mrtvih. Prepoznat je u narodu kao životvorac, kao onaj koji čini neviđene stvari, koji vraća u život. Međutim, u toj radosti se već skriva i nagoviješta križ, muka i patnja. Ovo je bio Isusov zadnji ulazak u Jeruzalem, kada je ušao kao pobjedonosni kralj. Njegov će zadnji izlazak iz Svetoga Grada biti u petak u posvemašnjem poniženju. U Kristu vidimo paradoks Božje ljubavi koja se ponizuje i žrtvuje za spasenje čovjeka. I mi s grančicama i pjesmom liturgijski dočekujemo svečano Isusa, ali ćemo biti s njim i na Veliki petak, sjedinjeni s njegovom mukom.Uvijek radosno i s ljubavlju dočekujemo Krista u svom životu. Ostanimo s njim i kada je teško. Uvijek imajmo u srcu i pred očima da je on istinski Kralj, Kralj koji daje život, i to istinski, vječni i puni život koji nadilazi i osmišljava ovaj naš zemaljski, često mučni i teški život'' - poručio je vjernicima vladika Stipić. Grkokatolička Crkva je tako započela Sveti i veliki tjedan Muke, Smrti i Uskrsnuća Kristova kada se spominjemo i slavimo središnja otajstva vjere.

 

Detalji
 
PRIBIĆ (IKA) 26.03.2021. / 12:51
Na svetkovinu Blagovijesti u četvrtak 25. ožujka u eparhijskom marijanskom svetištu u Pribiću arhijerejsku liturgiju služio je grkokatolički križevački vladika Milan Stipić. Uz vladiku suslužili su biskupski vikar o. Daniel Vranešić, žumberački dekan o. Nenad Krajačić, katedralni dekan o. Marjan Jeftimov i protojerej stavrofor o. Željko Pajić. Đakonirao je eparhijski đakon Mladen Mikulić. Arhijerejsku liturgiju pjevanjem su popratili bogoslovi Grkokatoličkog sjemeništa iz Zagreba. U propovijedi vladika Stipić govorio je o svetkovini Navještenja Marijina te je napose istaknuo Božanski plan utjelovljenja koji se očituje u skromnosti daleko od svake časti i slave. „Danas smo okupljeni u našem eparhijskom marijanskom svetištu ovdje u Pribiću kako bismo zajedno proslavili svetkovinu Blagovijesti. Ove godine zbog svih okolnosti proslava Blagovijesti jest skromna. Ali i sam blagdan kojeg liturgijski slavimo je skroman jer se događaj kojeg slavimo odvijao u skromnosti Bogorodičine sobe. Gospodin je odlučio na skromni način

Detalji
 
ZAGREB (IKA) 20.03.2021. / 11:05

U izdanju Hrvatskoga filološkoga društva i Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izišla je e-knjiga "Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije" koju su uredili Taras Barševski, Zrinka Jelaska i Nada Babić. Djelo (Barševski, T., Jelaska, Z., Babić, N., ur.  (2020). Bibliana – hrvatski prijevodi Biblije, Zagreb: HFD i KBF) može se prelistati na poveznici https://library.foi.hr/dbook/pdfk.php?B=1660&sifra=493. Knjiga ima 512 stranica, a uz zahvale, predgovor, objedinjenu literaturu i vrlo opsežan sadržaj (s naslovima potpoglavlja) sastoji se od 21 poglavlja koja je napisalo 29 autora. Poglavlja su podijeljena u pet dijelova: I. Prijevodi Biblije na hrvatske idiome i srodne jezike, II. Usporedbe različitih prijevoda i izdanja, III. Od izvornika do hrvatskoga jezika, IV. Biblija, književnost i kultura V. Dodatak u kojemu se uz ostalo nalazi popis od stotinjak postojećih i preporučenih imena pojedinih biblijskih prijevoda i šezdeset predloženih jedinstvenih kratica.

Detalji

IKA, Zagreb - Križevački vladika Milan Stipić u nedjelju 14. ožujka služio je svetu liturgiju u grkokatoličkoj konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom Gornjem Gradu. Prije svete liturgije vladika se upisao u naprijestolno evanđelje što na vidljivi način simbolizira crkvenu vlast u određenom mjestu. U obraćanju vjernicima vladika Milan istaknuo je kako se služenjem večernje liturgije u zagrebačkoj konkatedralnoj crkvi daje prilika za euharistijsko zajedništvo svima onima koji iz opravdanih razloga nisu mogli sudjelovati na jutarnoj nedjeljnoj liturgiji. Na završetku liturgije vladiku je pozdravio gornjogradski župnik o. Daniel Vranešić, koji je ordinariju predao ključeve konkatedrale, ističući pritom opravdanu pastoralnu potrebu da biskup bude sa zagrebačkim grkokatoličkim vjernicima svakoga tjedna. Pozivaju se župljani zagrebačke grkokatoličke župe i svi vjernici dobre volje da sudjeluju na svetoj liturgiji u konkatedrali Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu svake nedjelje u 18 sati.

 

Detalji

Spomen sv. isposnice i pokajnice Marije Egipatske - poziv na obraćenje srca

 

Rođena je u Egiptu. Već od svoje dvanaeste godine poče živjeti razvratno u gradu Aleksandriji. I tako punih 17 godina. Jednom pođe u Jeruzalem. Htjede stupiti u crkvu da se pokloni časnom Križu Gospodnjem, ali je neka nevidljiva sila zadržavala vani. U velikom strahu baci ona pogled na ikonu presvete Bogorodice u predvorju crkve i moljaše se njoj da joj dopusti ući u hram i cjelivati Križ, iskreno se kajući za grijehe koje je počinila. Obećala je Bogorodici da će poći tamo kamo ju ona uputi. Nakon te molitve slobodno uđe u crkvu i u suzama cjelivaše sveti Križ Isusov. Vrativši se u predvorje htjede zahvaliti majci Božjoj, no ču glas: «Ako pređeš Jordan, naći ćeš mir». Kupi zatim tri hljeba i uputi se k rijeci Jordanu. Sutradan se pričesti u manstiru sv. Ivana i prijeđe rijeku. Tu u jordanskoj pustinji proživi ona punih 48 godina boreći se s velikim napastima. Upokojila se oko 530. godine. Crkva ju spominje i pete nedjelje Svete četrdesetnice. Životopis njen napisao je sv. Sofronije, patrijarh jeruzalemski.

TROPAR nedjelje: Premda Židovi zapečatiše grobni kamen, a vojnici stražahu nad prečistim tijelom Tvojim, Ti si ipak, Spase, treći dan uskrsnuo, dajući svijetu život. Stoga Tebi, davaoče života, pjevahu nebeske sile: Slava uskrsnuću Tvojemu, Kriste, slava kraljevstvu Tvojemu, slava promislu Tvojemu, Jedini Čovjekoljupče.

KONDAK Trioda, glas 4.: Pretrpjeli smo duhovnu zimu i podnijeli iskušenja, Pokažimo sada procvat duhovni! Obnovimo se duhom i donesimo plodove kreposti! Evo, približava se Krist - Zaručnik, da borce nadari vijencima. Prenimo se dakle i budni budimo, da nas nađe spremne, te primimo neuvele vijence!

TROPAR Mariji, glas 2.: Ti koja si prije bila ispunjena svakovrsnom nečistoćom, poslije si se po pokajanju pokazala nevjestom Kristovom, te nasljedovavši anđeoski život, oružjem križa napasti pobijedila: radi toga si postala Carevom nevjestom, slavna Marijo.

KONDAK Mariji, glas 4.: Ozarivši svoje srce svjetlom pokajanja, pobjegla si od magle grijeha, slavna, i prišla Kristu, prikazujući Njegovu neporočnu i svetu Majku kao milosrdnu moliteljicu i stoga našla oproštenje te se s anđelima vazda raduješ.

 

 

Detalji
 
Po blagoslovu vladike Milana, u Zadru, u Grkokatoličkom pastoralnom centru crkvi Svetoga Duha u subotu 20. ožujka, otpjevan je Akatist presvetoj Bogorodici s nakanom za zdravlje. Predmolio je đakon Livio Marijan, a pjevali svi prisutni domaći vjernici. Ovo je prvo okupljanje zajednice nakon prve liturgije koju je za početak djelovanja pastoralnog centra za grkokatolike u Zadru služio vladika krizevački Milan zajedno s dušobriznikom za grkokatolike na području Zadra o. Marjanom Jeftimovim. Akatist se molio pred replikom ikone zadarske Gospe iz 15. st. koja se čuva u ''Zlatu i srebru Zadra'' (Stalna izložba crkvene umjetnost).
FOTO:

Detalji

U petak, 19. ožujka 2021., u grkokatoličke župe Rođenja presv. Bogorodice u Kaniži i Uznesenja presv. Bogorodice u Šumeću u službu je uveden novi župni upravitelj o. Igor Grahovac-Fedešin. Uvod u službu i primopredaju župe je prema službenim dekretima i uputama Ordinarijata br. 50/2021., 51/2021., 53/2021. , 54/2021. i 112/2021. te u dogovoru sa svećenicima vodio biskupski vikar za Slavoniju i Srijem, mr.sc. Vladimir Sedlak. Grkokatoličke župe Kaniža i Šumeće s filijalama Zbjeg i Banovci oprostile su se tako od svog dugogodišnjeg župnika o. Nikole Stupjaka. Kroz trideset pet godina pastoralne skrbi u povjerenim mu župama o. Nikola zasigurno je ostavio neizbrisivi trag. Njegovim posredovanjem obnovljene su župne crkve u oba župna središta, a župa Kaniža iznjedrila je i jedno svećeničko zvanje. Iako je liturgijski uvod novopostavljenoga upravitelja župe u prvome redu molitveni čin, budući je župna zajednica prvenstveno

Detalji

U Subotu petog tjedna sv. Četrdesetnice pjeva se Akatist presvetoj Bogorodici.

Tekst - Klikni na sliku:

 

Detalji

U četvrtak V. tjedna Velikoga posta - kada se u Grkokatoličkoj Crkvi obilježava ''Četvrtak Velikoga kanona'', vladika križevački Milan Stipić predmolio je Veliki pokajni kanon sv. Andrije Kretskoga, kojeg su zajedno s njim molili monasi i redovnice bazilijanke u kapeli uz Katedralu Presvete Trojice u Križevcima. Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u drugim istočnim Crkavama. Remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon - obiman pokajni spjev koji se tijekom Velikoga posta preko tjedna moli razlomljen na dijelove u sklopu Velikog povečerja, a u Četvrtak V. tjedna posta na Jutrenju čitav - svih 250 strofa. Karakteristika je ove pokajničke molitve što se uz svaki tropar (strofu) čini velika metanija (poklon do zemlje). U bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek ''irmos'' koji se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sastavljen je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja).

FOTO:

Detalji

VELIKI POKAJNIČKI KANON: Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u pravoslavnim Crkavama.  Uz brojne glasovite propovijedi i blagdanske kanone, remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon. Inače, u bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek irmos i on se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Naime, kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sadrži 250 tropara ili strofa. Napisan je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja). Veliki kanon se moli na u Velikom postu na Velikom povečerju od ponedjeljka do četvrtka uvečer, podijeljen prema danima na 4 dijela, a u četvrtak Petog tjedna Velikoga posta (Četvrtak Velikoga kanona) na Jutrenji se moli čitav. Ovdje donosimo  otprilike polovicu od svih strofa, i to samostalno, bez službe Velikog povečerja, tako da se može koristiti za samostalnu službu kanona. Po potrebi može se uklopiti u molitvu Velikog povečerja. 

VELIKI POKAJNIČKI KANON SV. ANDRIJE KRETSKOGA

* Ono što je otisnuto  običnim slovima  čita svećenik ili čitač, a što je otisnuto masnim slovima pjevaju ili izgovaraju svi.

Uvodne molitve

Svećenik:  Blagoslovljen Bog naš: svagda, sada i vazda i u vijeke vjekova.
Narod: Amin.

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica