Križevački biskup Milan Stipić i s. Veronika Galatan, bazilijanka koja je rođena i živi u Ukrajini, a trenutno je na službi u Hrvatskoj gosti su emisije Religijski forum posvećenoj aktualnoj situaciji u Ukrajini.
POMOĆ ZA UKRAJINU - CARITAS KRIŽEVAČKE EPARHIJE
- Detalji

TAJNIK KONGREGACIJE ZA ISTOČNE CRKVE NADBISKUP DEMETRIOS GALLARO POHODIO SLOVAČKO-UKRAJINSKU GRANICU
- Detalji
U subotu, 26. veljače 2022., tajnik Kongregacije ta Istočne Crkve iz Rima i nadbiskup Eparhije Piana degli Albanesi na Siciliji mons. Demetrios Gallaro zajedno s grkokatoličkim nadbiskupom Košica mons. Cirilom Vasylom DI pohodio je granični prijelaz između Slovačke i Ukrajine Vyšne Nemeckei kod Užgoroda. “Došao sam izraziti solidarnost i podršku sv. Ocu Franji i cijeloj Katoličkoj crkvi sa stradalim narodom Ukrajine” rekao je nadbiskup Gallaro. Slovačka grkokatolička eparhija Košice koja graniči s Ukrajinom već drugog dana aktivno je uključena u pomoć oko prihvata ukrajinskih izbjeglica koji pristižu na granične prijelaze. Izvor: Eparhia Košice
SIROPUSNA NEDJELJA - SPOMEN ADAMOVA IZGONA IZ RAJA
- Detalji
Sinaksar
Stihovi: Nek cijeli svijet gorko zaplače s rodonačelnicima, zbog slatkog ploda kojim su pali s palim anđelima.
Ove nedjelje vršimo spomen otpadanja od rajske hrane prvostvorenoga Adama što su ga božanski sveti oci naši ustanovili pred sam početak svete Četrdesetnice. Ovime su htjeli pokazati koliko je koristan i ljekovit post za ljudski rod, a koliko su pak štetni lakomost i neposlušnost.
Kako bismo ostavili ono što je svjetsko, oci ovdje govore i o nedoličnom ponašanju, to jest, navode nam kao glavni primjer prvostvorenoga Adama koji je zastranio i pao jer se nije suzdržao i postio. Nije sačuvao prvu Božju zapovijed, koju mu je Bog izravno dao, nego je popustio nagonu tijela, zmiji koja prevarila Evu. Ne samo da nije postao kao Bog nego je i na sebe smrt navukao i u
Opširnije: SIROPUSNA NEDJELJA - SPOMEN ADAMOVA IZGONA IZ RAJA
VIDEO: VLADIKA MILAN STIPIĆ U EMISIJI "IZDVOJENO" LAUDATO TV O STANJU U UKRAJINI
- Detalji
klikni: https://www.youtube.com/watch?v=1RB-S5q6ZLQ
Dok iz Ukrajine stižu apeli za mir, pomoć i prekidanje napada, Rusija poručuje da će vojna operacija protiv Ukrajine trajati koliko bude trebalo. Gosti u studiju su Đuro Vidmarović, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Ukrajini; Mario Stefaov, geopolitički analitičar i mons. Milan Stipić vladika križevački.
IZVANREDNO PASTIRSKO PISMO KRIŽEVAČKOGA VLADIKE MILANA STIPIĆA POVODOM RATNIH DOGAĐANJA U UKRAJINI
- Detalji
BISKUP KRIŽEVAČKI
Križevci, 25. veljače 2022.
Draga braćo i sestre,
Vjerujem da smo svi iznenađeni i ožalošćeni naglim početkom rata u Ukrajini. Budući da smo i sami u Hrvatskoj proživjeli iskustvo Domovinskoga rata, itekako znamo gorčinu i strahote koje rat sa sobom nosi. U ovom trenutku, u svoje ime i u ime cijele naše Križevačke eparhije, izražavam svoju kršćansku i bratsku solidarnost prema svima u Ukrajini koji su pogođeni ovim stanjem, koji su izgubili svoje najmilije, koji su morali u prognaništvo ili su stradali na bilo koji način. Unutar naše Križevačke eparhije žive vjernici ukrajinske narodnosti i porijekla. Oni osobito teško proživljavaju ove trenutke zbog dodatne brige o svojim rođacima i sunarodnjacima u Ukrajini. Zajedno s cijelim kršćanskim svijetom apeliramo na svjetske vođe da nađu mirna rješenja za nastali sukob, da prestanu ratne operacije u Ukrajini i da sve učine kako se to ne bi proširilo i na druge dijelove svijeta. Neka se što prije zaustavi stradanje nedužnog stavnovništva. Sve kršćane, a osobito vjernike naše Križevačke eparhije pozivam na molitvu i post za mir u Ukrajini i u svijetu. U ovim trenutcima osobito mislimo na siromašne, starce, djecu, bolesnike u bolnicama i mnoge druge diljem Ukrajine koji se mogu nadati isključivo pomoći dobrih ljudi i Božjem milosrđu. Sve kršćane u našoj Domovini pozivam da budu solidarni i, u slučaju izbjegličke krize i prime pod svoj krov ljude u potrebi ili na bilo koji način pomognu. Nikada ne zaboravimo Kristovu opomenu: Što ste najmanjem učinili, meni ste učinili (usp. Mt 25, 40). Svim katoličkim biskupima, svećenicima i vjernicima u Ukrajini ovim putem želim iskazati kršćansku i ljudsku solidarnost i iskrenu bratsku brigu. Naša vrata i naša srca su vam uvijek otvorena.
Neka svemogući Bog pošalje svoj blagoslov na Ukrajinu i na cijeli svijet i neka nam što prije udijeli pravedan i trajan mir.
+Milan, biskup križevački
VELIKI NADBISKUP KIJEVSKO-GALIČKI POZIVA NA SOLIDARNOST S UKRAJINOM
- Detalji
Poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve kijevski veliki nadbiskup Svjatoslav Ševčuk poziva na solidarnost međunarodne zajednice s Ukrajinom, objavio je Vatican News.
U svojoj izjavi, poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve rekao je da je dužnost i odgovornost cijelog čovječanstva aktivno raditi na sprječavanju rata. Nakon ulaska ruskih trupa na područja Donjecka i Luganska pod kontrolom pobunjenika u istočnoj Ukrajini, poglavar Grkokatoličke crkve u Ukrajini, Njegovo Blaženstvo Svjatoslav Ševčuk, poziva sve ljude dobre volje „da ne ignoriraju patnje ukrajinskog naroda“. U priopćenju objavljenom u utorak, 22. veljače kijevski veliki nadbiskup upozorio je da priznanje neovisnosti samoproglašenih separatističkih narodnih republika Donjeck i Luganski od strane ruskog predsjednika Vladimira Putina „predstavlja ozbiljne izazove i prijetnje
Opširnije: VELIKI NADBISKUP KIJEVSKO-GALIČKI POZIVA NA SOLIDARNOST S UKRAJINOM
VLADIKA STIPIĆ I SESTRA VERONIKA OSBM NA HR RADIJU POVODOM NAPADA NA UKRAJINU
- Detalji
Sestra Veronika Galatan prima poruke od prijatelja iz Ukrajine koju ju traže da moli za njih i njihove sinove koji moraju ići u rat. Posvjedočila je molitvenu blizinu svima koji pate i stradavaju zbog ruskog napada na Ukrajinu.
U kršćanskoj Ukrajini živi oko 6 milijuna katolika, od njih je većina grkokatolika i 40 milijuna pravoslavnih vjernika. Vladika Stipić objašnjava situaciju koja je nastala nakon što je carigradski patrijarh Bartolomej prije četiri godine priznao autokefalnost Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi, čemu se protivi Ruska pravoslavna situacija. Ta podjela izazvala je puno poteškoća u vjerskom životu Ukrajine, kaže
Opširnije: VLADIKA STIPIĆ I SESTRA VERONIKA OSBM NA HR RADIJU POVODOM NAPADA NA UKRAJINU
VELIKI I ČASNI POST SVETE ČETRDESETNICE - TEOLOGIJA, DUHOVNOST, ASKEZA
- Detalji
Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života!
Teologija, duhovnost i askeza u Velikom postu
Sveta četrdesetnica ili Veliki post jest zajedno s Pashom / Uskrsom najistaknutije, središnje vrijeme crkvene liturgijske godine u svim kršćanskim obredima, a osobito istočnima. Shodno tome, i uskršnji post ili veliki post, zauzima središnje mjesto u životu Crkve a onda i svakoga njezina člana. U istočnim kršćanskim tradicijama ili obredima, a to su obredi sirijski, istočni i zapadni, zatim koptski i etiopski, armenski i bizantski - nikada Pasha nije zasjenjena nijednim drugim blagdanom ili vremenom i uvijek zauzima središnje mjesto. I to je izvorna kršćanska starina, jer kako kaže apostol Pavao, ako Krist nije uskrsnuo uzaludna je vjera naša. Sve dakle s događajem Uskrsnuća dobiva ili gubi svoj smisao. Jasno je stoga zašto će i Veliki post odnosno četrdesetnica koja prethodi Uskrsu imati istaknuto mjesto. Uskrsu dakle prethodi razdoblje od četrdeset dana posebne asketske priprave. Pa otuda četrdesetnica, latinski quaresima (hrv. korizma), grčki tessaracoste. Naziva se i Veliki post ili Časni post, čime je naglašena njegova veličina i važnost pred drugim postovima u godini: a to su Božićni post (40 dana prije Božića), Apostolski (pred blagdan sv. Petra i Pavla), Gospin post pred Veliku Gospdu i drugi jednodnevni manji postovi (Uzvišenje časnoga Križa i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja). U bizantskom i svim istočnim obredima, svaka srijeda i petak u godini jesu posni dani (izuzev oni u svjetlom tjednu -uskrsnom- ili ako padne u taj dan neki veliki blagdan kada se post „razijrješuje“. Kada bi se napravio izračun dana, ispalo bi idealno otpilike oko 170 dana posta ili nemrsa, ili ako ćemo ih nazvati danima asptinencije u godini, što je gotovo polovica godine.
Otkuda takav naglasak na post, nemrs i apstinenciju u istočnom kršćanstvu? Moramo imati na umu da su istočni obredi sačuvali staru, izvornu praksu Crkve, zaključke i kanone velikih ekumenskih sabora prvog kršćanskog tisućljeća, dakle predaju svetih otaca, te nisu ublažavali ili mijenjali kanonsku disciplinu Crkve kroz vremena, bez obzira na sekularizaciju.
Opširnije: VELIKI I ČASNI POST SVETE ČETRDESETNICE - TEOLOGIJA, DUHOVNOST, ASKEZA
KONFERENCIJA O LITURGIJSKIM PROPISIMA ISTOČNIH KATOLIČKIH CRKAVA U RIMU
- Detalji
''Istočni su katolici poput sjemena na stabljikama i granama stoljetnih biljaka, nošene vjetrom do nezamislivih granice'' poručio je papa Franjo predstavnicima istočnih katoličkih Crkava okupljenih u Rimu na konferenciji o liturgiji
Povodom 25. obljetnice od dokumenta ''Instrukcije za primjenu liturgijskih propisa Kanonskog prava Istočnih katoličkih Crkava'' kojega je Kongregacija za istočne katoličke Crkve u Rimu objavila 1996. godine, u Rimu je od 16. do 18. veljače 2022. održana plenarna konferencija o primjeni toga dokumenta. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici (biskupi, svećenici, đakoni koji su članovi liturgijskih komisija) svih istočnih katoličkih Crkava – iz Europe, Sjeverne Amerike, Bliskog istoka, Afrike i Azije. Uime Križevačke eparhije iz Hrvatske sudjelovali su đakon Livio Marijan i jeromonah Mladen Mikulić. Katolička Crkva, uz većinsku Latinsku Crkvu, sastoji se od 22 samosvojne istočne Crkve koje mogu biti patrijaršije, metropolije ili nad/biskupije koje su sui iuris (vlastitoga prava) i koje pripadaju različitim istočnim obredima: bizantskom (grkokatolici), zapadno-sirskom (Siro-katolici, Maroniti, Siro-malankarci), istočno-sirskom (Kaldejci, Siro-malabarci), armenskom, koptskom i etiopskom. Osim predstavnika istočno-katoličkih Crkava sudjelovali su i kao gost pravoslavni nadbiskup Job Getscha iz Carigradskog ekumenskog patrijarhata kao i različiti stručnjaci iz područja liturgije, među kojima i profesor Stefano Parenti sa Papinskog sveučilišta sv. Anzelma u Rimu. Susret se održavao u kapucinskom kolegiju sv. Lovre Brindiškog i na Augustinianumu. Posljednjeg dana susreta, u petak 18. veljače, sudionici su sudjelovali na svečanoj misi rimskoga obreda u Bazilici sv. Petra, koju je zajedno s patrijarsima, brojnim kardinalima, biskupima i svećenicima predslavio prefekt Kongregacije za istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri, na kojoj je đakonsku službu vršio đakon Križevačke eparhije iz Hrvatske o. Livio Marijan. Poslije misnog slavlja papa Franjo je u posebnu audijenciju primio sve sudionike, a posbeno i patrijarhe. Konferenciju su pratili i patrijarsi istočno-katoličkih Crkava – melkitski Absi, kaldejski Sakho, maronitski kardinal Bechara, siro-katolički Younan, koptski Sidrak i armenski Minassian, etiopski metropolita kardinal Souraphiel, te rimokatolički kardinali Koch, Bagnasco i Sarah.
Na početku konferencije skup je pozdravio kardinal Leonardo Sandri, pozvavši istočne katolike da bolje upoznaju svoje obrede i tradicije
Opširnije: KONFERENCIJA O LITURGIJSKIM PROPISIMA ISTOČNIH KATOLIČKIH CRKAVA U RIMU
SINAKSAR I KANON NEDJELJE O RASIPNOM SINU
- Detalji
SINAKSAR
Stihovi: Ako je tko zabludio poput mene, neka smjelo priđe, jer se svima otvaraju dveri Božjega milosrđa.
Ove se nedjelje spominjemo izgubljenoga i nađenoga sina ili pak milosrdnoga oca, što božanstveni oci naši ustanoviše za Drugu nedjelju Trioda, a poradi ovog razloga:
Ima nekih koji su mnoga neprilična djela činili, živeći raspušteno još od svoje mladosti, provodeći život u pijanstvu i nečistoćama, i tako su upali u duboka zla. Upali su zatim u očaj, koji je porod taštine. Odatle se slabo i nikako brinu prijeći na život vrlina, već svezani okovima zla stalno upadaju u još veća zla.
Sveti oci i prema takvima imaju čovjekoljubiv i roditeljski odnos, pa ih ovom prispodobom žele prije svega izbaviti od očaja. Njome oni žele iščupati očaj iz korijena i potaknuti ih na obraćenje k vrlinama. Zato i pokazuju tim velikim grešnicima čovjekoljubno i dobrostivo Božje milosrđe prema izgubljenom sinu, jer nema takvoga grijeha koji bi bio veći od Božjega čovjekoljublja, što Krist ovom
Stranica 10 od 24
Tražilica
Video
Najave

MOLITVA ZA SINODU
Stojimo pred tobom, Duše Sveti, sabrani u tvoje ime. Povjeravamo se samo tebi da nas vodiš: nastani se u srcima našim, pokaži nam put kojim nam je ići i nauči nas njime pravo hoditi. Slabi smo i grješni, ali ti nas čuvaj da ne budemo nositelji nesklada. Ne dopusti da nas neznanje odvede na pogrješan put i da površnost ravna našim djelima. Udijeli nam da u tebi pronađemo mjesto jedinstva kako bismo zajedno kročili prema vječnomu životu, ne udaljujući se nikada od puta istine ni od onoga što je ispravno. Za sve to molimo tebe, koji djeluješ na svakome mjestu i u svakome vremenu, u zajedništvu s Ocem i Sinom, u vijeke vjekova. Amen.
FACEBOOK GRKOKATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/?ref=bookmarks
ŽUPA SV. ĆIRILA I METODA U ZAGREBU: www.zupasvcirilaimetoda.hr
BOGOSLUŽNI I MOLITVENI TEKSTOVI:
LITURGIJA SV. IVANA ZLATOUSTOG
MOLITVENO PRAVILO PRIJE PRIČESTI
ZAHVALNE MOLITVE POSLIJE PRIČESTI
GRKOKATOLIČKI MOLITVENIK 'GOSPODI, POMILUJ' (staroslavensko-hrvatski)
DUHOVNA MISAO
KRŠĆANIN SE RAZLIKUJE
“Kršćani imaju svoj svijet, svoj način života, vlastito mišljenje, riječi i djelovanje; drugačiji je pak način života, mišljenja, riječi i djela ljudi ovoga svijeta. Jedno su kršćani, a drugo oni koji ljube svijet; između njih je veliko odstojanje… Budući da je duh kršćanina uvijek zaokupljen razmišljanjima o onom nebeskom, on po milosti Duha Svetoga odražava vječna dobra; budući da je rođen odozgo, od Boga, on živi dostojanstvo djeteta Božjega… Obnavljanjem uma, smirenjem duha, ljubavlju i nebeskom privrženošću Gospodu, kršćanin se kao novo stvorenje razlikuje od ljudi ovoga svijeta… Kršćani imaju drugačiji svijet, drugačiju trpezu, drugačiju odjeću, drugačija zadoavoljstva, drugačije odnose, drugačiji način razmišljanja i stoga trebaju biti bolji od drugih” (Sv. Makarije Veliki)