Homilija pape Lava XIV. koju je uputio u nedjelju, 18. svibnja na Trgu sv. Petra na euharistijskom slavlju prigodom početka pontifikata.

Draga braćo kardinali, braćo u biskupstvu i svećeništvu, poštovane vlasti i članovi diplomatskog zbora, braćo i sestre!

Pozdravljam vas sve sa srcem ispunjenim zahvalnošću na početku službe koja mi je povjerena. Sveti Augustin je napisao: „Za sebe si nas stvorio, [Gospodine,] i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi“ (Ispovijesti, 1,1.1).

 
Grci su dosljedno tumačili tri odlomka Evanđelja (Matej 16, Ivan 21, Luka 22) kao da se odnose na Petrov primat, i putem nasljedstva, da predstavljaju prerogativ Petrove stolice. Donosimo malu antologiju grčke patrističke interpretacije toga od 5. do 9. stoljeća:
 
Sveti Ćiril Aleksandrijski, pišući u svom komentaru na Evanđelje po svetom Mateju (444), kaže, “da riječima ‘na ovoj stijeni

”Istočne katoličke Crkve treba voljeti. One čuvaju jedinstvene duhovne i mudrosne tradicije i imaju mnogo toga za reći nam o kršćanskom životu, sinodalnosti i liturgiji. Neka vaše Crkve budu primjer, a pastiri neka promiču zajedništvo, posebno na biskupskim sinodama, kako bi one bile mjesta istinske suodgovornosti'' - Sveti otac Lav XIV., Rim 14. svibnja 2025., audijencija za Istočne katoličke Crkve, Aula Pavla VI.


 

Od 11. do 13. svibnja 2025., u Rimu se održao Jubilej istočnih katoličkih Crkava na kojem je, uz poglavare i predstavnike svih Istočnih katoličkih Crkava, njih 24, sudjelovala i delegacija Grkokatoličke Crkve Hrvatske, točnije Križevačke eparhije koju je predvodio vladika Milan Stipić, biskup križevački, u pratnji o. Nenada Krajačića, ravnatelja eparhijskog Caritasa i župnika konkatedrale sv. Ćirila i metoda u zagrebu, o. Livija Marijana, đakona i voditelja eparhijskog ureda za medije te đakona o. Ivana Reinera,

U nedjelju, 11. svibnja 2025., kada Grkokatolička Crkva slavi Nedjelju o uzetom i blagdan sv. Ćirila i Metoda, prosvjetitelja slavenskih i suzaštitnika Europe, za vrijeme arhijerejske liturgije sv. Ivana Zlatoustog u istoimenoj grkokatoličkoj konkatedrali u Zagrebu, vladika Milan Stipić, biskup križevački, za đakona je rukopoložio dr. sc. Ivana Reinera, podđakona. Ređenika je do svetih vrata oltara doveo


U nedjelju 11. svibnja 2025., u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, svečano je proslavljen blagdan naslovnika konkatedrale, svete braće Ćirila i Metoda, slavenskih prosvjetitelja i suzaštitnika Europe. Arhijerejsku božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, uz susluženje brojnih grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika i đakona te uz sudjelovanje brojnih vjernika, služio

U konkatedrali postavljena slika Žumberačke Bogorodice

Uoči blagdana sv. Ćirila i Metoda, slavenskih prosvjetitelja i suzaštitnika Europe, u subotu 10. svibnja 2025., u istoimenoj konkatedrali u Zagrebu, održana je Velika večernja s litijom u čast sv. Braće, kojega grkokatolička konkatedrala slavi u nedjelju 11.

 
U subotu, 10. svibnja 2025., u svečanoj dvorani Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, održana je cjelodnevna Međunarodna konferencija ''1700 godina nakon Niceje - povezivanje istočne i zapadne kršćanske baštine''. Konferenciju su organizirali Križevačka eparhija, Studij istočne kršćanske duhovnosti Instituta sv. Ivan Zlatousti i Sankt Ignatios College iz Švedske, koji surađuje sa

Kardinal Robert Francis Prevost, koji je izborom za papu 8. svibnja 2025. uzeo ime Lav XIV., 69-godišnji je redovnik augustinac iz Sjedinjenih Američkih Država, bivši pročelnik Dikasterija za biskupe i biskup u miru biskupije Chiclayo u Peruu.

Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u Chicagu. U novicijat redovnika augustinaca u provinciji Naše Gospe od dobrog

Vladika Milan Stipić, biskup križevački, boravio je 3.i 4. svibnja 2025., u Salzburgu (Austrija) gdje  je blagoslovio novu grkokatoličku kapelu u Centra za istočno-kršćansku duhovnost (“Byzantinisches Gebetszentrum”) i služio Božansku liturgiju u crkvi Svetog apostola i evanđeliste Marka gdje se okupljaju grkokatolici Ukrajinci iz Bosne i Hercegovine i Ukrajine.

U subotu, 3. svibnja, s blagoslovom Christopha kardinala Schönborna OP, ordinarija za istočne katolike u Austriji te mjesnog