U nedjelju, 1. lipnja 2025., u grkokatoličkoj crkvi Gospe od Dobrića u Splitu, svečanom arhijerejskom liturgijom koju je služio vladika Milan Stipić, biskup križevački, grkokatolička župa Krista Spasitelja proslavila je naslovnika župe - Uzašašće Gospodnje ili Spasovo. Ujedno, ovom prigodom tri dječaka i četri djevojčice pristupili su prvi put svetoj Tajni ispovijedi i za vrijeme liturgije svečanoj pričesti

 
U subotu, 31. svibnja 2025., u grkokatoličku crkvu Gospe od Dobrića i župu Krista Spasitelja postavljene su ikona i moći svete Filomene Rimske, djevice i mučenice, koje su dar župljana i dobrotvora. Akatist u čast sv. Filomeni predmolio je župnik o. Zenjo Zastavni.
Filomena (starogrčki: Ἁγία Φιλουμένη, romanizirano: Hagía Philouménē) ili Filomena Rimska (oko 10. siječnja 291. – oko 10. kolovoza 304.) bila je djevica, mučenica i svetica.

 
Razgovor đakona o. Daniela Galadze za Vatican News o odnosima s istočnim Crkvama uz obljetnicu objave enciklike pape sv. Ivana Pavla II. ‘Ut unum sint’ (Da svi budu jedno) koja je objavljena 25. svibnja 1995. U tom dokumentu papa sv. Ivan Pavao II. piše kako Crkva mora disati ''s oba plućna krila'' – istočnim i zapadnim.
 
Ut unum sint (UUS), značajna enciklika pape svetog Ivana Pavla II. o ekumenizmu i Katoličkoj Crkvi, ove godine navršava trideset

 
 
250. obljetnica bečkog grkokatoličkog sjemeništa "Barbareum" dovela je u Beč grkokatoličke biskupe i ravnatelje sjemeništa i bogoslovija iz cijele Europe, među kojima i vladike Milana Stipića, biskupa križevačkog iz Hrvatske.
 
 
Višednevna međunarodna konferencija o grkokatoličkim sjemeništima i bogoslovijama, koja se održala od 19. do 22. svibnja u Nadbiskupskom dvoru u Beču, završila je pozivom na veću međusobnu suradnju Istočnih katoličkih Crkava, posebice u Europi.

U utorak i srijedu, 20. i 21. svibnja 2025. vladika Milan Stipić, biskup križevački sudjelovao je na skupu rektora europskih grkokatoličkih sjemeništa i bogoslovija u Beču i na proslavi 250. obljetnice zavoda ''Barbareum'' i grkokatoličke crkve sv. Barbare koje je carica Marija Terezija 1725. godine, zajedno s križevačkim vladikom Bazilijem Božičkovićem, ustanovila za izobrazbu klera i vjernika. Skup je okupio

Homilija pape Lava XIV. koju je uputio u nedjelju, 18. svibnja na Trgu sv. Petra na euharistijskom slavlju prigodom početka pontifikata.

Draga braćo kardinali, braćo u biskupstvu i svećeništvu, poštovane vlasti i članovi diplomatskog zbora, braćo i sestre!

Pozdravljam vas sve sa srcem ispunjenim zahvalnošću na početku službe koja mi je povjerena. Sveti Augustin je napisao: „Za sebe si nas stvorio, [Gospodine,] i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi“ (Ispovijesti, 1,1.1).

 
Grci su dosljedno tumačili tri odlomka Evanđelja (Matej 16, Ivan 21, Luka 22) kao da se odnose na Petrov primat, i putem nasljedstva, da predstavljaju prerogativ Petrove stolice. Donosimo malu antologiju grčke patrističke interpretacije toga od 5. do 9. stoljeća:
 
Sveti Ćiril Aleksandrijski, pišući u svom komentaru na Evanđelje po svetom Mateju (444), kaže, “da riječima ‘na ovoj stijeni

”Istočne katoličke Crkve treba voljeti. One čuvaju jedinstvene duhovne i mudrosne tradicije i imaju mnogo toga za reći nam o kršćanskom životu, sinodalnosti i liturgiji. Neka vaše Crkve budu primjer, a pastiri neka promiču zajedništvo, posebno na biskupskim sinodama, kako bi one bile mjesta istinske suodgovornosti'' - Sveti otac Lav XIV., Rim 14. svibnja 2025., audijencija za Istočne katoličke Crkve, Aula Pavla VI.


 

Od 11. do 13. svibnja 2025., u Rimu se održao Jubilej istočnih katoličkih Crkava na kojem je, uz poglavare i predstavnike svih Istočnih katoličkih Crkava, njih 24, sudjelovala i delegacija Grkokatoličke Crkve Hrvatske, točnije Križevačke eparhije koju je predvodio vladika Milan Stipić, biskup križevački, u pratnji o. Nenada Krajačića, ravnatelja eparhijskog Caritasa i župnika konkatedrale sv. Ćirila i metoda u zagrebu, o. Livija Marijana, đakona i voditelja eparhijskog ureda za medije te đakona o. Ivana Reinera,

U nedjelju, 11. svibnja 2025., kada Grkokatolička Crkva slavi Nedjelju o uzetom i blagdan sv. Ćirila i Metoda, prosvjetitelja slavenskih i suzaštitnika Europe, za vrijeme arhijerejske liturgije sv. Ivana Zlatoustog u istoimenoj grkokatoličkoj konkatedrali u Zagrebu, vladika Milan Stipić, biskup križevački, za đakona je rukopoložio dr. sc. Ivana Reinera, podđakona. Ređenika je do svetih vrata oltara doveo