Detalji
Dođite da uziđemo zajedno na goru Maslinsku, da iziđemo u susret Kristu. Rečeno je o njemu: Neće se prepirati, neće vikati, nitko neće čuti njegova glasa, nego će biti blag i ponizan, njegov će ulazak resiti priprosta haljina i jednostavno držanje.
Požurimo, dakle, i mi zajedno s njim koji se žuri prema Muci i nasljedujmo one koji su mu izišli u susret. Ne na taj način da po putu prostiremo mladice maslina, tkanine, nakite ili palmine grane, nego koliko god možemo, prostrimo se mi sami poniznom dušom, iskrenim srcem i pravom nakanom, da primimo Riječ koja dolazi, da na neki način dohvatimo Boga koji se nikada potpuno ne može dohvatiti. On koji je krotak veseli se što nam se može pokazati kao krotak. Uzišao je prema zapadu naše najdublje bijede, da bi se nastanio među nama i da bi nas drugovanjem s nama privukao k sebi i učinio sličnima sebi.
Premda je on svojim odlaskom kao prvina našega ljudskog bića uzišao na nebo prema istoku, to jest prema svojoj slavi i božanstvu, ipak ne prestaje ljubiti ljudski rod dokle god ljudsku narav iz zemaljske bijede ne podigne u uzvišenu slavu i zajedno sa sobom ne uzveliča. Na taj način mi predajemo Kristu sami sebe, a ne svoje haljine, odsječene grane ili grmlje što za kratko vrijeme veseli oči ali brzo izgubi svježinu. Naprotiv oblačimo njegovu milost i njega samoga, jer svi koji ste se u Kristu krstili Krista ste obukli. Rasprostrimo se poput haljina pred njegovim nogama. Prije smo bili u grijehu crveni kao purpur, a oprani spasonosnim krštenjem postali smo bijeli kao vuna. Prinesimo pobjedniku smrti pobjedne zasluge, a ne grane palmi.
Mašući duhovnim granama našega srca govorimo i mi svakog dana svete riječi zajedno s dječacima: Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje, Kralju Izraelov. (Iz Govora svetoga Andrije Kretskog o granama palmi: Patrologia graeca 97)

Detalji

PRIJENOS LITURGIJE IZ KAPELE POKROVA PRESVETE BOGORODICE U KRIČKAMA
služi mons. Milan Stipić, ordinarij
- klikni na sliku -

ili: https://www.facebook.com/milan.stipic.1/videos/1325408997659545/ 

 

Detalji

TEKST: klikni na sliku ili: https://drive.google.com/file/d/1TNaFLtTb1XYotcfUH31kAlBvWgpTVzUL/view?usp=sharing 

 

Detalji

PDF: https://drive.google.com/file/d/0B3ND72wxdm5iNk1oSGFPN2x5eTA/view?usp=sharing

Božansko-ljudski dijalog - Potreba molitve

Jezik je kršćanskoga Istoka bogat simbolikom. Molitva, kaže sv. Ivan Zlatousti, je: «luka za one koji pogubaju u oluji, sidro brodolomcu, štap onome koji posrće, bogatstvo siromaha. Molitva je sklonište u tuzi, razlog radosti, uzrok trajnog veselja, majka filozofije/mudrosti.» U drugom tekstu kaže da je ona: svjetlo duše, prilika za spasenje, obrmbeni zid i neoboriva utvrda Crkve, strahota demonima; neophodna monahu kao i ribi voda i mač lovcu.» … Ivan Kronstadtski kaže: «Molitva je disanje duše…naša duhovna hrana i piće.» 31

Dok su srednjovjekovni skolastirčari na Zapadu tražili «prikladne razloge» kako bi pokazali porebu/nužnost molitve… pogled Istočnjaka je bio puno širi. Da bi pokazali kako kršćanin treba moliti, naglašavali su ne toliko grijehom iskvarenu ljudsku narav već izvornu deifikaciju (oboženu) ljudske osobe, našu obnovu u Kristu i naše dioništvo u životu Svete Trojice – dakle našu predispoziciju (preduvjet) za dijalog s nebom. Za grešnika, molitva je potraga za izgubljenim rajem, za izvornom «parhesijom» (izvornošću govora/razgovora s Bogom), za slobodnim pristupom raju. Situacija kršćanina je, kaže sv. Ivan Zlatousti, sljedeća: 'Bog na zemlji, čovjek na nebu: sve se izmiješalo. Anđeli su zapjevali s korovima ljudi, ljudi su se nastanili s anđelima i drugim nebeskim bićima.

Sv. Teofan Zatvornik potvrđuje ovu 'prirodnu' potrebu za molitvom analizom antropološke trihotomije koja je tradicionalna na Istoku:

Detalji

Tekstovi: klikni na sliku

Zapjevajmo Gospodu predblagdansku pjesmu Cvjetne nedjelje

Kriste, bio si bogat, a postao si siromah da obogatiš ljude besmrtnošću i svjetlošću. Zato i nas osiromašene poradi rasipnosti u životu, obogati milošću i pribroji siromašnome Lazaru. Oslobodi nas muka bogataševih i paklenih.

Gospode, obogatismo se zlobom zavoljevši nasladu. Iskusili smo životne naslade i zaslužili oganj pakleni. Kao što si bio milosrdan ubogom Lazaru, tako budi i nama, Vladaru, koji smo izgladnjeli i izbačeni pred Božanska vrata.

Radosno započinjući šesti tjedan Bogom danoga posta, zapjevajmo Gospodu predblagdansku pjesmu Cvjetne nedjelje, Njemu koji u slavi ide u Jeruzalem da snagom svojega Božanstva pobijedi smrt. Zato mu pripremimo znakove pobjede - grančice dobročinstava, pjevajući stvoritelju svih: Hosana!

Čudesno je čovjekoljubivo raspoloženje srca našega Spasitelja. Znajući što će biti s nama, kao da je to sve pred njim, prikazao nam je život Lazara i bogataša. Razmišljajući o smrti ubojice, čuvajmo se samodopadnosti, nemilosđa i nečovjeko-ljublja. Budimo strpljivi i velikodušni da i mi jednom skupa s Lazarom na krilu Abrahamovu uzmognemo uskliknuti: Suče pravedni i Gospode, slava Tebi!

Ne osudi me u oganj pakleni kao bogataša iz prispodobe, već mi daruj ono što sa suzama molimo, i kapljicu Tvojega čovjekoljublja, Bože, i pomiluj nas.

Stihire Večernje ponedjeljak 6. tjedna posta

 

Detalji

Pete velikoposne nedjelje spominjemo se prepodobne majke naše Marije Egipatske

 marija egipatska

Potraga za ljubavlju koja neće iznevjeriti

Jedan od najfascinantnijih kršćanskih svetačkih životopisa je onaj Marije Egipćanke (ili Egipatske), svetice koja je nadahnula mnoge živote, pjesnike i umjetnike, na kršćanskom Istoku i Zapadu, čija priča i danas vrlo snažno progovara. Poput Marije Magdalene, bila je žena lakog morala, koja je u potrazi za istinskom ljubavlju pronašla ljubav koja neće iznjevjeriti. Rođena je otprilike 344. godine, a preminula 421. Još u ranoj mladosti Marija je napustila svoj roditeljski dom i krenula za Aleksandriju. Aleksandrija je bila veliki grad te političko, trgovačko, sveučilišno i crkveno središte, kojega možemo u datom povijesnom kontekstu usporediti s današnjim svjetskim metropolama. U potrazi za nekakvim životom u takvom velegradu, posegnula je kao i mnogi mladi, za “alternativnim“ životom te postala prostitutkom. Sedamnaest godina živjela je takvim načinom života, provodeći dane i noći u razvratu. U ispovijesti svoga života sama je za sebe kazala da joj nije bilo toliko do novaca, koliko je zapravo bila nezainteresirana, nemarna i besciljna u životu. Kao takva se ukrcala i na brod za Palestinu na kojem je bilo mnoštvo mladića hodočasnika na putu za sveta mjesta o blagdanu Uzvišenja svetoga Križa, koji se osobito svečano slavio u Jeruzalemu 14. rujna svake godine. Marija je otišla iz zabave, avanturizma i s namjerom zavođenja novih “klijenata“ jer su  velika hodočašća okupljala mnoštvo ljudi odasvud. U Jeruzalemu je nastavila svojim nesmotrenim načinom života. Prigodom blagdana Uzvišenja svetog Križa, Marija se pridružila masi koja se kretala prema crkvi Svetog Groba i Uskrsnuća gdje su se čuvale relikvije Kristova križa kojega je stotinjak godina ranije čudesno pronašla Helena, majka cara Konstantina Velikoga.

Detalji

PETA NEDJELJA VELIKOGA POSTA U 10 SATI

Kapela Pokrova presvete Bogorodice Kričke, služi ordinarij Milan Stipić

KLIKNI NA SLIKU:

https://www.facebook.com/milan.stipic.1/videos/1319869918213453/

 

Detalji

U Subotu petog tjedna sv. Četrdesetnice pjeva se Akatist presvetoj Bogorodici.

Tekst - Klikni na sliku:

Tebi, Vladarice, koja si se borila za nas, pripisujemo pobjedu. Mi pak, sluge tvoji, oslobođeni od opasnosti izričemo ti ove pjesme u zahvalu, Bogorodice, a jer si nepobjedive moći, izbavi nas od svih nevolja da ti pjevamo: Raduj se, Zaručnice djevičanska!

 

Detalji

„Uvečer“ (Mk 4, 35). Tako započinje Evanđelje koje smo čuli. Već tjednima se čini da se spustila večer. Gusta se tama nadvila nad naše trgove, ulice i gradove; zagospodarila je našim životima ispunivši sve zaglušujućom tišinom, pustoši i prazninom, koja paralizira sve na svom putu: to se može osjetiti u zraku, to se može osjetiti u gestama, pogledi to govore. Uplašeni smo i izgubljeni. Poput učenikâ iz Evanđelja iznenada nas je zahvatila neočekivana i žestoka oluja. Shvatili smo da se nalazimo na istoj lađi, svi krhki i dezorijentirani, ali istodobno važni i potrebni, svi pozvani veslati zajedno, svi potrebni utjehe drugoga. Na toj lađi… svi se nalazimo. Poput tih učenika, koji jednoglasno i u tjeskobi kažu: „ginemo“ (r. 38), tako smo i mi shvatili da ne možemo ići dalje svatko za sebe, već samo zajedno.

Detalji

 

 

 

Broj: 82/2020
Zagreb, 26. ožujka 2020.

Predmet: Naputci Kongregacije za Istočne Crkve
                 o slavlju Pashe 2020.

SVIM SVEĆENICIMA KRIŽEVAČKE EPARHIJE

Poštovana braćo svećenici,

u privitku ovog dopisa (niže dolje)  šaljem Vam naputke Kongregacije za Istočne Crkve u Rimu o slavlju Pashe – Uskrsa u istočnim katoličkim Crkvama s obzirom na izvanredne okolnosti u kojima se nalazimo u ovom vremenu zaštite od pandemije CORONA virusa. Neka vam posluže kao smjernice i okvir u osobnom, obiteljskom  i pastoralnom životu ovih dana kada su nam mogućnosti za pastoralni rad vrlo ograničene. Napominjem, trebamo se držati svih odredaba i naputaka civilne vlasti gledom na kretanje, sigurnost i okupljanje.

Potičem vas da, ukoliko imate mogućnosti, preko interneta prenosite liturgijska slavlja iz crkava. Također vas potičem da pratite našu eparhijsku web-stranicu:

http://www.krizevacka-eparhija.com/

kao i  facebook stranicu: facebook.com/grkokatolickacrkva/ na kojima će se naći svi potrebni tekstovi za sveta bogoslužja i molitvu ovih svetih dana u kojima ćemo slaviti svetu Kristovu Pashu.

Krist među nama! Hristos posredje nas!

Milan  Stipić, apostolski administrator

KONGREGACIJA ZA ISTOČNE
KATOLIČKE CRKVE – RIM

25. 03. 2020.

NAPUTCI ZA SLAVLJA PASHE / USKRSA U ISTOČNIM KATOLIČKIM CRKVAMA