U utorak, 8. rujna 2020., u župi Rođenja presvete Bogorodice u Mikluševcima proslavljen je svečano naslovni blagdan župe i župne crkve. Na svetoj Liturgiji su se okupili svećenici Srijemskog dekanata o. Vladimir Sedlak, slavonsko-srijemski vikar i župnik u Petrovcima, o. Vladimir Magoč, župnik Vukovara, o. Oleg Zakaljuk, župnik Rajeva Sela i domaći župnik i srijemski dekan o. Roman Stupjak. Propovijedao je o. Oleg Zakaljuk koji je istaknuo važnost naše nebeske Majke i njezine žrtve za nas te protumačio povjest blagdana Rođenja presvete Bogorodice, u narodu zvane 'Mala Gospa' i njegovo čašćenje na kršćanskom Istoku i Zapadu.


 

Na blagdan Rođenja presvete Bogorodice, 8. rujna 2020. godine, u 12 sati, Sveta Stolica objavila je da je Sveti Otac Franjo imenovao protojereja stavrofora Milana Stipića, dosadašnjega apostolskoga administratora sede vacante biskupom grkokatoličke Križevačke eparhije. Vijest je istovremeno objavljena u 12 sati u Rimu i u Križevcima, u Konzistorijalnoj dvorani biskupske rezidencije, gdje je u nazočnosti mons. Milana Stipića i o. Mihajla Simunovića, katedralnog župnika,  đakon Livio Marijan, eparhijski kancelar, vijest priopćio mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj.  U 12 sati prozvonila su zvona Katedrale Presvete Trojice i odsluženo zahvalno bogoslužje (Blagodarenije).

Otac Milan Stipić, rođen je 28. prosinca. 1978. godine u Bosanskom Novom, BIH, od oca Vladislava i majke Vesne, rođene Oljača. Odrastao je u Lipiku gdje je kršten u župnoj crkvi sv. Franje Asiškog. Osnovnu školu pohađao je u Lipiku. U vrijeme rata s obitelji je kao prognanik boravio u Zagrebu i Čazmi. Godine 1993. upisuje Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu te boravi u Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu na Šalati. Maturirao je 1997. godine i upisao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 2003. godine iz Ekumenske teologije kod profesora dr. o. Jure Zečevića s temom “Povijest Grkokatoličke Crkve na prostoru bivše Jugoslavije“. Svećeničku formaciju stekao je u Grkokatoličkom sjemeništu na Gornjem Gradu u Zagrebu. Kao student boravio je određeno vrijeme u Ukrajini, u samostanima otaca Bazilijanaca i otaca Studita, gdje se bolje upoznao s duhovno-liturgijskom baštinom Istočne Crkve te učio ukrajinski i ruski jezik. Za vrijeme studija bio je aktivan u organiziranju ekumenskih događaja u Hrvatskoj i izgradnji dobrih odnosa s drugim kršćanskim Crkvama i zajednicama. Za đakona je rukopoložen 8. studenog 2002. u konkatedrali svetog Ćirila i Metoda u Zagrebu. Đakonsku službu proveo je na liturgijskim slavljima uz pokojnog križevačkog vladiku Slavomira Miklovša. Kao đakon je aktivno sudjelovao

U nedjelju, 6. rujna 2020., u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, tradicionalno je služena svečana blagdanska liturgija uoči blagdana sv. Marka Križevčanina. Liturgiju je služio apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić zajedno s bjelovarsko-križevačkim biskupom mons. Vjekoslavom Huzjakom koji je propovijedao. Služili su brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni, a pjevala su zajedno dva zbora - Katedralni zbor Križevci i HPD ''Kalnik'' iz Križevaca pod ravnanjem prof. Ozrena Bogdanovića. U ispunjenoj katedrali, mons. Huzjak je na propovijedi govorio o postojanosti Kristovih učenika u nevoljama i protivljenjima. ''Često smo i danas svjedoci napadanja i protivljenja. Zato nam Krist u Evanđelju govori o postojanosti. Postojanost proizlazi iz vjere i poslušnosti njegovoj riječi, a koja se hrani molitvom, vjerom i svakodnevnom žrtvom u ljubavi. Isus je svojim učenicima svjedočio i riječju i djelom, cijelim svojim životom. Nije svoje učenike hranio lažnim nadama i obećanjima nego istinom'' kazao je mons. Huzjak. ''Isus govori i nama i o našim životima, oprotivljenjima i progonima zbog njegova imena. Postojanost je upravo sigurnost Božje prisutnosti među nama. Čovjekov je život u rukama Božjim. Bog je onaj koji nas nosi. U njegovim smo rukama. To je sigurnost vjere. On ne polazi od ljudske mudrosti, imanja, znanja, već o činjenici da je Bog s nama. Danas čovjek želi graditi na sebi, na svome ja, kao da Boga nema. Kao da je čovjek začetnik svega. Svijet okreće naopako

Evanđelje, zač. 89, Mt 22, 1-14

U ono vrijeme Isus prozbori svećeničkim glavarima i starješinama naroda u prispodobama: "Kraljevstvo je nebesko kao kad neki kralj pripravi svadbu sinu svomu. Posla sluge da pozovu uzvanike na svadbu. No oni ne htjedoše doći. Opet posla druge sluge govoreći: 'Recite uzvanicima: Evo, objed sam ugotovio. Junci su moji i tovljenici poklani i sve pripravljeno. Dođite na svadbu!' Ali oni ne mareći odoše - jedan na svoju njivu, drugi za svojom trgovinom. Ostali uhvate njegove sluge, zlostave ih i ubiju. Nato se kralj razgnjevi, posla svoju vojsku i pogubi one ubojice, a grad im spali. Tada kaže slugama: 'Svadba je, evo, pripravljena ali uzvanici ne bijahu dostojni. Pođite stoga na raskršća i koga god nađete, pozovite na svadbu!' Sluge iziđoše na putove i sabraše sve koje nađoše - i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostiju. Kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji ne bijaše odjeven u svadbeno ruho. Kaže mu: 'Prijatelju, kako si ovamo ušao bez svadbenoga ruha?' A on zanijemi. Tada kralj reče poslužiteljima: 'Svežite mu ruke i noge i bacite ga van u tamu, gdje će biti plač i škrgut zubi.' Doista, mnogo je zvanih, malo izabranih."


 

 
 
VATIKAN (IKA) 03.09.2020. / 15:41

U četvrtak 3. rujna dekretom Kongregacije za biskupe prot. pr. 838/2020 kako bi se osiguralo upravljanje Porečkom i Pulskom biskupijom, koja je ostala prazna nakon imenovanja mons. Dražena Kutleše nadbiskupom koadjutorom Splitsko-makarske nadbiskupije, papa Franjo imenovao je mons. Dražena Kutlešu apostolskim upraviteljem sede vacante et ad nutum Sanctae Sedis Porečke i Pulske biskupije. Sve dok novi izabrani biskup ne uđe u kanonski posjed biskupije, i novom apostolskom upravitelju podjeljuju se ona prava, ovlasti i dužnosti koje pripadaju dijecezanskim biskupima prema pravnim odredbama. U četvrtak, 3. rujna 2020., na svečanoj Večernjoj u Katedrai sv. Duje u Splitu kanonski je uveden u službu nadbiskupa koadjutor splitsko-makarskoga.


 

 

Od 1. do 3. rujna 2020., svećenici, đakoni, monasi i bogoslovi Križevačke eparhije na čelu s apostolskim administratorom mons. Milanom Stipićem, sudjelovali su na godišnjim duhovnim vježbama koje je predvodio velečasni Robert Farkaš, župnik iz Slavonskog Broda i biritualac. Klerici, kojih je zbog Corona pandemije ove godine bilo nešto manje od uobičajenoga, tri su dana proveli slušajući nagovore, u razmatranju i bogoslužjima u Katedrali Presvete Trojice. U katedrali se služila sv. Liturgija kao i i dnevni časovi Časoslova te molitva za pokojne križevačke vladike i na kraju zahvalno bogoslužje. Razmatranja su bila usmjerena na svećeničko duhovno i pastoralno poslanje i djelovanje u posebnostima današnjih okolnosti u kojima je Crkva osobito pozvana biti navjestiteljica nade i utjehe u narodu u kojem živi i djeluje.

 

Mons. Milan Stipić služio Liturgiju u Splitu

Na XIII. nedjelju po Duhovima, 30. kolovoza 2020., mons. Milan Stipić služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga u crkvi sv. Duha u Splitu, gdje se na bogoslužje svake zadnje nedjelje u mjesecu okupljaju grkokatolici Splita i okolice. S mons. Milanom Stipićem služili su don Ante Žderić, župnik Gospe Fatimske u Splitu i đakon o. Livio Marijan, kancelar i biskupski tajnik, a pjevanje je predvodio đakon o. Jan Jakubov. Govoreći u homili o Isusovoj prispodobi o zlim vinogradarima, mons. Stipić je kazao: "Bog je ovaj svijet stvorio savršenim. Premda će ateisti reći da je svijet nastao po sebi i da se stvari uzročno-posljedično događaju same od sebe, mi kršćani čvrsto vjerujemo u Boga Stvoritelja koji je načinio nebrojene prirodne zakone i kako će oni funkcionirati. Prirodni zakoni kojih vidimo i po kojima živimo, kao i sve prirodne pojave, Božje su djelo i On je u njih utkao dio sebe. Zato oni nisu slučajni. Bog je utkao u svoj vinograd i u svoje stvorenje, čovjeka, dio sebe i svoje božanske apsolutne naravi. Utkao je u ljudski karakter dio svoga božanskoga karaktera. I zato je čovjek po svojoj naravi sličan Bogu. Jedan bitan ontološki momenat u ljudskoj naravi je čovjekova bogosličnost, njegova sloboda da bira i da čini slobodno što hoće. A u tu slobodu spada i mogućnost da okrene svoja leđa Bogu, da niječe svoga Stvoritelja. I u tom smislu čovjek koji okreće svoja leđa Bogu sličan je onim vinogradarima iz Evanđelja ove nedjelje koji ne žele dati gospodaru vinograda ono što mu pripada, uskraćujući mu urod. Tako se i neki kršćani ponašaju. Imaju šest dana u tjednu za sebe, svoj rad i razonodu, a sedmoga dana, u nedjelju, Dan Gospodnji, trebaju dati čast, štovanje i slavu Bogu, gospodaru životnoga vinograda. Mi kršćani često tu zapovijed zanemarimo, preskočimo to i nađemo mnoge izgovore i razloge za to, obezvrjeđujući nedjelju, Dan Gospodnji. Nismo li i mi tada poput zlih vinogradara koji uskraćujemo Gospodu ono što mu po pravu pripada? Gospod nam sve daje: 

U petak i subotu, 28. i 29. kolovoza 2020., u grkokatoličkoj župi Radatovići na Žumberku, održan je Susret djece i mladih Žumberačkog vikarijata. Susret je službeno započeo molitvom svih sudionika na župnom igralištu u petak u podne. Nakon pozdrava i međusobnog upoznavanja djeca i mladi nastavili su druženje u sportskim aktivnostima. U poslijepodnevnim satima prvog dana susreta mladima je održano predavanje o povijesti Žumberka s posebnim naglaskom na važnost očuvanja vlastite kršćanske tradicije. Na pristupačan i djeci prihvatljiv način svećenici su mladima govorili o duhovnim vrijednostima koje je potrebno njegovati kako bi živjeli dostojno svog kršćanskog imena. Nakon predavanja djeca su se imala priliku crtajući izraziti svoje dojmove o onomu što su čuli. Nakon sportskih i vjeronaučno-edukativnih sadržaja

U subotu, 29. kolovoza 2020., na blagdan Glavosijeka sv. Ivana Krstitelja i Preteče Gospodnjega, istoimena župna crkva u Berku proslavila je svoj godišnji blagdan. Sv liturgiju je služio mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, uz susluženje župnika o. Romana Stupjaka, srijemskog dekana, zatim o. Nikole Stupjaka, župnika Kaniže i slavonskog dekana te rimokatoličkog svećenika velečasnog Roberta Farkaša. U homiliji je mons. Stipić istaknuo važnost i relevantnost Ivana Krstitelja za današnje kršćane. ''Živio je potpuno predan Isusu Kristu, nije dozvolio da mu ego priječi istinsku spoznaju da je Krist Božji Sin i Mesija, makar to značilo umanjiti sebe. Nije se bojao istine i svojim životom i propovijedanjem je opominjao i poticao na obraćenje. Ivan je jednostavno ispunio od Boga mu dano poslanje i ono što je bilo predviđeno za njega. Nije se pravio većim, višim ili pozvanijim od Krista jer je u ljubavi i poniznosti jednostavno htio posvjedočiti za Istinu, i nije se rukovodio mišljenjem ljudi i svijeta. Tako je pripremio put za Gospoda i na kraju svojim životom posvjedočio za njega u mučeničkoj smrti. Budimo poput Ivana Krstitelja, uvijek spremni posvjedočiti za istinu, za Krista, jer je to i naše poslanje danas. Mi kršćani smo danas 'preteče' Krista i njegova ponovnog dolaska" rekao je mons. Stipić.