Detalji

"EVO, ZARUČNIK DOLAZI O PONOĆI"

U Grkokatoličkoj Crkvi, kao i u svim crkvama bizantskog obreda, na Veliki ponedjeljak, utorak i srijedu moli se tzv. "Zaručnička jutrenja" - koja crpi svoj naziv i temu iz Isusovih posljednjih govora i prispodobe o dolasku Zaručnika o ponoći. Moli se kasnije uvečer prethodnog dana ili rano ujutro na sam dan ova tri prva dana Velikog tjedna.

- klikni na sliku ili: https://drive.google.com/file/d/1kYqKaezVZaTZgv6_zzLp44xD40zb9rtm/view?usp=sharing 

 

Detalji

"EVO, ZARUČNIK DOLAZI O PONOĆI"

U Grkokatoličkoj Crkvi, kao i u svim crkvama bizantskog obreda, na Veliki ponedjeljak, utorak i srijedu moli se tzv. "Zaručnička jutrenja" - koja crpi svoj naziv i temu iz Isusovih posljednjih govora i prispodobe o dolasku Zaručnika o ponoći. Moli se kasnije uvečer prethodnog dana ili rano ujutro na sam dan ova tri prva dana Velikog tjedna.

klikni na sliku ili: https://drive.google.com/file/d/19rG_ioEYiBY4IzVjAK_HZt_cejfwJiwS/view?usp=sharing 

 

Detalji

"EVO, ZARUČNIK DOLAZI O PONOĆI"

U Grkokatoličkoj Crkvi, kao i u svim crkvama bizantskog obreda, na Veliki ponedjeljak, utorak i srijedu moli se tzv. "Zaručnička jutrenja" - koja crpi svoj naziv i temu iz Isusovih posljednjih govora i prispodobe o dolasku Zaručnika o ponoći. Moli se kasnije uvečer prethodnog dana ili rano ujutro na sam dan ova tri prva dana Velikog tjedna.

klikni na sliku ili https://drive.google.com/file/d/1wwzDcldp2rD85YqzZWHHe0OP_9QNdbbX/view?usp=sharing 

 

Detalji

“Susret s Kristom definitivno mijenja, a poznavati Krista znači odgovornost. Od ovih koji su upoznali Krista na Cvjetnu nedjelju u Jeruzalemu, mnogi su sudjelovali u njegovu linču na Veliki petak“

VIDEO: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/videos/222162885523389/ 

Mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, na Cvjetnu nedjelju, 5. travnja, služio je Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga i blagoslovio maslinove grančice u kapeli grkokatoličkog manastira Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama u Dalmaciji. Liturgiju su vjernici mogli pratiti preko prijenosa na eparhijskoj web stranici: www.krizevacka-eparhija.com i facebook stranici www.facebook.com/grkokatolickacrkva. U propovijedi je rekao: “Današnji blagdan Cvjetnice,  kada se proslavlja i na otajstven način ponavlja onaj događaj kada je Isus Krist, naš Spasitelj, svečano ušao u Jeruzalem na magaretu, praćen apostolima te mnogobrojnim narodom koji je s velikom ljubavlju dočekao Isusa kao mesiju, kao spasitelja i kao onoga koji će ostvariti kraljevstvo Božje. Tome je prethodio veliki dan kada je Krist uskrisio Lazara iz groba u Betaniji, i time učinio veliko čudo. To čudo je fasciniralo mnoštvo ljudi koji su došli što iz  znatiželje, što iz interesa, što iz raznih drugih pobuda, kako bi vidjeli toga novoga mesiju koji je trebao postati novi kralj, koji može sve pa čak i podići čovjeka iz mrtvih. I tako se okupio silan svijet i proslavljao Isusa. Proslavljali su ga mnogi koji su bili oduševljeni njegovim dobrim djelima, ozdravljenjima koja je činio, vjerojatno i rodbina i prijatelji onih koji su doživjeli neko njegovo čudo na sebi. Neki su tu bili iz jednog interesa, neki iz drugog. Međutim, ako malo analiziramo i promatramo te ljude onda vidimo da među njima ima najrazličitijih tipova i osoba kao što i danas ima među nama. A svi su oni i karakteristični po jednoj stvari, a to je da je svima njima Isus Krist promijenio način života. Susret s Isusom Kristom mijenja život ljudima, onda kao i danas. Kada čovjek današnjice upozna Krista preko Evanđelja, preko njegove riječi, kad uzvjeruje u njega, onda Krist neminovno mijenja tijek života i način razmišljanja.  Krist i Evanđelje neminovno mijenjaju način na koji se ponašamo prema ljudima oko sebe, prema svemu onome za što smo odgovorni, prema svom životu i poslu, prema svojim bližnjima i svojoj obitelji. Susret s Kristom u potpunosti mijenja čovjeka i njegovu  perspektivu na život i svijet.

Detalji
Dođite da uziđemo zajedno na goru Maslinsku, da iziđemo u susret Kristu. Rečeno je o njemu: Neće se prepirati, neće vikati, nitko neće čuti njegova glasa, nego će biti blag i ponizan, njegov će ulazak resiti priprosta haljina i jednostavno držanje.
Požurimo, dakle, i mi zajedno s njim koji se žuri prema Muci i nasljedujmo one koji su mu izišli u susret. Ne na taj način da po putu prostiremo mladice maslina, tkanine, nakite ili palmine grane, nego koliko god možemo, prostrimo se mi sami poniznom dušom, iskrenim srcem i pravom nakanom, da primimo Riječ koja dolazi, da na neki način dohvatimo Boga koji se nikada potpuno ne može dohvatiti. On koji je krotak veseli se što nam se može pokazati kao krotak. Uzišao je prema zapadu naše najdublje bijede, da bi se nastanio među nama i da bi nas drugovanjem s nama privukao k sebi i učinio sličnima sebi.
Premda je on svojim odlaskom kao prvina našega ljudskog bića uzišao na nebo prema istoku, to jest prema svojoj slavi i božanstvu, ipak ne prestaje ljubiti ljudski rod dokle god ljudsku narav iz zemaljske bijede ne podigne u uzvišenu slavu i zajedno sa sobom ne uzveliča. Na taj način mi predajemo Kristu sami sebe, a ne svoje haljine, odsječene grane ili grmlje što za kratko vrijeme veseli oči ali brzo izgubi svježinu. Naprotiv oblačimo njegovu milost i njega samoga, jer svi koji ste se u Kristu krstili Krista ste obukli. Rasprostrimo se poput haljina pred njegovim nogama. Prije smo bili u grijehu crveni kao purpur, a oprani spasonosnim krštenjem postali smo bijeli kao vuna. Prinesimo pobjedniku smrti pobjedne zasluge, a ne grane palmi.
Mašući duhovnim granama našega srca govorimo i mi svakog dana svete riječi zajedno s dječacima: Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje, Kralju Izraelov. (Iz Govora svetoga Andrije Kretskog o granama palmi: Patrologia graeca 97)

Detalji

PRIJENOS LITURGIJE IZ KAPELE POKROVA PRESVETE BOGORODICE U KRIČKAMA
služi mons. Milan Stipić, ordinarij
- klikni na sliku -

ili: https://www.facebook.com/milan.stipic.1/videos/1325408997659545/ 

 

Detalji

TEKST: klikni na sliku ili: https://drive.google.com/file/d/1TNaFLtTb1XYotcfUH31kAlBvWgpTVzUL/view?usp=sharing 

 

Detalji

PDF: https://drive.google.com/file/d/0B3ND72wxdm5iNk1oSGFPN2x5eTA/view?usp=sharing

Božansko-ljudski dijalog - Potreba molitve

Jezik je kršćanskoga Istoka bogat simbolikom. Molitva, kaže sv. Ivan Zlatousti, je: «luka za one koji pogubaju u oluji, sidro brodolomcu, štap onome koji posrće, bogatstvo siromaha. Molitva je sklonište u tuzi, razlog radosti, uzrok trajnog veselja, majka filozofije/mudrosti.» U drugom tekstu kaže da je ona: svjetlo duše, prilika za spasenje, obrmbeni zid i neoboriva utvrda Crkve, strahota demonima; neophodna monahu kao i ribi voda i mač lovcu.» … Ivan Kronstadtski kaže: «Molitva je disanje duše…naša duhovna hrana i piće.» 31

Dok su srednjovjekovni skolastirčari na Zapadu tražili «prikladne razloge» kako bi pokazali porebu/nužnost molitve… pogled Istočnjaka je bio puno širi. Da bi pokazali kako kršćanin treba moliti, naglašavali su ne toliko grijehom iskvarenu ljudsku narav već izvornu deifikaciju (oboženu) ljudske osobe, našu obnovu u Kristu i naše dioništvo u životu Svete Trojice – dakle našu predispoziciju (preduvjet) za dijalog s nebom. Za grešnika, molitva je potraga za izgubljenim rajem, za izvornom «parhesijom» (izvornošću govora/razgovora s Bogom), za slobodnim pristupom raju. Situacija kršćanina je, kaže sv. Ivan Zlatousti, sljedeća: 'Bog na zemlji, čovjek na nebu: sve se izmiješalo. Anđeli su zapjevali s korovima ljudi, ljudi su se nastanili s anđelima i drugim nebeskim bićima.

Sv. Teofan Zatvornik potvrđuje ovu 'prirodnu' potrebu za molitvom analizom antropološke trihotomije koja je tradicionalna na Istoku:

Detalji

Tekstovi: klikni na sliku

Zapjevajmo Gospodu predblagdansku pjesmu Cvjetne nedjelje

Kriste, bio si bogat, a postao si siromah da obogatiš ljude besmrtnošću i svjetlošću. Zato i nas osiromašene poradi rasipnosti u životu, obogati milošću i pribroji siromašnome Lazaru. Oslobodi nas muka bogataševih i paklenih.

Gospode, obogatismo se zlobom zavoljevši nasladu. Iskusili smo životne naslade i zaslužili oganj pakleni. Kao što si bio milosrdan ubogom Lazaru, tako budi i nama, Vladaru, koji smo izgladnjeli i izbačeni pred Božanska vrata.

Radosno započinjući šesti tjedan Bogom danoga posta, zapjevajmo Gospodu predblagdansku pjesmu Cvjetne nedjelje, Njemu koji u slavi ide u Jeruzalem da snagom svojega Božanstva pobijedi smrt. Zato mu pripremimo znakove pobjede - grančice dobročinstava, pjevajući stvoritelju svih: Hosana!

Čudesno je čovjekoljubivo raspoloženje srca našega Spasitelja. Znajući što će biti s nama, kao da je to sve pred njim, prikazao nam je život Lazara i bogataša. Razmišljajući o smrti ubojice, čuvajmo se samodopadnosti, nemilosđa i nečovjeko-ljublja. Budimo strpljivi i velikodušni da i mi jednom skupa s Lazarom na krilu Abrahamovu uzmognemo uskliknuti: Suče pravedni i Gospode, slava Tebi!

Ne osudi me u oganj pakleni kao bogataša iz prispodobe, već mi daruj ono što sa suzama molimo, i kapljicu Tvojega čovjekoljublja, Bože, i pomiluj nas.

Stihire Večernje ponedjeljak 6. tjedna posta

 

Detalji

Pete velikoposne nedjelje spominjemo se prepodobne majke naše Marije Egipatske

 marija egipatska

Potraga za ljubavlju koja neće iznevjeriti

Jedan od najfascinantnijih kršćanskih svetačkih životopisa je onaj Marije Egipćanke (ili Egipatske), svetice koja je nadahnula mnoge živote, pjesnike i umjetnike, na kršćanskom Istoku i Zapadu, čija priča i danas vrlo snažno progovara. Poput Marije Magdalene, bila je žena lakog morala, koja je u potrazi za istinskom ljubavlju pronašla ljubav koja neće iznjevjeriti. Rođena je otprilike 344. godine, a preminula 421. Još u ranoj mladosti Marija je napustila svoj roditeljski dom i krenula za Aleksandriju. Aleksandrija je bila veliki grad te političko, trgovačko, sveučilišno i crkveno središte, kojega možemo u datom povijesnom kontekstu usporediti s današnjim svjetskim metropolama. U potrazi za nekakvim životom u takvom velegradu, posegnula je kao i mnogi mladi, za “alternativnim“ životom te postala prostitutkom. Sedamnaest godina živjela je takvim načinom života, provodeći dane i noći u razvratu. U ispovijesti svoga života sama je za sebe kazala da joj nije bilo toliko do novaca, koliko je zapravo bila nezainteresirana, nemarna i besciljna u životu. Kao takva se ukrcala i na brod za Palestinu na kojem je bilo mnoštvo mladića hodočasnika na putu za sveta mjesta o blagdanu Uzvišenja svetoga Križa, koji se osobito svečano slavio u Jeruzalemu 14. rujna svake godine. Marija je otišla iz zabave, avanturizma i s namjerom zavođenja novih “klijenata“ jer su  velika hodočašća okupljala mnoštvo ljudi odasvud. U Jeruzalemu je nastavila svojim nesmotrenim načinom života. Prigodom blagdana Uzvišenja svetog Križa, Marija se pridružila masi koja se kretala prema crkvi Svetog Groba i Uskrsnuća gdje su se čuvale relikvije Kristova križa kojega je stotinjak godina ranije čudesno pronašla Helena, majka cara Konstantina Velikoga.

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica