VIDEO: PROPOVIJED PAPE FRANJE NA POČETKU SVETE ČETRDESETNICE (SRIJEDA PEPELNICA), 26. 02. 2020., Rim, Sv. Sabina

Klikni na sliku:

Spomeni se, čovječe, da si prah i da se u prah vraćaš. Mi smo slabi, krhki, smrtni. Mi smo pepeo u svemiru ali pepeo koji Bog ljubi. Mi smo dragocjen pepeo određen za vječnost. Mi smo tlo na koje je Bog spustio svoje nebo, prah koji sadrži njegove snove. Mi smo Božja nada, njegovo blago, njegova slava. Mi smo prah, zemlja, glina ali ako pustimo Bogu da nas oblikuje svojim rukama postajemo nešto čudesno. Za što ja živim? Ako živim za prolazne stvari ovoga svijeta, vraćam se u prah, niječem ono što je Bog učinio u meni. Ako živim samo da bih kući donio nešto novca i zabavio se, tražio određeni ugled, ostvario karijeru, živim od praha. Ako loše sudim o životu samo zato što drugi ne mare dovoljno za mene ili ne primam od drugih ono što smatram da zaslužujem, nastavljam biti zagledan u prah.

Na Čisti ponedjeljak, 24. veljače 2020., grkokatolici su započeli Veliki i časni post svete Četrdesetnice, kako se u istočnom obredu naziva Korizma. Kao i u rimskom obredu, i u bizantskom korizmeno pokorničko vrijeme traje 40 dana i ulazi u svoj vrhunac u Velikom tjednu. Uz post i nemrs, osobito srijedom i petkom, tijekom ovoga svetog vremena vjernici su pozvani na pročišćenje duha molitvom i djelima ljubavi prema bližnjima. Tijekom Velikoga posta bizantski obred ima nekih vlastitosti: subotama se redovito vrši spomen pokojnih ("Zadušne subote"), Treće nedjelje Četrdesetnice se klanja sv. Križu (Križupoklonstvena nedjelja), a srijedom i petkom, kada su osobito posni dani, služi se u crkvama velikoposno bogoslužje "Liturgija pretposvećenih darova". Radi se o staroj carigradskoj Večernjoj s moljenjem psalama i svečanim kađenjem oltara čemu se pridodaje i služba pričesti s euharistijskim darovima koji su unaprijed posvećeni (obično prethodne nedjelje ili prethodnog dana). Za vrijeme velikoposnih službi i molitava koji se služe u tamnocrvenom ili ljubičastom liturgijskom ruhu, grkokatolici se na osobit način klanjaju "metanijama" tj. velikim poklonim do zemlje u znak poniznosti i pokajanja s "Molitvom sv. Efrema Sirijca": Gospode i Vladaru života mojega!

U srijedu, 26. veljače 2020., mons. Milan Stipić, apostolski administrator Križevačke eparhije, primio je u kurtoazni posjet veleposlanicu Republike Hrvatske u Ukrajini, Njezinu Ekselenciju Anicu Đamić, u pratnji g. Branka Hrga, saborskog zastupnika i g. Davora Vukmirića, zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda. Razgovaralo se o mnogih zajedničkim temama vezanim za Ukrajinu i Hrvatsku, a osobito o izazovima koje za Križevačku eparhiju predstavlja sve veći priliv radnika iz Ukrajine koji dolaze na rad u Hrvatsku.

 

Slika: Grkokatolička crkva Prescete Trojice u Vrlici i župni dvor

U ponedjeljak, 10. veljače 2020., u prostorijama Grada Vrlike, održan je inicijativni sastanak o obilježavanju postojanja grkokatoličke crkve Presvete Trojice u Vrlici, koja je stajala u gradu do 1970. godine. Sastanku u nazočili: đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije u ime Ordinarijata Križevačke eparhije, ing. Ivo Mišur, inicijator obilježavanja, zatim gradonačelnik  Vrlike g. Jure Plazonić i zamjenik gradonačelnika ing. Nikola Uzun ispred Grada Vrlike te prof. Dijana Maras, direktorica Turističke zajednice Vrlika. Svi nazočni zaključili su da je potrebno obilježiti mjesto postojanja grkokatoličke crkve u Vrlici spomen-pločom kao i jednom godišnjom proslavom vjersko-kulturnog karaktera koja bi bila već ove godine u subotu između blagdana Presvetog Trojstva prema grkokatoličkom i rimokatoličkom kalendaru, a koja ove godine pada u subotu, 6. lipnja. U sklopu proslave koju će zajedno organizirati Grad Vrlike i Križevačka eparhije, održat će se svečana sjednica Gradskog vijeća te otkriti  spomen ploča na mjestu nekadašnje crkve, danas na zelenoj površini kraj dječjeg igrališta. Također, u vrličkoj rimokatoličkoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija, služit će se svečana grkokatolička liturgija. Uz kamenu postavit će se i informativna turistička ploča sa slikom crkve i podacima o njoj. Uz potomke vrličkih grkokatolika, u proslavi će sudjelovati KUD Milan Begović iz Vrlike, “Čuvari Kristova groba“ iz Vrlike, hodočasnici iz drugih grkokatoličkih župa, crkveni zbor te “Žumberački uskoci“. Proslavu će zajedno financijski poduprijeti Grad Vrlika i Križevačka eparhija. Grkokatolička župa u Vrlici ustanovljena je 1834. godine. U lipnju 1836. u posjet grkokatoličkim župama Baljcima, Kričkama i Vrlici po prvi put je došao grkokatolički križevački biskup Gabrijel Smičiklas, pod čiju su crkvenu jurisdikciju te župe spadale.

Fotogalerija i ostatak članka:

Sveti otac Franjo imenovao je 25. veljače 2020. godine  mons. Giorgia Demetrija Gallara, grkokatoličkog biskupa Eparhije Piana degli Albanesi u Italiji (Sicilija) za novog tajnika Kongregacije za Istočne Crkve. Mons. Gallaro rođen je 1948. u Italiji, službovao je kao svećenik u SAD-u (Melkitksa eparhija Newton, eparhije Pittsburgh i Stamford), a od 2015. ordinarij eparhije Piana degli Albanesi u Italiji. Čestitamo!


 

Na Siropusnu nedjelju, 23. veljače 2020., na liturgiji u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu okupili su Žumbečani iz Berka, Uskoci i brojni drugi, a u subotu prije održana su i vjenčanje i krštenje. Župnik o. Danijel Hranilović javlja: "Vikend pred Veliki post blagoslovio našu zajednicu prekrasnim trenucima gdje smo uz jučerašnje Sakramente krštenja i dva vjenčanja, osjetili radost, ali i ohrabrenje da naša brojčano manja zajednica, ali srcem velika, uz Božju pomoć ide naprijed... Stoga, hvala malenoj Riji, Marti, Matiji, Eriku i Đini na jučerašnjoj radosti.... Također hvala dečkima Mislavu Hraniloviću, Željku Hraniloviću, Milanu Radiću, Juri Milašinoviću, Perici Hraniloviću, Goranu Breškiju i o. Ivanu Radeljaku koji su se jučer pobrinuli za gulaš koji smo, uz nareske, žgance, kolače naših vrijednih župljanki i specijaliteta naših gostiju, danas blagovati... Hvala svima koji ste molitvom, trudom i požrtvovnošću utkali dio sebe u današnji susret naših Berčana iz Slavonije, naših Berčana i ostalih naših Žumberčana iz Zagreba i okolice. Svetu liturgiju predvodio je križevački biskup u miru Nikola Kekić, zajedno s o. dr. Tarasom  Barščevskim, o. Ivanom Radeljakom, o. Romanom Stupjakom i o. Danijelom Hranilovićem. Povod je susret naših ljudi, druženje između dviju župa, ali i zahvalnost našim Berčanima koji su svojom žrtvom i ljubavlju utkali sebe u našu Domovinu za vrijeme rata. U našoj crkvi na Gornjem gradu gdje su kao prognanici molili za svoje, za domovinu, gdje su se sastajali i gdje su vrata naše kuće bila otvorena njima u tim teškim trenucima, Svetu liturgiju smo namijenili za naše Berčane, naše branitelje iz Berka, kao i za ostale naše Žumberčane poginule u Domovinskom ratu. Do večernjih sati nastavljeno je druženje."
FOTO:

Zahvalnim molebenom Presvetoj Bogorodici (pjevanim litanijama Majci Božjoj) koji su služili msgr. Milan Stipić, Apostolski administrator Križevačke eparhije i katedralni župnik, o. Mihajlo Simunović zatvorena je Godina križevačkog Katedralnog zbora u povodu 10. obljetnice njegova postojanja, u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Nakon marijanskog bogoslužja, svečanost se nastavila u dvorani Pokreta fokolara u dvorištu katedrale i biskupske rezidencije. Na početku su prisutni minutom šutnje odali počast počasnom članu Katedralnog pjevačkog zbora i počasnom građaninu Križevaca maestru Vladimiru Kranjčeviću. Protojerej stavrofor, otac Mihajlo Simunović kazao je kako zbor pjeva svečane liturgije u katedrali za značajnije blagdane i svetkovine, odlazi na pozive drugima i hodočašti u Hrvatskoj i inozemstvu. Zahvalio je svim pjevačima, onima koji ih podupiru, posebno pjevačima članovima Hrvatskog pjevačkog društva “Kalnik” s kojima surađuju. Msgr. Milan Stipić kazao je kako zbor obogaćuje katedralu, liturgiju, eparhiju, ali i duhovni i kulturni život ovog kraja. “Radujem se suradnji s vama, a posebnu zahvalnost bih iskazao dirigentu, maestru Ozrenu Bogdanoviću koji je puno truda uložio sa svim pjevačima i župniku, ocu Mihajlu koji uvijek otvara vrata emocionalno, duhovno, svojim pristupom, otvorenošću, jednostavnošću i načinom kako pristupa ljudima” – dodao je msgr. Milan Stipić. Dirigent Katedralnog pjevačkog zbora Ozren Bogdanović podsjetio je na rad zbora kroz 10 godina: “Od Ukrajine, Slovačke, Slovenije, Mađarske, Italije,

Grkokatolička župa Uzvišenja sv. Križa Slavonski Brod dobit će obnovljeni liturgijski prostor i župni stan. Počeli su, naime, graditeljski radovi na rekonstrukciji crkve i izgradnji nove župne kuće na lokaciji u Cesarčevoj 39. Temelj i kupolu crkve blagoslovio je u nedjelju 23. veljače apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, uz nazočnost domaćeg župnika o. Aleksandra Hmilja i više desetaka vjernika. U početku se grkokatolička zajednica vjernika okupljala u crkvi u „Malom Parizu”, gdje su gotovo 10 godina jednom mjesečno slavili liturgiju dok 1979. tadašnji župnik nije kupio kuću u Cesarčevoj ulici. Tu su nekoliko godina služili liturgiju, a onda je 1985. izgrađena sadašnja crkva. Prošle godine srušena je stara kuća i započeti su radovi na novom župnom stanu i pastoralnoj dvorani. Ove godine obavit će se glavnina radova, a najkasnije do ljeta 2021. očekuje se završetak. Uz izgradnju župnog stana, obnovit će i crkvu. Cijeli projekt najvećim se dijelom realizira uz financijsku potporu Križevačke eparhije, a barem 10% ukupne investicije bit će darovi vjernika brodske grkokatoličke župe, dobrotvora i donacije Grada Slavonskog Broda.

FOTO:

 

Đakon Livio Marijan:

                                             TEOLOGIJA POSTA

Evo nas u onom razdoblju godine kada smo zasuti s jedne strane izjavama slavnih i poznatih osoba o tome čega se sve odriču u vrijeme Korizme, a s druge strane izloženi svagdanjom bogatom ponudom dijeta i specijalističkih prehrana “za zdrav i sretan život“. Mnogi će se kršćani zapitati što se dogodilo s postom u Crkvi, zašto se vrlo malo govori više o postu s propovjedaonica, je li to uopće više dio naše vjerske prakse ili se to sve jednostavno zamijenilo dobrim dijelima, kako se često može čitati ili čuti, pa i u našim crkvama. Često ćemo čuti među vjernicima i popularnu poštapalicu: “Nije važno što jedeš, bitno je da si dobar čovjek“. Mnogi će to potkrijepiti Isusovom riječju iz Evanđelja kada je kazao da čovjeka ne onečišćuje ono što ulazi na usta, već ono što izlazi na usta (usp. Mt 15, 10). Ispada da je i sam Isus bio protiv posta, zaključit će mnogi. Mlađi danas ne znaju koliko su prijašnja pokoljenja kršćana, od samih početaka, naglasak stavljali na post, da je post bio redoviti i bitni sastojak kršćanske kulture, askeze i duhovnosti, kao i to da druge kršćanske tradicije, osobito istočne vrlo jasno i ozbiljno naglašavaju post kao neizostavni dio kršćanskoga savršenstva i duhovnosti uopće. Sve nam može pomalo stvoriti pomutnju u glavi. U vremenu kada živimo u okruženju koje je sve manje kršćansko, što više i otvoreno nekršćanski usmjereno prema vjeri, ali i u vremenu kad se susrećemo s istočnjačkim religijama (islamom, hinduizmom, budizmom) i njihovim praksama koje imaju vlastite propise o ishrani, nije nevažno za današnjega katolika upoznati kako istočni kršćani poste i što sveti oci Crkve, ranokršćanska tradicija i baština istočnih kršćanskih Crkava uči i drži o postu.

Početak Velikog i časnog posta (svete Četrdesetnice)

Radosno započnimo presveto vrijeme posta. Zablistajmo svjetlim zrakama svetih zapovijedi Krista, Boga našega: sjajem ljubavi i blještavilom molitve, snagom prave hrabrosti i čistoćom svetosti! Odjeveni tako haljinom svjetla, pohitimo prema svetom Uskrsnuću trećega dana koje svijet obasjava slavom vječnoga života! (Sjedalan 1., Jutrenja, Ponedjeljak prvog tjedna Velikoga posta)

KONDAK, glas 1.: Nastavniče mudrosti, prosvjetitelju razuma, učitelju neukih i zaštitniče nevoljnih, okrijepi i prosvijetli srce moje, Vladaru. Podaj mi riječ, Ti Riječi Očeva, pa neću kratiti usnama svojim, da Ti vape: O Bože milostivi, sagriješih, pomiluj me.

Na Siropusnu nedjelju Crkva pred nas stavlja temu Adamova izgnanstva iz raja, čovjekova pada i duboke općeljudske čežnje za povratkom u svoje prvotno i izvorno stanje krune i vrhunca Božjega stvaranja. Zove se "siropusna" jer s ovom nedjeljom se "puštaju" iz prehrane mliječni proizvodi i započinje vrijeme posta. U ponedjeljak je tako prvi dan Velikoga i časnoga posta, kada je cijela Crkva pozvana na strogi post. Veliki post ili Sveta Četrdesetnica traje do Velike subote uključivo. Vrijeme je to Posnog trioda (Triodion ili Tropjesnec) - liturgijski zbornik u kojem se nalaze svi tekstovi za Večernju, Jutrenju i Liturgiju u vrijeme Veligoa posta. Prema tradciji, tijekom Velikog posta ponedjeljak, utorak i četvrtak su "aliturgijski dani" (kada se ne služi Liturgija), srijedom i petkom služi se Liturgija pretposvećenih darova. Preko tjedna se navečer moli ili služi Veliko povečerje s Velikim pokajnim kanonom sv. Andrije Kretskoga koji je razdijeljen za svaki dan u tjednu. Na svim molitvama dodaje se Molitva sv. Efrema Sirskog i čini "metanije" (veliki, zemni pokloni). S velikoposnom Večernjom na Siropusnu nedjelju uvečer svijetla pokrivala na oltaru, proskomidikonu, tetrapodu i analoju poslije podne se zamjenjuju crvenima. Na svršetku Večernje obavi se Čin praštanja. Velikoposna večernja nedjeljom uvečer i sva ostala bogosluženja od ponedjeljka do petka uvečer služe se u crvenim ili drugim tamnim rizama. Zabranjeno vrijeme za svadbe.