Detalji

U četvrtak V. tjedna Velikoga posta - kada se u Grkokatoličkoj Crkvi obilježava ''Četvrtak Velikoga kanona'', vladika križevački Milan Stipić predmolio je Veliki pokajni kanon sv. Andrije Kretskoga, kojeg su zajedno s njim molili monasi i redovnice bazilijanke u kapeli uz Katedralu Presvete Trojice u Križevcima. Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u drugim istočnim Crkavama. Remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon - obiman pokajni spjev koji se tijekom Velikoga posta preko tjedna moli razlomljen na dijelove u sklopu Velikog povečerja, a u Četvrtak V. tjedna posta na Jutrenju čitav - svih 250 strofa. Karakteristika je ove pokajničke molitve što se uz svaki tropar (strofu) čini velika metanija (poklon do zemlje). U bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek ''irmos'' koji se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sastavljen je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja).

FOTO:

Detalji

VELIKI POKAJNIČKI KANON: Sv. Andrija Kretski (650. – 726.) bio je biskup Krete, istaknuti teolog, veliki propovjednik i himnograf bizantske Crkve. Štuje se kao svetac i u Katoličkoj i u pravoslavnim Crkavama.  Uz brojne glasovite propovijedi i blagdanske kanone, remek djelo njegova liturgijskog pjesništva je Veliki pokajnički kanon. Inače, u bizantskoj himnografiji kanon je spjev ili liturgijska poema koja ima 8, 9, 3 ili 2 pjesme, a svaka pjesma nekoliko tropara. Prvi tropar pjesme je uvijek irmos i on se tekstom odnosi na jednu od devet biblijskih hvalospjeva (Mojsija, proročice Ane, Izaije, Habakuka, Jone, Danijela i triju mladića, Bogorodice i Zaharije). Naime, kanon je sastavljen da bude komentar na sedam starozavjetnih i dva novozavjetna hvalospjeva koji su se redovito molili u sklopu Jutrenje. S vremenom su u liturgijskoj praksi sami biblijski hvalospjevi izostavljeni, ali je kanon ostao. Veliki pokajnički kanon sv. Andrije je obimom najveći kanon ikad napisan. Sadrži 250 tropara ili strofa. Napisan je u prvom licu, kao razgovor čovjeka s vlastitom dušom te kronološki prati biblijske likove od Adama i Eve sve do Novog zavjeta, iznoseći pozitivne ili negativne primjere pojedinih likova s ciljem da se molitelj u usporedi s njima potakne na pokajanje i iskreno obraćenje. U sklopu molitve kanona vjernici čine metanije – velike zemne poklone kao vanjski znak pokajanja za grijehe i metanoije (obraćenja). Veliki kanon se moli na u Velikom postu na Velikom povečerju od ponedjeljka do četvrtka uvečer, podijeljen prema danima na 4 dijela, a u četvrtak Petog tjedna Velikoga posta (Četvrtak Velikoga kanona) na Jutrenji se moli čitav. Ovdje donosimo  otprilike polovicu od svih strofa, i to samostalno, bez službe Velikog povečerja, tako da se može koristiti za samostalnu službu kanona. Po potrebi može se uklopiti u molitvu Velikog povečerja. 

VELIKI POKAJNIČKI KANON SV. ANDRIJE KRETSKOGA

* Ono što je otisnuto  običnim slovima  čita svećenik ili čitač, a što je otisnuto masnim slovima pjevaju ili izgovaraju svi.

Uvodne molitve

Svećenik:  Blagoslovljen Bog naš: svagda, sada i vazda i u vijeke vjekova.
Narod: Amin.

Detalji
 
ZAGREB (IKA) 17.03.2021. / 18:29

Potaknuti uvjerenjem da je kršćanski Istok kolijevka kršćanske vjere te je kao takav čuvar izvornih kršćanskih blaga, kao i željom za promicanjem ekumenskoga teološkoga dijaloga, dvojica hrvatskih teologa, dr. Antun Japundžić s đakovačkoga KBF-a i dr. Richard Pavlić s Teologije u Rijeci, dali su se na nesvakidašnji pothvat: prikazati osnove teološke misli o spasenju kod Grgura Palamasa (1296. - 1359.), pravoslavnoga monaha, teologa te naposljetku biskupa i sveca pravoslavnoga svijeta. Palamas je najizvrsniji predstavnik razdoblja koje je vrhunac pravoslavne srednjovjekovne teologije te se smatra mostom između otačke teologije i suvremenih pravoslavnih teoloških gibanja. U središtu knjige je spis »O divinizaciji«, tj., kao što kažu autori, o »mogućnosti čovjekova stvarnoga udjela (dioništva, participacije) u božanskom životu posredstvom

Detalji

Izvršavajući dekrete križevačkoga ordinarija br. 49/2021. i 52/2021., u utorak 16. ožujka 2021., u župi Bezgrešnog začeća presv. Bogorodice u Lipovljanima u službu je uveden novi župni upravitelj o. Nikola Stupjak, te je izvršena primopredaja župe novouvedenom pastiru. Uvod u službu i primopredaju župe je prema naputcima dekreta i u dogovoru sa svećenicima vodio biskupski vikar za Slavoniju i Srijem, mr.sc. Vladimir Sedlak. Ovaj svečani i u životu župne zajednice važan događaj u svojoj složenosti ima razne znakovite elemente. Liturgijskim obredom uvoda novoimenovanoga upravitelja koji je služen u župnoj crkvi, izvršen je biskupov dekret i o. Nikola je od naznačenog izvršitelja primopredaje kanonski uveden u posjed župe. Uslijedilo je sastavljanje zapisnika o primopredaji, koji je bio svojevrsno utvrđivanje činjeničnog stanja primljene župe. Novoimenovanom župniku predani su crkva, ured, kuća i ostala pokretna i nepokretna dobra župe s pratećim inventarom, ugovorima i drugim važnim spisima. Nakon primopredaje priređena je

Detalji

U srijedu, 10. ožujka 2021., poslije Liturgije pretposvećenih darova, u dvorani grkokatoličke župe Preobraženja Gospodnjega, održano je predavanje ''Post kod kršćana bizantske tradicije'', kojega su održali župnik Jastrebarskog o. Marjan Jeftinov i župnik Radatovića i Splita, o. Zenjo Zastavni. Uz prezentaciju govorili su o duhovnom značenju posta, o povijesti posta u kršćanskoj tradiciji te o načinima posta kod grkokatolika i drugih kršćana bizantske tradicije. 

Reportaža i audio prilozi Radio Jaske:  https://www.radio-jaska.hr/odrzano-predavanje-post-kod-krscana-bizantske-tradicije/ 

 

Detalji

SAMOBOR (IKA) 13.03.2021. / 22:55, Foto: Ivana Vranešič

 

Liturgijom i panahidom u samoborskoj grkokatoličkoj župi obilježena je 13. ožujka IV. Zadušna subota. Svećenici i vjernici okupili su se u molitvi kako bi se prisjetili svojih pokojnika. Liturgiju je predslavio biskupski vikar Daniel Vranešić u zajedništvu sa dvojicom bivših žumberačkih vikara o. Milanom Vranešićem i o. Željkom Pajićem. Okupljenim vjernicima govorio je protojerej stavrofor Željko Pajić koji je između ostalog kazao: “U ovim trenucima imamo u mislima svoje pokojne, s nekima od njih smo i dio vremena zajedno živjeli. Vezalo nas je toliko toga radosnoga. Stoga kada nas zahvati tjeskoba ostavljenosti

Detalji

''Učitelju, ako što možeš, pomozi nam, imaj samilosti s nama!''
Nato mu Isus reče: ''Što? Ako možeš? Sve je moguće onomu koji vjeruje!''   (Mk 9, 23) 

 

Detalji

13. ožujka 2013. - 13. ožujka 2021.

Foto: Grkokatolički đakon služi s papom Franjom u Bazilici sv. Petra u Rimu

Za svetog svetopće prvosvećenika našega, Franu papu rimskoga, pomolimo se Gospodu. - Gospode pomiluj!

 

Detalji

Kroz Veliki post mudrošću otaca

Dok je neki starac sjedio u svojoj ćeliji, dođe mu glas: "Dođi i pokazat ću ti ljudska djela." On usta i iziđe, a glas ga povede na neko mjesto i pokaza mu Etiopljanina, kako sječe drva i slaže veliku hrpu. Kada je htio ponijeti drva, nije mogao. Umjesto da odvoji nešto tereta, opet nasiječe drva i doda na hrpu. To je činio dugo vremena. Ode malo dalje pa mu pokaže čovjeka kako stoji pokraj jame i grabi vodu iz nje te je izlijeva u šuplju posudu tako da je voda istjecala natrag u jamu. Reče mu glas opet: "Dođi, pokazat ću ti još nešto." Ugleda hram i dva čovjeka na konjima kako jedan nasuprot drugome nose unakrsno komad drva. Htjedoše proći kroz vrata, no nisu mogli zbog toga što su im se komadi drva sudarali. No, ni jedan se ne povuče pred drugim kako bi ispravio svoj komad drva. Tako ostadoše ispred vrata. Glas na to reče: "Ovo su oni koji nose jaram pravednosti s ohološću i ne poniziše se kako bi se popravili i hodali poniznim putem Kristovim. Zato i ostaju izvan kraljevstva Božjega. A onaj koji siječe drva, čovjek je u mnogim grijesima. Umjesto da se obrati, još dodaje bezakonja na svoje grijehe. Onaj što grabi vodu, čovjekje koji, doduše, čini dobra djela, ali ih zatim pomiješa s lošim djelima pa time upropasti i dobra djela. Svaki čovjek treba, dakle, paziti na svoja djela kako se ne bi uzalud trudio."

Starac Arsenij, Dobrotoljublje

 

Detalji

KLIKNI: https://drive.google.com/file/d/14A2yIFfOA1ThHBqTnRBHEe2FOtdkpQ9v/view?usp=sharing