VODA I DUH
 
Isus je došao k Ivanu i od njega primio krštenje. Koliko nas to mora ispuniti divljenjem! Beskrajna rijeka koja ispunja veseljem grad Božji bila je oprana ograničenom vodom. Neobuhvatni i neograničeni Izvor iz kojeg izvire život svih ljudi bio je poliven s malo obične vode. Onaj koji je uvijek i svagdje prisutan, koga anđeli ne mogu shvatiti, ni ljudi dokučiti, pristupio je krštenju. I eto se otvorilo nebo i čuo se glas: Ovo je Sin moj ljubljeni koji mi je omilio. Ljubljeni rada ljubav, a svjetlost duhovna rada svjetlost nedostupnu. Ovo je onaj koji je nazvan Sinom Josipovim, a Božji je Jedinorođenac po božanskoj naravi. Ovo je moj ljubljeni Sin. To je onaj koji je gladovao a mnoge tisuće hrani, onaj koji se umarao a umorne odmara, onaj koji nije imao gdje glavu nasloniti a cijeli svemir drži u ruci, onaj koji je trpio a sve bolesti liječi, onaj koji je bičevan bio a svima daje slobodu, onaj čija su rebra probodena a Adamovo je rebro zacijelio. Molim, pomno me saslušajte: želim doći do vrela života i razmatrati o vrutku koji natapa srca. Besmrtni Otac poslao je na svijet svoju Riječ, besmrtnog Sina, koji je došao medu ljude da ih opere vodom i Duhom Svetim. Odlučio je da nas preporodi na neraspadljivost duše i tijela, pa nam je stoga udahnuo duh života i obukao nas u

6. siječnja

“O božićnom blagdanu pokazalo se pred našim očima nesavršeno Dijete obučeno u našu nesavršenost, a na današnji se blagdan pokazuje savršen očitujući da je Savršeni rođen od Savršenoga. Na onaj se dan Kralj zaogrnuo grimizom tijela, a na ovaj dan se izvor okružio i na neki način obukao vodom rijeke. Zagledajte se, dakle, u nova i neshvatljiva čudesa: Sunce se pravde kupa u Jordanu, Oganj roni u vodi, Bog se na neki način posvećuje posredstvom čovjeka.” (Sv. Proklo Carigradski)

TROPAR, gl. 1.: Kada si se, Gospode, krstio na Jordanu, objavila se Trojica dostojna klanjanja. Jer Očev glas svjedočiše za Tebe, nazivajući Te ljubljenim Sinom, a Duh u liku goluba potvrđivaše istinitost riječi. Objavio si se, Kriste Bože, i prosvijetlio svijet: Slava Tebi.

Vo Jordanje kreščajuščusja tebje, Gospodi, trojčeskoje javisja poklonenije: roditelev bo glas svidjetelstvovaše tebje, vozljublenago tja Sina imenuja: i Duh v vidje golubinje, izvjestvovaše slovese utverždenije. Javlejsja, Hriste Bože, i mir prosvješčej, slava tebje.

KONDAK, glas 4.: Danas si se objavio cijelom svijetu, Gospode, i Tvoje svjetlo nas je obasjalo, a mi prosvijetljeni pjevamo Tebi: Došao si i objavio si se, o Svjetlosti neobuhvatna.


 

SVIM SVEĆENICIMA, SAMOSTANIMA I VJERNICIMA KRIŽEVAČKE EPARHIJE

Poštovani Oci, draga braćo i sestre u Kristu!

U utorak, 5. siječnja 2021. (za župe koje se služe julijanskim stilom 18. siječnja), prema bogoslužnom ustavu naše Crkve obdržavamo post uoči velike svetkovine Bogojavljenja Gospoda našega Isusa Krista. Neka se toga dana drži propisani post i neka ga se namijeni za sve poginule žrtve kao i za sve unesrećene u nedavnom potresu koji je ovih dana pogodio Petrinju, Sisak i druge krajeve Sisačko-moslavačke županije i Sisačke biskupije. Namijenimo sveti post i za pokajanje i obraćenje milosrdnom i svemogućem Gospodu, da nas sačuva i pomogne u ovim vremenima kušnje. Također, neka se na bogoslužjima uoči i na samu svetkovinu Bogojavljenja u Suguboj ili dvostrukoj ekteniji doda zaziv:

''Još se molimo da se sačuva naš grad (ili mjesto) i svaki drugi grad, mjesto i kraj od gladi, zaraze, potresa, poplave, tuče, požara, rata, provale neprijatelja i građanskoga rata, i da nam bude milosrdan, dobrohotan, blag i čovjekoljubiv  Bog naš, i da odvratu svoju srdžbu koja se na nas podiže, i da nas izbavi od svoje pravedne prijetnje koja nas uznemiruje, i da nas pomiluje.''

S pozdravom u Kristu Gospodu,

† Milan, vladika križevački


 

Jedna od novijih pobožnosti ili duhovnosti, i ujedno vrlo raširenih, na kršćanskom Zapadu je pobožnost Božjem milosrđu. Papa sv. Ivan Pavao II. proglasio je nedjelju poslije Uskrsa Nedjeljom Božanskog milosrđa 2000. godine. Pobožnost Božanskom milosrđu izbjedrila je i krunicu Božanskom milosrđu. U toj krunici jedan od zaziva je upravo najčešća svagdana liturgijska i osobna molitva istočnih kršćana, tzv. trisaghion (grč. trisveto, trosveta pjesma): 'Sveti Bože, sveti Jaki, sveti Besmrtni, smiluj se nama' - zaziv upućen Presvetoj Trojici za milosrđe. Premda na kršćanskom Istoku ne postoji posebna molitva ili pobožnost Božanskom milosrđu, tema Božjega milosrđa i smilovanja je vrlo prisutna u liturgijskim, molitvenim i duhovnim tekstovima svim istočnih kršćanskih obreda. Pored spomenute trosvete pjesme, poznato je da se u svim istočnim euharistijskim liturgijama i molitvama neprestance ponavlja zaziv Kyrie, eleison - Gospod(in)e, pomiluj, što je također zaziv Božanskom milosrđu. Molitveni završetci također često imaju završni uzglas milosrđu Božjem: Jer ti si milostiv i milosrdan Bog,

1. siječnja:  Početak nove građanske 2021. godine

Osmi dan nakon rođenja Josip i Marija, kako to propisuje Mojsijev Zakon, podvrgoše dijete obredu obrezanja i tom prilikom dadoše dječaku ime Isus (= Spasitelj), kako je to već kod navještenja rekao arkanđeo Gabriel. Obrezanje je bilo vanjski znak saveza između Boga i izabranog naroda. Starozavjetno obrezanje slika je novozavjetnog krštenja. Sveti Pavao pak kaže: Uistinu, niti je što obrezanje niti neobrezanje, nego novo stvorenje (Gal 6, 15).

TROPAR Obrezanju, glas 1.: Isuse, koji sjediš u nebu na prijestolju sjajnom poput ognja zajedno s vječnim Ocem i božanskim svojim Duhom, Ti si se izvolio roditi na zemlji od Djevice netaknute od muža kao Majke svoje. Zato si bio i obrezan kao čovjek u osmi dan. Slava predobromu Tvojemu naumu! Slava promislu Tvojemu! Slava silasku Tvome! Jedini Čovjekoljupče!

KONDAK Obrezanju, glas 3.: Gospodar sviju trpi obrezanje. On koji je dobar obrezuje ljudske grijehe i daje danas spasenje svijetu. Na nebu se raduje i Stvoriteljev veliki svećenik  Bazilije, svjetlonosni i božanski pouzdanik Kristov.

SVETI BAZILIJE VELIKI, nadbiskup kapadocijski

Rodio se godine 329. u Cezareji, u pokrajini Kapadociji, u obitelji svetaca, od bogatih i bogobojaznih roditelja Bazilija i Emilije. Školovao se u Novoj Cezareji, Carigradu i u Ateni. Uputio se u Egipat, Siriju, Mezopotamiju i Palestinu da vidi kako tamo žive monasi. Po povratku proda imanje što ga naslijedi od oca i podijeli siromasima, a sam ode u pokrajinu Pont i u planinama uz Crno more sagradi manastir. Broj monaha rastao je iz dana u dan. Za njih je napisao Velika i Mala pravila, koja su do danas izvorom pravila monaškog života cijeloga kršćanskog Istoka. Za svećenika je zaređen 364. godine, a 370. izabran je za biskupa Cezareje. Uz svoju rezidenciju dao je sagraditi gostinjac za putnike i strance te bolnicu. Cijeloga života vodio je veliku borbu protiv krivovjernih Arijevaca. Umro je 1. siječnja 379. godine. Ovaj crkveni otac napisao je mnoga bogoslovska, apologetska, monaška i pravna djela. On je sastavio i liturgiju koja se služi više puta u godini. Časti ga Istok i Zapad kao jednog od najvećih teologa i otaca.

TROPAR, glas 1.: Po svoj zemlji pronijelo se propovijedanje tvoje i ona je prihvatila tvoju riječ, kojom si ti naučavao ono što je ugodno Bogu. Objašnjavao si bît stvari, uljepšavao ljudske običaje. O kraljevski svećeniče, časni oče Bazilije, moli Krista Boga, da se spase naše duše!

KONDAK, glas 4.: Pokazao si se nepokolebljivim temeljem Crkve, učeći sve ljude sigurnom vladanju nad sobom, što si i svojom naukom potvrđivao, o svjetlilo s neba, časni oče Bazilije!


 

Na svetkovinu Rođenja Gospodnjega  Božić, u grkokatoličkoj župi Mikluševci, u Slavoniji, župnik o. Roman Stupjak, pred okupljenom je zajednicom uručio Antunu Ljikaru Papin blagoslov i poklon Crkvenog odbora za 65. godina predvođenja pjevanja u crkvi. Antun Ljikar rođen je 1935. i od djetinjstva je dolazio u crkvu te vrlo rano potsao glavnim pojcem – predvoditeljem pjevanja na svetoj liturgiji. Njegova supruga Leona ga je cjeli život podržavala u njegovom služenju svojo župnoj crkvi Rođenja presvete Bogorodice u Mikluševcima. U sretnom i dugogodišnjem braku imaju dvije kćeri Melanku i Olenku. Služba crkvenog pojca ili pjevača vrlo je važna u grkokatoličkim župama upravo stoga jer se sav narod uključuje u pjevanje crkvenih obreda te je uloga pretpjevača bitna. Mikluševci su sačuvali vrlo vrijedne starinske napjeve rusinske tradicije u crkvi, dijelom zahvaljujući i pjevaču Antunu, koji je i u najtežim vremenima za Crkvu u vrijeme komunizma, redovno dolazio na bogoslužje i pjevao. Čestitamo!


 

 
Na Badnjak, 24. prosinca, vladika križevački Milan Stipić služio je u jutarnjim satim Večernju s Liturgijom sv. Bazilija Velikoga u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima. Navečer je služio božićno bdjenje - Veliko povečerje s Litijom. Na samu svetkovinu Rođenja Gospodnjega - Božić - služio je svečanu božićnu liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima, u petak 25. prosinca, služio je križevački vladika Milan Stipić. U homiliji mons. Stipić je kazao kako svi događaji iz povijesti spasenja od Abrahama do Mojsija, od svih proroka Staroga zavjeta, sva njihova nadanja, iščekivanja, sve to doživljava vrhunac u trenutku Kristova dolaska na svijet. ''Dolazak Bogočovjeka označava prekretnicu u povijesti čovječanstva, jer neprekidno čovjekovo traganje za Bogom dolazi u vrijeme traganja Boga za čovjekom. Među nas dolazi Krist, onaj koji je prvorođenac od Oca, onaj koji je pun milosti i istine, onaj koji je Bog od Boga i svijetlo od svijetla“, istaknuo je mons. Stipić. ''Naš nebeski Otac odlučio je čovječanstvu objaviti sve o sebi pokazavši nam svoja svojstva i koliko nas ljubi i to čini upravo kroz dolazak na svijet svojega Sina i kroz njegovo rođenje u skromnoj Betlehemskoj špilji. Na ovaj način Bog prima iskustvo ljudskoga života na sebe, ljudske patnje, ali i ljudske smrti. Na taj način On postaje ljudima blizak i prisutan u svim našim životnim okolnostima“, kazao je mons. Stipić. ''Bog je naš nebeski otac, koji je spreman sve učiniti za ljudski rod i za naše spasenje. Na ovaj način mi postajemo

KRIST SE RAĐA - SLAVITE GA!   HRISTOS RAŽDAJETSJA - SLAVITE JEGO!

TROPAR, gl. 4.: Rođenje tvoje, Kriste Bože naš, zasja svijetu svjetlom spoznaje. Po njem zvjezdoznanci naučiše zvijezdom klanjati se Tebi, Suncu pravde, i u tebi vidjeti Zoru s visine: Gospode, slava Tebi.

Roždestvo tvoje, Hriste Bože naš, vozsija mirovi svjet razuma: v nem bo zvjezdam služaščiji zvjezdoju učahusja, tebje klanjatisja solncu pravdi, i tebje vjedjeti s visoti vostoka: Gospodi, slava tebje.

KONDAK, gl. 3.: Djeva danas rađa Vječitoga, i zemlja Neizmjernomu prinosi spilju. Anđeli s pastirima slavoslove, a mudraci zvijezdom predvođeni putuju: Jer kao nejako dijete radi nas rodi se predvječni Bog.

Djeva dnes presuščestvenago raždajet, i zemlja vertep nepristupnomu prinosit. Angeli s pastirmi slavoslovjat, volsvi že so zvjezdoju putešestvujut: nas bo radi rodisja otroča mlado, prevječnij Bog.


 

STIHIRE OCIMA, psalmi hvale na Jutrenji:

Podigni snažno glas svoj, Sione, grade Božji, i navijesti božanski spomen otaca, te s Abrahamom pohvali Izaka i vazda slavnoga Jakova! Evo s Judom i Levijem uzveličajmo velikoga Mojsija i čudesnoga Arona, s Davidom proslavimo Jošuu i Samuela. Zaplješćimo i božanskim pjesmama zapjevajmo predblagdansku hvalu Kristu Bogu, moleći njegovo milosrđe i svijetu obilje milosti.

Dođi, Ilijo, koji si nekoć sjedio na božanstvenim  ognjenim kolima, i bogomudri Elizeju, s Ezekijelom i Jošijom, i zajedno se radujte! Zaigrajte skupa,  dvanaestorice časnih i bogonadahnutih proroka i pravednika, i pjesmama zapjevajte Kristovu rođenju! A vi, preblaženi mladići, koji ste rosom Duha u peći ugasili  plamen, molite za nas Krista, da dušama našim pošalje obilje milosti!

Djevica naviještena odvijeka na zemlji u proročkim viđenjima, pokazala se Bogorodicom! Navijestiše ju mudri patrijarsi i zborovi pravednih s kojima u kolu zaigraše i plemenite žene: Sara, Rebeka, Rahela i Ana, sa slavnom Mirjam, sestrom Mojsijevom. Raduju se s njima svi krajevi svijeta i sva stvorenja slave jer dolazi se u tijelu roditi Svestvoritelj i Bog, darujući nam obilje milosti!

TROPAR predblagdana Rođenja, glas 4.:  Spremaj se, Betleheme, otvori se svima Edene! Uresi se, Efrato, jer od Djevice procvjeta u spilji Drvo života! Njezina utroba posta duhovnim rajem, u kojem se nalazi božansko Drvo. Od kojeg jedeći, bit ćemo živi, a ne umrijeti kao Adam. Krist rađa se, da obnovi nekoć palog čovjeka.

KONDAK, predblagdana Rođenja, glas 1.: Veseli se, Betleheme! Spremaj se, Efrato! Jer gle, Ovčica nosi u utrobi Velikog Pastira, i hita da ga porodi. Njega bogonosni Oci duhom promatraju, raduju se i s pastirima slave Djevicu koja ga doji.

IKOS: Promatrajući svjetlost tvog sjajnog poroda, Djevice, bogoljubni Abraham i slavni Izak sa svim zborom svetih okupljaju se kod Gospoda i privode sva stvorenja radosnom tvom dočeku. Jer objavila se ona koja svima nosi radost i u svom krilu zače onoga koji nekoć u Babilonu čudesno sačuva mladiće nepravedno u peć bačene! Njega duhom promatraju, raduju se i s pastirima slave Djevicu koja ga doji.


 

Draga braćo i sestre!

Božićni post, liturgijski himni i čitanja prethodnih nekoliko tjedana pripremaju nas na otajstvo  Kristova rođenja koje ovih dana radosno proslavljamo.  Svi događaji iz povijesti spasenja od Abrahama, Mojsija, svih proroka Staroga zavjeta, njihove nade i iščekivanja, doživljavaju svoj vrhunac u trenutku Kristovoga rođenja. Dolazak bogočovjeka na svijet označava prekretnicu u povijesti čovječanstva jer od neprekidnog čovjekovog traganja za Bogom dolazimo u vrijeme Božje potrage za čovjekom. Među nas dolazi Krist, onaj koji je Jedinorođenac od Oca, pun milosti i istine (usp. Iv 1, 17-18). Bog od Boga i Svjetlo od Svjetla (Vjerovanje). Naš nebeski Otac odlučio je cijelom čovječanstvu objaviti sve o sebi, pokazati nam svoja svojstva i koliko nas ljubi i to čini kroz dolazak na svijet svojega Sina i kroz njegovo rođenje u skromnoj Betlehemskoj špiji. Na ovaj način naš Bog prima na sebe iskustvo ljudskog života, ljudske patnje, ali i ljudske smrti. Na taj način On postaje ljudima blizak i prisutan u