Detalji

SINAKSAR

Stihovi: Ako je tko zabludio poput mene, neka smjelo priđe, jer se svima otvaraju dveri Božjega milosrđa.

            Ove se nedjelje spominjemo izgubljenoga i nađenoga sina ili pak milosrdnoga oca, što božanstveni oci naši ustanoviše za Drugu nedjelju Trioda, a poradi ovog razloga:

            Ima nekih koji su mnoga neprilična djela činili, živeći raspušteno još od svoje mladosti, provodeći život u pijanstvu i nečistoćama, i tako su upali u duboka  zla. Upali su zatim u očaj, koji je porod taštine. Odatle se slabo i nikako brinu prijeći na život vrlina, već svezani okovima zla stalno upadaju u još veća zla.

            Sveti oci i prema takvima imaju čovjekoljubiv i roditeljski odnos, pa ih ovom prispodobom žele prije svega izbaviti od očaja. Njome oni žele iščupati očaj iz korijena i potaknuti ih na obraćenje k vrlinama. Zato i pokazuju tim velikim grešnicima čovjekoljubno i dobrostivo Božje milosrđe prema izgubljenom sinu, jer nema takvoga grijeha koji bi bio veći od Božjega čovjekoljublja, što Krist ovom

Detalji

U četvrtak, 10. veljače 2022., vladika Milan Stipić koncelebrirao je na svečanom euharistijskom slavlju ispred zagrebačke katedrale o spomendanu blaženoga Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkoga i mučenika, koje je u zajedništvu s brojnim biskupima i svećenicima predvodio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i metropolita. Kardinal Bozanić je u homiliji, između ostaloga, kazao: ''Premda se diljem hrvatske domovine i svijeta o blagdanu našega Blaženika slavi puno liturgijskih slavlja, a vjernici se okupljaju u raznim molitvenim prigodama, obogaćenima razmatranjima, inicijativama i kulturalnim događanjima, ‘Stepinčevo’ u Zagrebu, u našoj prvostolnici ili pored nje, uvijek ima posebno mjesto i značenje. Ovdje pored zagrebačke katedrale, koja čuva zemne ostatke blaženog Alojzija, želimo ponovno učvrstiti polazišta, potvrditi tko je Bog i kakav je čovjek koji njemu služi, te pročistiti smjer u kojemu nam je ići.''

 

Detalji

10. veljače

Foto: Nadbiskup i metropolita Alojzije Stepinac u Sošicama 1935. godine.

 

Rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću, župa Krašić. Bogoslovni nauk završio je u Rimu, gdje je zaređen za svećenika 1930. Papa Pio XI imenovao ga je 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim. Kao biskupsko geslo uzeo je riječi“U tebe se, Gospodine, uzdam!” (Ps 31,1). Osnivao je nova župna središta, marno promicao katolički tisak i katolička društva, hrabro propovijedao protiv rasizma, psovke i pobačaja, a osobito se zalagao za slobodu i za progonjene u vrijeme totalitarnih režima nacizma i komunizma. Odbio je ponudu komunističke vlasti da  se odcjepljenjem od Rima stvori tzv. “Hrvatska nacionalna crkva”. Na montiranom političkom procesu komunistički sud ga je  11. listopada 1946. osudio na 16 godina robije, koje je odslužio u Lepoglavi, a kasnije bio zatočen u župnoj kući u rodnom Krašiću. Hrvatski Sabor je 14. veljače 1992. poništio sudsku presudu i osudio politički sudski postupak protiv Zagrebačkog

Detalji
 
U nedjelju, 6. veljače 2022., u grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, na svetoj liturgiji koju je služio vladika križevački Milan Stipić okupili su se liječnici članovi Hrvatskoj liječničkog društva, a u prigodi ovogodišnjeg Dana života. Vladike Stipić je u homiliji protumačio poruku Nedjelje o cariniku i farizeju, koja u crkvama bizantske tradicije pada tri tjedna prije početka Velikoga posta i spada u pripravno vrijeme pred svetu Četrdesetnicu. Citirajuću jednu stihiru Jutrenje ove nedjelje, vladika Milan je poželio svim vjernici da u obnovi duhovnoga života imaju i djela farizejeva, ali i raskajanost carinikovu. Na kraju liturgije vladika Stipić je liječnicima zahvalio za sav trud koji i inače, ali i osobito u ovim teškim vremenima ulažu u liječenju bolesnih. Nakon liturgije, predvođeni župnikom i rektorom Grkokatoličkog sjemeništa o. Danielom Vranešićem, liječnici su razgledali nedavno otvoreni Muzej sjemeništa i ostali na druženju u

Detalji

Molitveni kanon Nedjelje o cariniku i farizeju

S Nedjeljom o cariniku i farizeju zakoračili smo u vrijeme neposredne priprave za Veliki i časni post - Svetu četrdesetnicu i hod prema Pashi. Vrijeme je to najbogatije duhovnim temama i molitvenim tekstovima koja se tiču svakoga kršćanina i koji su svakom kršćaninu, ali i čovjeku kao takvom, itekako potrebni za zdrav psihički i duhovni život. Kanon je rukovet od tri, osam ili devet pjesama posvećen jednoj evanđeoskoj ili duhovnoj temi, blagdanu ili svecu. Svaka pjesma kanona ima: početni "irmos" (tropar koji sabire biblijsku pjesmu), zatim nekoliko tropara i zaziva s temom kanona (ovdje na temu carinika i farizeja) i završni bogorodičan. Kanon se moli tako da se najprije izmole uobičajene uvodne molitve (Načalo), zatim redom kanon i na kraju uobičajeno završetak: Slava Ocu, I sada, triput "Gospode, pomiluj" i "Molitvama Bogorodice i svetih otaca naših, Gospode Isuse Kriste, Sina Boga živoga, pomiluj nas". Ovaj molitveni kanon je posebno prigodan za ovu nastupajuću nedjelju i tjedan koji joj slijedi, ali i u svako drugo doba, kao molitva za oproštenje, iskrenost i poniznost.

KANON CARINIKA I FARIZEJA, glas 6., monaha Jurja

Pjesma 1 (Mojsijeva)

Irmos: Prošavši hodom dubinu morsku kao po suhu, Izraelci gledahu progonitelja faraona kako se utapa i glasno klicahu: Zapjevajmo Bogu pjesmu pobjedničku!

Detalji
 
KRAŠIĆ (IKA) 03.02.2022. / 20:27

Kao priprava za blagdan blaženog Alojzija Stepinca koji se slavi idućeg četvrtka, trećega dana devetnice u četvrtak 3. veljače u Župi Presvetog Trojstva u Krašiću – na sv. Blaža – slavljen je križni put na otvorenom u 17 sati, a potom u 18 sati i grkokatolička božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog koju je predvodio vladika križevački mons. Milan Stipić. S vladikom su suslužili krašićki župnik Ivan Vučak, o. Ivan Grinišin, župnik Stenjevca i vojni kapelan, o. Danijel Hranilović, eparhijski ekonom, o. Gorazd Bastašić, župnik Draga, o. Nenad Krajačić, ravnatelj Caritasa i župnik Pribića, Mrzlog Polja i Pećnoga, o. Euzebije, monah pavlin iz Pećnoga i o. Livio Marijan, đakon, a posluživao bogoslov Vladimir Zastavni. Liturgiju su pjevali pjevači župe Jastrebarsko predvođeni župnikom o. Marjanom Jeftimovim. 

U homiliji, mons. Stipić je na početku pozvao okupljene vjernike da razmišljaju o blaženom Alojziju te da razmotre njegov nemjerljivi trag koji je ostavio u povijesti našeg hrvatskoga naroda i katoličke Crkve na ovome prostoru.

Homilija vladike Milana Stipića:

Detalji
 
''Propadanje jednoga društva i jedne civilizacije ne može se svesti na ovoga ili onoga političara, nego najviše na propadanje obitelji kao svete i od Boga utemeljene ustanove i osnovne životne ćelije društva''
 
FOTOGALERIJA
U srijedu, 2. veljače, na blagdan Susreta Gospodnjega u Hramu (Svjećnica), u grkokatoličkom hramu Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, gdje se čuvaju i časte relikvije sv. Šimuna Bogoprimca, vladika križevački Mimlan Stipić služio je svečanu blagdansku liturgiju u zajedništvu s domaćim župnikom o. Marjanom Jeftimovim, žumberačkim vikarom o. Danielom Vranešićem, eparhijskim ekonomom o. Danijelom Hranilovićem i brojnim drugim grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima. Na liturgiji je sudjelovalo mnogo mladih obitelji s djecom kao i predstavnici Grada Jastrebarskog na čelu s gosp. Nikolinom Ribarić, zamjenicom gradonačelnika. U homiliji je vladika Stipić protumačio teološki značaj i poruku blagdana, naglasivši kako se u još u drevnoj kršćanskoj tradiciji, osobito na istoku,

Detalji

TROPAR, gl. 1.: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš. On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša. On će nam dati dar uskrsnuća.

Teologija i poruka blagdana Susreta u Hramu

Četrdeset dana poslije blagdana Rođenja – Božića, slavimo blagdan kada su Bogorodica Marija i pravedni Josip donijeli svoga prvorođenca Isusa u jeruzalemski Hram, da ga prikažu Gospodu kao prvorođenca, kako je Mojsijev zakon propisao židovskom narodu. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji naziva se blagdanom "Prikazanja Gospodinova u Hramu" jer je Gospod Isus tim činom kao čovjek, kao dijete, kao prvorođenac prikazan, prinesen, posvećen Bogu. U istočnoj kršćanskoj tradiciji zove se blagdan "Susreta Gospodnjega u Hramu" jer je uistinu došlo do susreta Boga i čovjeka, do susreta Novoga i Staroga zavjeta. Stari zavjet i čovječanstvo ovdje predstavlja sveti starac, pravedni Šimun, koji je tada bio svećenik u jeruzalemskom Hramu, koji je dijete Isusa primio na ruke i u njemu prepoznao ispunjenje čitavoga Staroga zavjeta i svih proročanstava i konačno doživio da susretne i u naručje primi samoga Boga u tijelu. I kao što

Detalji

Uronite u nevjerojatan mistični svijet Žumberka, povijesne pozornice na kojoj su se spojili istok i zapad i na kojoj su stasali nepobjedivi uskoci koji su obranili Zagreb. Specijal Žumberak u paketu s Večernjim listom od 30. 01. 2022.

https://www.vecernji.hr/vijesti/tri-tisuce-naselja-pretvoreno-je-u-prah-razoreno-550-crkava-a-stanovnistvo-zarobljeno-1558347?fbclid=IwAR1fNu1WGVGTAWwAAuTaGbxo9bXVuTUqQRf_elD77LtK2RCvqEaYBf3auMg 

 

Detalji
PRVI NASTUP NOVOGA VRHBOSANSKOGA NADBISKUPA TOME VUKŠIĆA
POKRENUTA WEB APLIKACIJA ''GRKOKATOLIČKI ČASOSLOV''
FOTOGALERIJA
 
U nedjelju, 30. siječnja 2022., u grkokatoličkoj katedrali Presvete Trojice u Križevcima svečanom liturgijom Križevačka eparhija je proslavila blagdan svojih nebeskih zaštitnika – sveta tri svetitelja (Tri jerarha ili biskupa), a to su veliki i poznati crkveni oci sv. Bazilije Veliki, sv. Ivan Zlatousti i sv. Grgur Nazijanski. Svečanu arhijerejsku liturgiju u katedrali služio je vladika križevački mons. Milan Stipić, u suslavlju s novim vrhbosanskim nadbiskupom i metropolitom Tomom Vukšićem, koji je propovijedao, zatim bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, varaždinskim biskupom Božom Radošem, sisačkim biskupom Vladom Košićem te pomoćnim zagrebačkim biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim kao i s brojnim svećenicima iz svih dijelova eparhija te đakonima i bogoslovima. Nadbiskup Vukšić, koji je upravo dan ranije postao nadbiskupom ordinarijem vrhbosanskim, umirovljenjem kardinala Vinka Puljića, u