FOTOGALERIJA:

U nedjelju, 3. listopada 2021. grkokatolička župa Pokrova presvete Bogorodice proslavila je po 185. put svoj crkveni god – naslovni blagdan župne crkve ili 'kirbaj'. Blagdan Marijina pokrova slavi se prema istočnoj tradiciji 1. listopada, no svečanija proslava ovoga blagdana već 51 godinu u župi Petrovci prenosi se na prvu nedjelju u listopadu.

Na uočnicu blagdana pjevano večernje služio je preč. Danijel Hranilović, ekonom Križevačke eparhije, a euharistijsko slavlje proslave Bogorodičina Pokrova predvodio je mitroforni protojerej doc. dr. sc. Taras Barščevski v.d. pročelnika Katedre Svetog pisma Novog Zavjeta KBF-a u Zagrebu uz koncelebraciju ekonoma Križevačke eparhije o. Danijela Hranilovića, srijemskih svećenika: dekana o. Romana Stupjaka, župnika u Mikluševcima i Berku, dekana o. Mihajla

Križevački vladika Milan Stipić u nedjelju, 3. listopada 2021., u pratnji kancelara o. Vladimira Simunovića, sudjelovao je na velikoj hodočasničkoj proslavi Bogorodice Klokočovske u slovačkom grkokatoličkom marijanskom svetištu Klokočovu koja se prvi put u povijesti održala kao blagdan Spomena čudotvorne ikone presvete Bogorodice Klokočovske, zaštitnice Zemplina (pokrajina istočne Slovačke koju su u povijesti uglavnom nastavali Rusini), a što je Kongregacija za Istočne Crkve u Rimu 20. studenoga 2020. godine potvrdila. Ikona presvete Bogorodice iz Klokočova je nedavno na putu u Rim boravila i u križevačkoj katedrali, a stajala je na papinoj misi kao marijanski lik u Rimu i na liturgiji po bizantskom obredu koju je papa Franjo predvodio u Prešovu na blagdan Uzvišenja sv. Križa 14. rujna ove godine. Svečana arhijerejska liturgija na kojoj se okupilo više stotina hodočasnika, održana je pred crkvom-svetištem u Klokočovu, a prvoslužitelj je bio metropolita Mađarske grkokatoličke Crkve nadbiskup Debrecena-Hajdudoroga mons. Fülöp Kocsis uz susluženje vladike Cyrila Vasila, nadbiskupa Košica, vladike Milana Stipića, biskupa križevačkoga iz Hrvatske i vladike Milana Chautura, umirovljenoga biskupa Košica. U propovijedi je vladika Milan Stipić rekao: ''Proučavajući povijest ove čudotvorne ikone, kao i burnu i nimalo laganu povijest grkokatolika u Slovačkoj, u Majci Božjoj, Bogorodici, vidimo zaštitnicu i pomoć bez koje danas, kao zajednica, ne bi postojali.

FOTOGALERIJA

FOTOGALERIJA

Na blagdan Pokrova presv. Bogorodice, 1. listopada, u Petrovcima kraj Vukovara obilježena je 30. obljetnica stradanja civila i branitelja u Domovinskom ratu. Toga dana iz pravca Starih Jankovaca u Petrovce je ušla postrojba JNA, a njezin ulazak popraćen je granatiranjem iste vojske po civilnim objektima i mještanima koji su prethodno pozvani izaći ispred svojih kuća. U tom granatiranju stradala je najmlađa petrovačka žrtva, petogodišnji Boris Vaselek. Selo je okupirano, a tih dana osim maloga Borisa stradalo je ili je pak mučki ubijeno još 14 civila. Od 15 stradalnika njih 14 bili su župljani grkokatoličke župe Pokrova presvete Bogorodice. U ratu su život izgubila i trojica hrvatskih branitelja rodom iz Petrovaca. Program obilježavanja obljetnice stradanja započeo je panahidom u župnoj crkvi koju je služio petrovački župnik i biskupski vikar o. Vladimir Sedlak, a nastavljen je polaganjem vijenaca, molitvom i prigodnim programom koji su pripravila djeca

 

U subotu, 2. listopada 2021., dalmatinski grkokatolici okupili su se u Kričkama kraj Drniša, kako bi svečano proslavili naslovni blagdan jedne od najstarijih grkokatoličkih župa u Dalmaciji – Pokrova (Plašt ili Zaštita) presvete Bogorodice kojem je posvećena župna crkva u Kričkama, a koji se svečano slavi svake prve subote u listopadu. Arhijerejsku liturgiju služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, zajedno s domaćim župnikom o. Janom Jakubovim te grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima i uz nazočnost brojnih otaca franjevaca sa Visovca i iz Drniša, časnih sestara te brojnih vjernika. Liturgiju je pjevao Zbor grkokatoličke katedrale iz Križevaca, a pjevanjem se uključila i klapa ''Drniš'' otpjevavši više marijanskih i drugih duhovnih pjesama. Uz domaće vjernike drniškoga kraja okupili su se i brojni hodočasnici iz Zadra, Splita, Šibenika, Jastrebarskog, Žumberka i Križevaca. Velebna grkokatolička crkva u Kričkama, sagrađena u klasicističkom stilu po nacrtu ing. Valentina Prisanija 1836. godine, rušena je i paljena i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu, sada se obnavlja i već je u fazi završnih radova. Vladika Milan Stipić na samom početku liturgije izmolio je molitve za očišćenje hrama od skrnavljenja i poškropio crkvu, dok će posveta završene crkve biti iduće godine. Na liturgiji je vladika Stipić dodijelio franjevcu provincije Presvetog Otkupitelja i župniku Gradca fra Ivanu Ćupiću počasni naslov arhimandrita s pravom nošenja križa (stavrofora) zbog njegove dugogodišnje pastoralne brige za

FOTOGALERIJA

S. Teodozija (Myroslava) Mostepaniuk, OSBM odžala je izlaganje na 6. Kongresu hrvatskih povjesničara u Rijeci u sekciji "Crkvena povijest". Sestra je prikazala djelovanje sestara bazilijanki (vasilijanki) na području današnje Bosne i Hercegovine u 20. st. Nakon kratkog osvrta na doseljavanje Ukrajinaca te uspostavljanje crkvene jurisdikcije za grkokatolike u BiH istaknula je boravak sestara u nekadašnjem studitskom samostanu u Kamenici (1927.-1932.) te se detaljnije osvrnula na bogati pastoralni rad sestara 1970.-1980.-ih godina. Naime, nakon poziva pojedinih župnika koji su prvi prepoznali potrebu za uključivanjem sestara u pastoral (o. Simeon Hromiš 1967., o. Ivan Barščevski 1973.), sestre kontinuirano katehiziraju u Bosni tijekom ljetnih mjeseci, polazeći iz Devetine i Prnjavora u okolne i udaljenije župe i filijale. Među vjeroučenicima sestara bili su mnogi budući svećenici i redovnice. Svojim požrtvovnim radom sestre su u suradnji sa svećenicima odgojile brojne generacije Ukrajinaca u BiH u ljubavi prema svome narodu, jeziku, istočnom obredu, ali također i u duhu suradnje i dijaloga s drugim kulturama. U raspravi bilo je postavljeno više pitanja o povijesti grkokatolika što pokazuje važnost ove teme za hrvatsku znanost te potrebu uključivanja novih istraživača. 6. Kongres hrvatskih povjesničara održava se od 29. rujna do 2. listopada 2021. na Filozofskom fakultetu u Rijeci, a u organizaciji Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu te Sveučilišta u Rijeci.


 

Slike sa svete liturgije u nedjelju, 19. rujna 2021., u Crkvi sv. Jerneja (Stara cerkev), na Celovškoj cesti u Ljubljani, gdje se redovito nedjeljom okupljaju grkokatolici u Ljubljani. Bogoslužje vodi o. Mihajlo Hardi, stavrofor, dušobrižnik za grkokatolike u Ljubljani, a ovom prigodom je s njime služio slovenski svećenik o. Janko Potisek. Grkokatolici na području Ljubljane mogu se za pastoralne potrebe javiti o. Mihajlu Hadiju na adresu: O. Mihajlo Hardi, Zabukovje pri Raki 33, Raka SLO - 8274, Slovenija, ili na mob. telefon: 091 576 5917

FOTO:

 
 
KOLIBE (IKA) 29.09.2021. / 18:29  Svetkovina sv. Mihaela arkanđela u srijedu 29. rujna u istoimenoj župi u Kolibama u Derventskom dekanatu u Bosanskoj Posavini proslavljena je misom koju je uz 10 rimokatoličkih i jednog grkokatoličkog svećenika predvodio grkokatolički križevački vladika Milan Stipić, a na misi su sudjelovali domaći i vjernici drugih vjeroispovijesti među kojima i glavni imam vinkovački Mirza ef. Delić. Nazočni su bili i predstavnici društvenoga i političkog života u BiH među kojima dopredsjednik RS Josip Jerković i načelnik Općine Bosanski Brod Zoran Vidić te zamjenica slavonskobrodskog gradonačelnika Marina Martić-Puača. Aktualizirajući evanđelje svetkovine, biskup Stipić istaknuo je kako Bog daje poslanje svakome čovjeku, daje slobodu da to poslanje prihvatimo. „Svatko od nas ima od Boga dar, nešto lijepo i plemenito učiniti u životu. Bog nas poziva da izađemo iz svoje zatvorenosti te prihvatimo poslanje koje nam On daje te ga dobro i kvalitetno živimo. Unatoč svim problemima koje imamo Bog nas poziva da se ne bojimo, da ne bježimo od života, ni od problema, ni od izazova, nego ih u slobodi prihvatimo i živimo život radosno u punini“, rekao je uz ostalo biskup Stipić.
 
U predvečerje blagdana Svetih Arkanđela, u utorak 28. rujna ove godine, prostore Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu posjetio je mons. Milan Stipić, vladika križevački susrevši se, na njegovu zamolbu, sa odgojiteljima i sjemeništarcima „sjemeništa malenih“ sa zagrebačke Šalate. Prvi je to službeni pohod mons. Stipića ovoj drevnoj instituciji zagrebačke crkvene pokrajine nakon njegova biskupskog posvećenja i preuzimanja službe križevačkog vladike 17. listopada 2020. godine. Naime, mons. Milan Stipić bio je od 1993. – 1997. godine član Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu i svoju svećeničku formaciju započeo je u tadašnjem Međubiskupijskom dječačkom sjemeništu, a od 1997. godine član je Grkokatoličkog sjemeništa Križevačke eparhije i studira na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vladika Stipić na početku se susreo sa sjemenišnim odgojiteljima kojima se pridružila i ravnateljica Nadbiskupske klasične gimnazije s pravom javnosti prof. Ljuba Duvnjak i u srdačnom razgovoru interesirao se o životu i radu u Sjemeništu naglasivši kako je ova institucija bila dragocjena za njegovu formaciju i hod prema svećeništvu.
Razgledavši prostore sjemenišnog kompleksa susreo se, s početkom u 18.00 sati, i sa sjemenišnom zajednicom u

 

U utorak, 28. rujna 2021, u biskupskom dvou u Križevcima, vladika Milan Stipić, biskup križevački primio je preuzvišenoga gospodina Jovaniya (Ivana), biskupa Koptske pravoslavne Crkve (Koptski patrijarhat Aleksandrije) za Srednju Europu, koji je došao u pratnji svećenika o. Tadrosa Riada i đakona o. Magdya. Uz vladiku susretu su nazočili o. Vladimir Simunović, eparhijski kancelar i o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik. Koptski je biskup izložio vladiki Stipiću stanje Koptske Crkve u Europi, gdje sve više Kopta doseljava iz Egipta i gdje se postupno osnivaju župne zajednice za njihovu pastoralnu skrb. Posebno je naglasio zahvalnost Katoličkoj Crkvi koja diljem Europe izlazi u susret kršćanskoj braći iz Egipta ustupajući im crkve za bogoslužje i okupljanja. U Europi u pastoralu već služi desetak koptskih biskupa te više desetaka svećenika i đakona koji okupljaju vjernike na bogoslužja i sakramente. Uslijed doseljavanja koptskih obitelji u Hrvatsku, biskup Jovaniy i biskup Milan razgovarali su o mogućnostima da se pruži gostoprimstvo koptskom svećeniku za povremeno služenje euharistije i drugih sakramenata po koptskom obredu za potrebe koptskih vjernika u Hrvatskoj. Vladika Stipić je naglasio ekumensku otvorenost Katoličke Crkve, osobito za potrebe braće kršćana sa istoka te izrazio spremnost pomoći da se koptski kršćani mogu okupljati u grkokatoličkim crkvama. Nakon izmjene prigodnih darova, biskup Jovaniy je pohodio i Katedralu Presvete Trojice, gdje se sadržao u molitvi.

FOTO:

Svećenik Križevačke eparhije, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu doc. dr. sc. Taras Barščevski održao je predavanje „’Što ćeš ti ovdje, Ilija’ (1 Kr 19, 9) na XXXVII. redovničkima danima koji su se održali na temu ''Dar vjernosti – radost ustrajnosti“. Dr. Barščevski je između ostaloga istaknuo: ''Pravi motiv koji mi je postao poticaj za odabir proroka Ilije kao biblijskog lika vjernosti i ustrajnosti u pozivu je zapravo činjenica da ga istočno monaštvo/redovništvo zajedno sa svetim Ivanom Krstiteljem vidi kao biblijski primjer redovništva. Istočna liturgija, svetog Iliju veliča veoma sugestivnim naslovom: “zemaljski anđeo i nebeski čovjek”. Odgovarajući na pitanje što čini Iliju “anđelom u tijelu” i “nebeskim čovjekom”, predavač je pojasnio, kako to nije samo riječ o nekom iznimnom događaju ili neponovljivom osobnom iskustvu, iako upravo toga imamo kod Ilije napretek. To što čini od Ilije preteču sigurnog Gospodnjeg dolaska je njegova pouzdanost u povijesti spasenja to jest njegova vjernost Božjem naumu spasenja. Govoreći o smislu objave Boga u glasu tišine, predavač je ukazao na činjenicu, da bi se to stvarno ostvarilo, potrebno je da umukne bol, nezadovoljstvo, kritika. „To je prva razina tišine koja mora zavladati u našem životu: prestati vikati, prestati govoriti, prestati kritizirati i jadikovati kako nam je teško. Upravo tada Tišina poprima glas. Nakon jadikovka i kritika započinje jedna druga tišina, tišina slušanja. Šutimo, ustvari, kako bismo čuli. U glasu