Slika: Grkokatolička crkva Prescete Trojice u Vrlici i župni dvor

U ponedjeljak, 10. veljače 2020., u prostorijama Grada Vrlike, održan je inicijativni sastanak o obilježavanju postojanja grkokatoličke crkve Presvete Trojice u Vrlici, koja je stajala u gradu do 1970. godine. Sastanku u nazočili: đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije u ime Ordinarijata Križevačke eparhije, ing. Ivo Mišur, inicijator obilježavanja, zatim gradonačelnik  Vrlike g. Jure Plazonić i zamjenik gradonačelnika ing. Nikola Uzun ispred Grada Vrlike te prof. Dijana Maras, direktorica Turističke zajednice Vrlika. Svi nazočni zaključili su da je potrebno obilježiti mjesto postojanja grkokatoličke crkve u Vrlici spomen-pločom kao i jednom godišnjom proslavom vjersko-kulturnog karaktera koja bi bila već ove godine u subotu između blagdana Presvetog Trojstva prema grkokatoličkom i rimokatoličkom kalendaru, a koja ove godine pada u subotu, 6. lipnja. U sklopu proslave koju će zajedno organizirati Grad Vrlike i Križevačka eparhije, održat će se svečana sjednica Gradskog vijeća te otkriti  spomen ploča na mjestu nekadašnje crkve, danas na zelenoj površini kraj dječjeg igrališta. Također, u vrličkoj rimokatoličkoj župnoj crkvi Gospe od Ružarija, služit će se svečana grkokatolička liturgija. Uz kamenu postavit će se i informativna turistička ploča sa slikom crkve i podacima o njoj. Uz potomke vrličkih grkokatolika, u proslavi će sudjelovati KUD Milan Begović iz Vrlike, “Čuvari Kristova groba“ iz Vrlike, hodočasnici iz drugih grkokatoličkih župa, crkveni zbor te “Žumberački uskoci“. Proslavu će zajedno financijski poduprijeti Grad Vrlika i Križevačka eparhija. Grkokatolička župa u Vrlici ustanovljena je 1834. godine. U lipnju 1836. u posjet grkokatoličkim župama Baljcima, Kričkama i Vrlici po prvi put je došao grkokatolički križevački biskup Gabrijel Smičiklas, pod čiju su crkvenu jurisdikciju te župe spadale.

Fotogalerija i ostatak članka:

Vrliku je pohodio 8. lipnja. Iste godine vladika Smičiklas je za te tri župe osnovao Dalmatinski vikarijat sa sjedištem u Kričkama, a u njegovu sastavu bila je i ranije osnovana vojna grkokatolička kapelanija sa sjedištem u Zadru. Vrlički grkokatolici, u nedostatku vlastitog objekta, na bogoslužje su se okupljali najprije u rimokatoličkoj crkvi sv. Petra i Pavla na vrličkom groblju. Već 1836. spominje se grkokatolička kapela u Vrlici, a na mjestu kapele ubrzo je podignuta crkva. Grkokatoličku crkvu Presvete Trojice posvetio je 28. svibnja 1844. križevački vladika Gabrijel Smičiklas, uz nazočnost mnoštva grkokatoličkih i rimokatoličkih vjernika i svećenika. Crkva je bila jednobrodna, izgrađena u neoromaničkom stilu, a s prednje strane iznad ulaza nalazio se zvonik. Unutar crkve nalazila se dvadeset jedna ikona. Već krajem 19. st. crkva je oštećena pucanjem zidova i nanosima kiše. Križevački vladika Julije Drohobeczky uspio je popraviti crkvu 1895. godine. Nakon smrti posljednjeg vrličkog grkokatoličkog župnika Malića i odseljavanja grkokatolika, ključevi crkve su 1923. godine predani rimokatoličkomu župniku don Ivanu Menđušiću, a propadanje zdanja crkve  se nastavilo. Tijekom 1950-tih općina je kupila zgradu i zemljište crkve, a nakon što je ozbiljnije stradala u potresu 1970. godine, kada se srušio krov, odlukom vlasti ostaci su crkve uklonjeni. Na mjestu crkve danas se nalazi dječje igralište (podaci: Ivo Mišur, “Injati – kratka povijest grkokatoličke župe Svete Trojice Vrlika“, Obnovljeni život, Vol. 72, br. 3, 2017.).