Video: https://fb.watch/hkoWQXD5_O/
U subotu, 10. prosinca 2022., u grkokatoličku konkatedralu sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu svečano su položene moći svetoga Bazilija Velikoga, koje je još pred više stotina godina Grkokatoličkoj Crkvi u Hrvatskoj darovao kardinal sveti Robert Bellarmin. Čin polaganja moći u posebno za to pripravljeno mjesto u crkvi s ikonom svetoga Bazilija održao se na početku arhijerejske liturgije koju je služio vladika križevački Milan Stipić uz susluženje župnika zagrebačkoga, upravitelja Grkokatoličkog sjemeništa i biskupskog vikara o. Daniela Vranešića, katedralnog župnika križevačkog i sjemenišnog duhovnika o. Mihajla Simunovića, eparhijskog kancelara o. Vladimira Simunovića, brojnih grkokatoličkih i rimokatoličkih svećenika te đakona o. Antonija Pajića. Liturgiju, koju je prenosila Laudato televizija, su pjevala tri zbora: Ćirilo-Metodov kor u muškom i mješovitom sastavu te zbor mladih, a nazočili su joj bogoslovi sjemeništa, članovi Viteškog reda sv. Groba Jeruzalemskog, sestre bazilijanke, Žumberčani u narodnim nošnjama i brojni vjernici. Vladika Stipić je u homiliji istaknuo kako je prije sadašnje crkve sv. Ćirila i Metoda na tom mjestu bila manja crkva posvećena upravo sv. Baziliju Velikom te je dostojno i pravedno da njegove svete moći budu u toj crkvi. Sveti Bazilije Veliki Rodio se godine 329. u Cezareji, u pokrajini Kapadociji, u obitelji svetaca, od bogatih i bogobojaznih roditelja Bazilija i Emilije. Iz te obitelji potječe više svetaca, među njima Bazilijev brat sv. Grgur Nisenski i sestra sv. Makrina. Školovao se u Novoj Cezareji, Carigradu i u Ateni. Uputio se u Egipat, Siriju, Mezopotamiju i Palestinu da vidi kako tamo žive monasi. Po povratku proda imanje što ga naslijedi od oca i podijeli siromasima, a sam ode u pokrajinu Pont i u planinama uz Crno more sagradi manastir. Za brojne monaha Bazilije je napisao Velika i Mala pravila, koja su do danas izvorom pravila monaškog života cijeloga kršćanskog Istoka. Za svećenika je zaređen 364. godine, a 370. izabran je za biskupa Cezareje. Uz svoju rezidenciju dao je sagraditi gostinjac za putnike i strance te bolnicu. Cijeloga života vodio je veliku borbu protiv krivovjernih Arijevaca. Umro je 1. siječnja 379. godine kada bizantska Crkva slavi njegov blagdan. Bazilije je napisao mnoga bogoslovska, apologetska, monaška i pravna djela. On je sastavio i liturgiju koja se služi više puta u godini. Časti ga Istok i Zapad kao jednog od najvećih teologa i otaca Crkve - kazao je vladika Stipić, ocrtavši Bazilijev bogat život. ''U ovim vremenima u kojima živi ovaj naš svijet riječi ovoga velikoga biskupa i oca padaju nam kao iscjeliteljski melem. Danas se sav svijet usmjerio na zadovoljavanje hedonističkih potreba te se Bog izbacuje iz životnih normi, a ljudi koji se zalažu za vrijednosti ismijavaju i ponižavaju. Stječe se dojam da se polako i sigurno gradi vrijeme kada će iskreni Kristovi učenici biti progonjeni i moći živjeti svoju vjeru i u katakombama. Ipak, naš je zadatak u ovome svijetu širiti Kristovu vijest spasenja i otkupljenja, neprestano i posvuda, kako bi ga sav svijet upoznao. Stoga nam je ovaj veliki svetac ujedno i veliki zagovornik, pomoćnik i molitelj u našem duhovnom i apostolskom životu, te primjer kako se hrabro i iskreno živi Evanđelje'' naglasio je biskup Milan. Na koncu liturgije vjernici su častili svete moći i bili pomazani svetim mirom. Crkva svetog Bazilija časti posebnim liturgijskim himnima koji sažimlju svu njegovu veličinu:
''Po svoj zemlji pronijelo se propovijedanje tvoje i ona je prihvatila tvoju riječ, kojom si ti naučavao ono što je ugodno Bogu. Objašnjavao si bît stvari, uljepšavao ljudske običaje. O kraljevski svećeniče, časni oče Bazilije, moli Krista Boga, da se spase naše duše!'' (Tropar, glas 1.: )
''Pokazao si se nepokolebljivim temeljem Crkve, učeći sve ljude sigurnom vladanju nad sobom, što si i svojom naukom potvrđivao, o svjetlilo s neba, časni oče Bazilije!'' (Kondak, glas 4.)
