
U organizaciji zastupnice Marijane Petir u Hrvatskom saboru je u petak obilježena Crvena srijeda, međunarodna inicijativa Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji kojom se upozorava na progon kršćana u svijetu i poziva na zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja. Na skupu je sudjelovao đakon Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije koji je u svom interventu između ostalogao rekao:
''Unatoč brojnim susretima, apelima i pozivima na mir i suživot na mnogim stranama, napadi na kršćane na Bliskom istoku i u Europi ne jenjavaju. Tijekom 2026. godina, koja još traje, bilo je više terorističkih i nasilničkih napada na kršćanske crkve, svećenike, vjernike ili simbole kako na Bliskom istoku i u Africi, tako i u Europi, prema izvješću Open Doors World Watch List 2026. Tako bilježimo nedavno teroristički napad na sprovod u Grčkoj pravoslavnoj crkvi u Jordanu, s devet stradalih i više od 30 ranjenih, krajem listopada u svom je domu u libanonskom selu Ain Jrain ubijen maronitski katolički svećenik, istog mjeseca pripadnici Islamske države u Libiji su oteli i ubili 20-godišnjeg egipatskog kopta, u Siriji napadi na kršćanski grad Al-Suqaylabiyah i pred nekoliko dana na melkitskog grkokatoličkog nadbiskupa Youhannu Abda Arbasha iz Homsa (nadbiskup je bio svezan, s povezom na očima i zavezanim ustima) dok mu je ured bio opljačkan). Istodobno, u Izraelu je zabilježeno udvostručenje incidenata i napada na kršćane i crkvenu imovinu, ponajviše u Jeruzalemu, pa tako i brutalni napada na časnu sestru na ulici. U južnom Libanonu, tisuće kršćana našle su se među gotovo milijun raseljenih osoba, čime se nastavlja povijesni pad broja kršćana u regiji. U Nigeriji se gotovo svakodnevno bilježe pokolji kršćana (tijekom 2026. do sad između 4 i 5.000). U prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježeni su brojni protukršćanski zločini iz mržnje u Europi. Tako je u Njemačkoj zabilježeno 63 incidenta, u Francuskoj 59 i Italiji 54. U kolovozu je zabilježen mjesečni vrhunac od 48 incidenata diljem kontinenta, pri čemu je prednjačila Italija sa 16 slučajeva. Zanimljivo je da se ovo stanje nastavlja i pogoršava unatoč tome što kršćanske Crkve, katoličke, pravoslavne i protestantske kao nikada dosad ulažu silne napore u propovijedanje i življenje tolerancije, prihvaćanja, zauzimanje za migrante, religijski dijalog, mirovne inicijative kao što je ona u Asizu, te aktivno i redovito istupaju i protiv islamofobije i protiv antisemitizma. Tijekom 2026. bilo je i zapaženih istupa i islamskih i židovskih vjerskih poglavara protiv kršćanofobije. Tako je veliki mufti jeruzalema Ahmag al Hassant oštro osudio napad na crkvu u Karaku, a glavni izraelski rabin Kalman Meir Bar i drugi su istupili protiv napada na kršćane i crkve.''
Prema podacima međunarodnih organizacija, svaki sedmi kršćanin u svijetu je progonjen. Hrvatska svoj doprinos daje stipendiranjem 35 mladih kršćana iz zemalja u razvoju.
- Kršćani su danas najprogonjenija vjerska zajednica u svijetu - oko 400 milijuna naše braće i sestara su progonjeni. Problem postoji u čal 165 zemalja svijeta, rekao je mons. dr. sc. Nikola Eterović, nadbiskup i apostolski nuncij.
Kao dugogodišnja organizatorica obilježavanja Crvene srijede, Petir je istaknula da joj je cilj skrenuti pažnju javnosti, medija i donositelja odluka na razmjere progona kršćana i potrebu konkretnog djelovanja. Prema izvješćima međunarodnih organizacija koje prate stanje vjerskih sloboda, kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu, naglasila je. Organizacija Open Doors u izvješću za 2026. godinu navodi da se više od 388 milijuna kršćana suočava s visokom razinom progona i diskriminacije zbog svoje vjere. To je približno svaki sedmi kršćanin u svijetu, upozorila je Petir.
Petir je dodala da hrvatski programi humanitarne pomoći i razvojne suradnje daju značajan doprinos ublažavanju posljedica progona.
O tim je programima govorio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, istaknuvši program Hrvatske za stipendiranje mladih kršćana iz zemalja u razvoju. Njime se mladim pripadnicima kršćanskih zajednica iz zemalja Bliskog istoka, Afrike i Azije omogućuje pristup visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Program obuhvaća 35 stipendista iz Sirije, Pakistana, Palestine, Iraka, Nigerije, Nigera, Etiopije, Benina, Demokratske Republike Kongo i Indije, uključujući 13 novih stipendista iz 2026. godine, rekao je ministar.
Potpredsjednik Sabora Željko Reiner ocijenio je da smo mlada država, ali izuzetno zrela kada se radi o građanskim slobodama, međusobnom uvažavanju i vladinom angažmanu na transparentan način, osobito kad su u pitanju osjetljive teme ljudskih prava, vjerskih sloboda, mira, sigurnosti i stabilnosti.
Skupu su se na hrvatskom jeziku obratili i stipendisti Nafea Farak iz Sirije i Musham Shahbaz iz Pakistana, pripadnici kršćanske zajednice progonjeni u svojim zemljama, uz poruku da Crvena srijeda podsjeća zajednice koje pate da nisu zaboravljene te da žele pomagati ljudima čiji se glasovi ne čuju.
Umirovljeni apostolski nuncij nadbiskup Nikola Eterović ustvrdio je da je vjerska sloboda jedno od temeljnih ljudskih prava, a ne privilegij. Upozorio je da je stanje vjerskih sloboda u svijetu zabrinjavajuće te naglasio kako, prema izvješću Religious Freedom in the World Report 2025 zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, gotovo 5,4 milijarde osoba živi u 65 država u kojima nema pune vjerske slobode, što čini 65 posto svjetske populacije. Naveo je i podatke World Watch List 2026 organizacije Open Doors, prema kojima je u posljednjih 12 mjeseci zbog svoje vjere ubijeno 4849 kršćana, od kojih čak 93 posto dolazi iz subsaharske Afrike.
Izvještaj nevladine organizacije Opservatorij za netoleranciju i diskriminaciju kršćana u Europi za prošlu godinu dokumentira 2465 zločina i incidenata usmjerenih protiv kršćana diljem europskog kontinenta - najviše u Francuskoj (843), Ujedinjenom Kraljevstvu (624), Njemačkoj (337) i Austriji (134), dok se Hrvatska spominje sporadično, uglavnom kroz pojedinačne incidente vandalizma ili administrativne sporove", rekao je nadbiskup.
U Europi je zabilježeno 395 napada na pojedince, što predstavlja porast od 44 posto u odnosu na 2024. godinu, dodao je, naglasivši da se Sveta Stolica bori protiv svakog vjerskog fundamentalizma, kao i protiv zlouporabe vjere u političke svrhe.
Na skupu je sudjelovalo više predstavnika vjerskih zajednica, državnih institucija, akademske zajednice, medija i civilnog društva kako bi zajedno poslali poruku protiv vjerske netrpeljivosti, a u prilog slobodi savjesti, međureligijskom dijalogu, mirnom suživotu i poštovanju ljudskog dostojanstva.
U prvom tematskom panelu sudjelovali su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, pročelnik Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, pastor Vatroslav Župančić, predsjednik Hrvatske protestantske konferencije i predstavnik organizacije Open Doors u Hrvatskoj, jerej Mihailo Majk Žikić, paroh križevački Srpske pravoslavne Crkve, Željko Mraz, predsjednik Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava, o. Livio Marijan, đakon i kancelar Križevačke grkokatoličke eparhije te Ana Marčinko, predstavnica Isusovačke službe za izbjeglice.
U raspravi je naglašeno da je sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja neotuđivo pravo svakog čovjeka te da međureligijski dijalog mora počivati na uzajamnom poštovanju i slobodi savjesti. Sudionici su upozorili na progone i diskriminaciju vjernika u različitim dijelovima svijeta te istaknuli važnost konkretne solidarnosti s ugroženima, neovisno o njihovoj vjerskoj pripadnosti.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier govorio je o ulozi Europske unije i mogućnostima snažnijeg međunarodnog djelovanja u zaštiti slobode vjeroispovijesti i uvjerenja. Upozorio je da su ugrožavanje vjerskih sloboda i slabljenje demokracije međusobno povezani te da autoritarni režimi nastoje kontrolirati ne samo politički i gospodarski život nego i ljudsku savjest. - Država može donositi zakone i uređivati društvene odnose, ali ne može biti gospodar ljudske savjesti, poručio je Stier.
U drugom tematskom panelu sudjelovali su Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske i predsjedateljica Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava, Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, doc. dr. sc. Dan Đaković, prodekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Antonia Hrvatin Roth, urednica Programskog odjela Religija Hrvatske radiotelevizije, Ksenija Abramović, utemeljiteljica i direktorica Laudato televizije, Ivan Tašev, novinar i urednik Glasa Koncila, Tanja Popec, novinarka, urednica i voditeljica s dugogodišnjim iskustvom u katoličkim medijima, te fra Tomislav Glavnik, poznavatelj prilika u Svetoj zemlji i stručnjak za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.
U raspravi je istaknuta odgovornost institucija za prepoznavanje i suzbijanje diskriminacije, vjerske netrpeljivosti i zločina iz mržnje. Posebno je naglašena uloga medija u informiranju javnosti o progonu kršćana, koji često ostaje izvan pozornosti te potreba za kontinuiranim izvještavanjem o svakodnevnim kršenjima vjerskih sloboda.
Zaključujući skup, Marijana Petir zahvalila je sudionicima na doprinosu raspravi i pozvala na nastavak suradnje vjerskih zajednica, institucija, akademske zajednice, medija i humanitarnih organizacija. Istaknula je da iz Hrvatskoga sabora ne smije otići samo poruka solidarnosti, nego i spremnost na konkretno djelovanje. - Ne smijemo dopustiti da se o progonjenim kršćanima govori samo prigodno, jednom godišnje. Oni ne trebaju samo našu zabrinutost, suosjećanje i molitvu, nego i našu pomoć, zaključila je Petir.