U petak, 13. ožujka 2026., u svečanoj dvorani Grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu, o. Tadros Riad, svećenik Koptske staroistočne pravoslavne Crkve koji se pastoralno brine za sve rastuću zajednicu Kopta iz Egipta u Hrvatskoj, održao je predavanje o povijesti, liturgiji i duhovnosti ove drevne kršćanske Crkve. S ovim predavanjem je obilježen svršetak višegodišnje pomoći koje je Križevačka eparhija pružala koptskoj zajednici u Zagrebu, ustupajući im svoje crkve u Jastrebarskom i Zagrebu za bogoslužja. Odnedavno je velikodušnošću Zagrebačke nadbiskupije koptska zajednica dobila na korištenje crkvu sv. Antuna Padovanskoj na Šalati pri Međubiskupijskom sjemeništu.
Na vrlo posjećenom predavanju sudjelovao je vladika Milan Stipić, biskup križevački, s upravom i bogoslovima Grkokatoličkog sjemeništa, voditelji i polaznici Studija istočne kršćanske duhovnosti i brojni drugi zainteresirani vjernici.
O. Tadros Riad je prikazao povijest Koptske Crkve koja seže di drevne kršćanske Aleksandrije i utemeljitelja sv. Marka evanđeliste. Kopti su po etničkom podrijetlu stari Egipćani iz vremena faraonskih dinastija koji su vrlo rano prešli na kršćanstvo, osobito zbog misionarskog djelovanja aleksandrijske Crkve i njezine glasovite teološke škole, ali i velikih monaških zajednica duž rijeke Nil gdje se rodilo kršćansko monaštvo. Od 7. stoljeća Egipat osvajaju Arapi te islam postaje dominantna vjera Egipta. Arapi su domaće kršćansko stanovništvo zvali ''egiptos'' od čega je preko skraćenice ''gipt'' nastala riječ ''kopt''. Veliki duhovni oci monaštva kao što su sv. Antun Veliki, pustinjak, sv. Makarije Veliki i sv. Pahomije kao i njihovi nasljednici izvršili su presudan utjecaj na Koptsku Crkvu i njezinu duhovnost koja je i danas obilježena snažnom monaškom crtom. Često proganjani tijekom povijesti, Kopti su nalazili duhovne oaze u brojnim samostanima i upili monašku duhovnost, o čemu svjedoči i podatak da Kopti poste 200 dana u godini. I danas vjernici Koptske Crkve redovito mole Časoslov kao svoju svagdanju molitvu te mnogi znaju psalme napamet. Poslije Kalcedonskog sabora 451. godine, zbog kristoloških nesuglasica koptska se Crkva, zajedno sa sirskom, armenskom i etiopskom Crkvom odijelila od opće Crkve (bizantske i rimske) pa se te Crkve danas nazivaju ''staroistočne'', ''orijentalne'' ili ''predkalcedonske'' Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv ''patrijarh i papa aleksandrijski''. U povijesti je bilo mnogo mučenika ali i karizmatičnih patrijarha koji su podržavali kršćansku vjeru ove Crkve. Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima svijeta, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija. U samom Egiptu Kopti čine oko 15 % stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama. U Hrvatskoj raste broj Kopta i za njih se već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova. Otac Tadros je najavio i dolazak koptskog patrijarha Tawadrosa u Hrvatsku u svibnju.
Na kraju predavanja brojni su nazočnici postavljali pitanja o duhovnosti i liturgijskom životu Koptske Crkve, a vladika Milan Stipić je zahvalio o. Tadrosu na predavanju i istaknuo kako je bio zadivljujuće i za naše vjernike poticajno vidjeti i do 200 koptskih mladića okupljenih nedjeljom na liturgiji u Grkokatoličkoj konkatedrali sv. Ćirila i Metoda. O. Tadros je zahvalio vladiki Milanu i Križevačkoj eparhiji na gostoprimstvu, pomoći i ukazanoj bratskoj kršćanskoj ljubavi te je na kraju svima podijelio male ikone kao dar i uspomenu.
