Ispis
 
Svake četvrte subote u mjesecu studenom, Ukrajinci u Ukrajini i iseljeništvu prisjećaju se sunarodnjaka koji su stradali u Gladomoru (Holodomoru) 1932./1933. godine, a koje je sustavno sprovodila tadašnja sovjetska vlast na čelu s Josipom Staljinom. I Ukrajinci u Hrvatskoj obilježiili su spomen na Gladomor u mnogim grkokatoličkim župama Križevačke eparhije. Tako je u organizaciji Slavonskog dekanata Križevačke eparhije, održan molitveni spomen na taj nemili događaj u četvrtak, 30. studenoga 2023. u Lipovljanima. Tom prigodom je u župnoj crkvi sv. Ane vladika križevački Milan Stipić, zajedno s lipovljanskim župnikom i slavonskim dekanom o. Nikolom Stupjakom te svećenicima o. Aleksandrom Hmiljom iz Slavonskog Broda i o, Andrijem Lučinom iz Kaniže , služio Panihidu – molitveni spomen za sve žrtve Gladomora.
Križevački vladika Stipićse u kratkoj besjedi spomenuo ove tragične stranice povijesti ukrajinskog naroda, pozvavši sve na molitvu za duše svih znanih i neznanih koji su stradali u ovoj tragediji. Nakon molitvenog spomena u crkvi uslijedilo je polaganje cvijeća i paljenje svijeća ispred spomenika Tarasu Ševčenku, ukrajinskom pjesniku, slikaru i grafičaru (1814. – 1861.) koji je osobito zaslužan za očuvanje ukrajinskog jezika i nacionalne svijesti. Nakon polaganja cvijeća i paljenja svijeća, u prostoru društva ''Karpati'' održano je kratko predavanje o Gladomoru koji je uz vizualnu prezentaciju održao o. Andrij Lučin.
Tijekom 1932. i 1933. godine sovjetski je komunistički režim organizirao i izazvao umjetnu glad na području Ukrajine uslijed koje je od gladi umrlo više milijuna Ukrajinaca. Uz druge rusko-sovjetske mjere kao što je zabrana ukrajinskog jezika i nasilna rusifikacija naroda, gladomor je bio još jedan težak udarac povijesnoj sudbini ukrajinskoga naroda. Oružane snage odnosile su iz ukrajinskih sela i gradova hranu, granice su bile zatvorene a sve se to čuvalo u velikoj tajnosti. Uz gladomor i rusifikaciju, režim je provodio masovna uhićenja, namještena suđenja, pogubljenja i deportacije u Sibir, a Ukrajinska grkokatolička Crkva je stavljena izvan zakona te joj je konfiscirana sva imovina. Brojni su biskupi i svećenici stradali u tom vremenu. Ipak, dana sje istina o gladomoru u svijetu pravedno ugledala svjetlo dana te su mnogi parlamenti po svijetu, pa i Hrvatski sabor ove godine, gladomor priznali kao genocid nad ukrajinskim narodom.
 
O. Livio Marijan i Ivan Semenjuk; Foto: Ivan Semeniuk