Najveći kršćanski blagdan - Uskrs ili Pasha Gospodnja, svečano je proslavljen u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, gdje je svete obrede na Veliki četvrtak, petak, subotu i Uskrs služio križevački vladika Milan Stipić, zajedno sa svećenicima, đakonima i monasima. Na Veliki četvrtak služena je Večernja s Liturgijom sv. Bazilija Velikoga - spomen Večere Gospodnje i kasno navečer Jutrenja Muke Gospodnje Velikoga petka s čitanjem Evanđelja o muci i smrti Kristovoj. U homiliji je vladika Milan sve pozvao da svoje životne muke uvijek sjedinjuju s mukom našega Spasitelja jer je njegovo stradanje za čovjeka dalo jedinstveni smisao svim našim patnjama. Spomenuo se i patničkoga ukrajinskoga naroda koji ovih dana nosi svoj križ, alii svih drugih križeva što ih Gospod Isus Krist još uvijek nosi svugdje u
svijetu gdje pati čovjek i gdje se gazi ljudsko dostojanstvo. Na Veliki petak u katedrali su služeni Carski ili veliki časovi, kada svi mali časovi Časoslova postaju veliki s bogatim izborom biblijskih i himnografskih tekstova, a poslijepodne Večernja s polaganjem plaštanice s likom mrtvoga Krista koja se u svečanom ophodu iz oltara prenosi u Božji grob nasred crkve, gdje se vjernici klanjaju. Na Veliki petak uvečer, vladika Stipić je sa svećenicima služioJeruzalemsku jutrenju, to jest Jutrenju Velike subote, koja se služi kod Božjega groba i u sklopu koje se vršio ophod s plaštanicom oko katedrale. Jeruzalemska jutrenja bogata je liturgijskom poezijom koja postupno prelazi od oplakivanja mrtvoga Krista prelazi u radosnu anticipaciju njegova uskrsnuća. Na Veliku subotu je služena Večernja s liturgijom sv. Bazilija Velikoga, kao pashalno bdjenje, kada već odzvanjaju stihovu uskrsne radosti: ''Ustani, o Bože i sudi zemlju, jer si s pravom gospodar svih naroda na zemlji!''. Velika subota završava službom Nadgrobnog povečerja koje se također služi kod Božjega groba, a u kojem je poseban naglasak na žalosti presvete Bogorodice za mrtvim Sinom. Pashalno slavlje započelo je vrlo rano na sam Uskrs svečanom Uskrsnom jutrenjom na kojoj je odzvanja uskrsni tropar: ''Krist uskrsnu od mrtvih, smrću smrt uništi i onima u grobovima život darova!'' koji se više puta ponavlja i pjeva sve do Uzašašća. Svečanu uskrsnu arhijerejsku litrugiju vladika Stipić služio je u katedrali Presvete Trojice u 10 sati, s brojnim svećenicima i narodom, a pjevao je Katedralni zbor. Vladika Milan je istakao: ''Uskrs je stoga blagdan radosti i zahvalnosti svemogućemu Bogu koji je učinio sve za spasenje čovječanstva. Naše zajedništvo u Crkvi, gdje smo svi jedno jedinstveno tijelo Kristovo, pokazuje se kroz svetu Liturgiju i pričest Kristovim tijelom i krvlju te kroz naše zajedništvo u ljubavi gdje sve činimo jedni za druge. Vjernici su Crkva, a Crkva je Krist, stoga po svetoj liturgiji svi postajemo Kristovo tijelo, uvijek novo, živo i Duhom Svetim svaki puta iznova pomlađeno. Svjedoci smo kako nakon dvije tisuće godina kršćanske prisutnosti u svijetu i velikog broja svetaca i mučenika, ovaj svijet ipak postaje sve tamnije mjesto koje nažalost ne odiše evanđeoskim duhom ljubavi, nego postaje poprište zla. Tehnološki razvoj čovječanstva nažalost nije iskorijenio mržnju, glad, ratove i ostale ljudske nevolje. Odgovor na zlo je ljubav, i to nesebična, posvećujuća ljubav Kristova, kojom se jedino svijet može preporoditi i posvetiti. Ljubimo, dakle, jedni druge takvom ljubavlju kako bismo barem mali dio svijeta u kojem živimo preporodili i promijenili na bolje. Neka se preko svakoga od nas kršćana vidno osjeti prisutnost uskrsloga Krista u svijetu'' - naglasio je biskup Stipić. Na uskrsnoj liturgiji vladika Milan je zaredio za đakona monaha Ivana Karlića koji je sad postao novi jerođakon Križevačke eparhije, na radost cijele eparhije i osobito monaškoga bratstva Manastira Pokrova presvete Bogorodice koji sada živi i služi uz Katedralu. Uskrsna nedjelja završila je Pashalnom večernjom ili ''Večernjom ljubavi'' koju je služio vladika Stipić. Sveti dani Velikog tjedna i Uskrsa svečano su proslavljeni diljem Križevačke eparhije s brojnim okupljanjem vjernoga naroda, a osobito se molilo za mir u Ukrajini i cijelom svijetu. Slavljima su se pridružili i brojni izbjegli Ukrajinci, a eparhijski svećenici su i posjetili mjesta gdje ih najveći broj boravi.
