VLADIKA STIPIĆ PREDVODIO LITURGIJU U KRAŠIĆU U SKLOPU DEVETNICE ZA STEPINČEVO
- Detalji
Vladika Stipić: Bl. Stepinac bio je čvrsto svjestan da su grkokatolici dragocjeni dio Katoličke Crkve
Opširnije: VLADIKA STIPIĆ PREDVODIO LITURGIJU U KRAŠIĆU U SKLOPU DEVETNICE ZA STEPINČEVO
BLAGDAN SUSRETA U HRAMU - 2. veljače
- Detalji
TROPAR, gl. 1.: Raduj se, Bogorodice Djevo, milosti puna, jer iz tebe je zasjalo Sunce pravde Krist Bog naš. On prosvjetljuje one koji leže u tami. Veseli se i ti, starče pravedni, koji si primio u naručje Izbavitelja naših duša. On će nam dati dar uskrsnuća.
Teologija i poruka blagdana Susreta u Hramu
Četrdeset dana poslije blagdana Rođenja – Božića, slavimo blagdan kada su Bogorodica Marija i pravedni Josip donijeli svoga prvorođenca Isusa u jeruzalemski Hram, da ga prikažu Gospodu kao prvorođenca, kako je Mojsijev zakon propisao židovskom narodu. U zapadnoj kršćanskoj tradiciji naziva se blagdanom "Prikazanja Gospodinova u Hramu" jer je Gospod Isus tim činom kao čovjek, kao dijete, kao prvorođenac prikazan, prinesen, posvećen Bogu. U istočnoj kršćanskoj tradiciji zove se blagdan "Susreta Gospodnjega u Hramu" jer je uistinu došlo do susreta Boga i čovjeka, do susreta Novoga i Staroga zavjeta. Stari zavjet i čovječanstvo ovdje predstavlja sveti starac, pravedni Šimun, koji je tada bio svećenik u jeruzalemskom Hramu, koji je dijete Isusa primio na ruke i u njemu prepoznao ispunjenje čitavoga Staroga zavjeta i svih proročanstava i konačno doživio da susretne i u naručje primi samoga Boga u tijelu. I kao što pjeva tropar ovoga blagdana "Sunce Pravde, Krist Bog naš, Izbavitelj naših duša, koji nas prosvjetljuje i koji će nam dati dar uskrsnuća" se evo pojavio, i u čast toga blagoslivljamo i palimo svijeće, prinosimo svjetlo Svjetlu, svijeću Suncu, i tako
NEDJELJA O RASPINOM SINU
- Detalji
KANON O RASIPNOM SINU
Josipov, glas 2.
Pjesma 1.
Irmos: Preuzmi pjesmu Mojsijevu, dušo moja, i kliči: «On postade pomoćnik moj i izbavitelj, on je Bog moj njega ja ću slaviti!»
Pripjev: Slava tebi, Bože naš, slava tebi.
Isuse, Bože moj, primi sada i mene dok se kajem poput rasipnoga sina: čitav sam svoj život živio u nemaru i izazivao srdžbu tvoju.
Božansko nasljedstvo koje si mi nekoć dao spisako sam u zlu. Otišao sam delako od tebe i živio poput rasipnoga sina, samilosni Oče: Primi sada i mene koji se vraćam.
Otvori širom svoj očinski zagrljaj te primi sada i mene poput raispnoga sina, milosrdni Gospode, kako bih te hvalom slavio.
Slava: I sada: Pokaži mi dobrotu svoju, Bože, i budi mi dobrostiv. Ne gledaj na mnoštvo mojih prijestupa po svetim molitvama Majke svoje.
Pjesma 3.
Irmos: Daj da moj opustošeni razim donese ploda, o Bože, njegovatelju plemenitoga i sijaču dobroga, po milosrđu svome.
Kao netko posve izvan sebe, navukao sam se u svom bezumlju na izazove strasti, ali ti me, Kriste, primi poput rasipnoga sina.
PROSLAVA SVETA TRI JERARHA U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA
- Detalji
SVEČANU SVETU LITURGIJU U GRKOKATOLIČKOJ KATEDRALI PRESVETE TROJICE PREDVODIO JE VLADIKA KRIŽEVAČKE EPARHIJE MONS. MILAN STIPIĆ / FOTO: OZREN BOGDANOVIĆ/PRIGORSKI.HR (SVE FOTOGRAFIJE)
Križevačka grkokatolička eparhija u subotu 30. siječnja u Križevcima svečanom liturgijom proslavila je blagdan svojih nebeskih zaštitnika – Tri svetitelja (Tri jerarha), a to su crkveni oci sv. Bazilije Veliki, sv. Grgur Nazijanski i sv. Ivan Zlatousti, izvještava portal prigorski.hr.
Svečanu svetu liturgiju u grkokatoličkoj katedrali Presvete trojice predvodio je vladika Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, zajedno s bogoslovima i svećenicima Eparhije te bjelovarsko-križevačkim biskupom mons. Vjekoslavom Huzjakom i svećenicima rimskog obreda s križevačkog područja.
Zajednički blagdan nastao je u 11. stoljeću za vrijeme bizantskog cara Aleksija Komnina
Ujedno je proslavljena i Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hram, koje se slavi 2. veljače, ali zbog epidemioloških mjera blagdan je proslavljen u subotu 30. siječnja. To je ujedno i Dan posvećenog života, a na kraju liturgije redovnice i redovnici su obnovili svoje zavjete.
Opširnije: PROSLAVA SVETA TRI JERARHA U KATEDRALI U KRIŽEVCIMA
BLAGDAN SVETA TRI JERARHA - ZAŠTITNIKA KRIŽEVAČKE EPARHIJE
- Detalji
30. siječnja
Svaki od ova tri velika crkvena oca i svetitelja - Bazilije Veliki, Grgur Bogoslov i Ivan Zlatousti - ima svoj spomendan u siječnju. Ovaj zajednički blagdan ustanovljen je u 11. stoljeću u vrijeme cara Alekseja Komnena na temelju viđenja euhaitskog biskupa Ivana. Zaštitnici su Križevačke eparhije i najzaslužniji oci bizantske teologije.
TROPAR: Svega svijeta učitelji! Vi ste istoga duha kao i apostoli! Stoga molite Vladara sviju, da svijetu dade mir, a našim dušama veliku milost.
Jako apostolov jedinoravniji, i vselenija učitelije, Vladiku vsjeh molite, mir vselenjej darovati, i dušam našim veliju milost.
KONDAK: Svete i bogoglasne propovijednike, prvake učiteljâ, Gospode, k sebi si uzeo, da uživaju Tvoju dobrotu i pokoj. Jer njihovi ti napori i smrt više omilješe, nego bilo koja žrtva paljenica. Ti si jedini koji proslavljaš svoje svetitelje!
Bazilije Veliki, nadbiskup Cezareje Kapadocijske: Rodio se godine 329. u Cezareji, u pokrajini Kapadociji, od bogatih i bogobojaznih roditelja Bazilija i Emilije. Školovao se u Novoj Cezareji, Carigradu i u Ateni. Po povratku sa nauka jedno je vrijeme podučavao mladež u Cezareji, a zatim se uputi u Egipat, Siriju, Mezopotamiju i Palestinu da vidi kako tamo žive monasi. Po povratku kući Bazilije
Opširnije: BLAGDAN SVETA TRI JERARHA - ZAŠTITNIKA KRIŽEVAČKE EPARHIJE
PREDSJEDNIK UKRAJINE ODLIKOVAO MARUSJU JURISTU ORDENOM KNEGINJE OLGE
- Detalji
Predsjednik Republike Ukrajine Volodymyr Zelensky odlikovao je predstavnicu Ukrajinske zajednice Republike Hrvatske gospođu Marusju Juristu Ordenom kneginje Olge III. stupnja. Gospođa Marusja Jurista poznata je i dugogodišnja zauzeta vjernica Grkokatoličke župe sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu i članica Ćirilo-Metodova kora. U ukazi o odlikovanju između ostaloga stoji: '' Neumorna Marusja Jurista već desetljećima nosi baklju vjere Ukrajinaca u Hrvatsko kao i pridonosi zalaganju njihova duhovnog identiteta'', kojega je potpisao i uputio veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj Nj. Ekselencija Vasilj Kirilič.
(https //www_president.gOvua/documents/5382020-3584SOlga-3.ipg 190245). Čestitamo! Na mnogaja lita!
SV. GRGUR BOGOSLOV - 25. siječnja
- Detalji

MOLITVENI KANON O CARINIKU I FARIZEJU
- Detalji
S Nedjeljom o cariniku i farizeju zakoračili smo u vrijeme neposredne priprave za Veliki i časni post - Svetu četrdesetnicu i hod prema Pashi. Vrijeme je to najbogatije duhovnim temama i molitvenim tekstovima koja se tiču svakoga kršćanina i koji su svakom kršćaninu, ali i čovjeku kao takvom, itekako potrebni za zdrav psihički i duhovni život. Kanon je rukovet od tri, osam ili devet pjesama posvećen jednoj evanđeoskoj ili duhovnoj temi, blagdanu ili svecu. Svaka pjesma kanona ima: početni "irmos" (tropar koji sabire biblijsku pjesmu), zatim nekoliko tropara i zaziva s temom kanona (ovdje na temu carinika i farizeja) i završni bogorodičan. Kanon se moli tako da se najprije izmole uobičajene uvodne molitve (Načalo), zatim redom kanon i na kraju uobičajeno završetak: Slava Ocu, I sada, triput "Gospode, pomiluj" i "Molitvama Bogorodice i svetih otaca naših, Gospode Isuse Kriste, Sina Boga živoga, pomiluj nas". Ovaj molitveni kanon je posebno prigodan za ovu nastupajuću nedjelju i tjedan koji joj slijedi, ali i u svako drugo doba, kao molitva za oproštenje, iskrenost i poniznost.
KANON CARINIKA I FARIZEJA, glas 6., monaha Jurja
Pjesma 1 (Mojsijeva)
Irmos: Prošavši hodom dubinu morsku kao po suhu, Izraelci gledahu progonitelja faraona kako se utapa i glasno klicahu: Zapjevajmo Bogu pjesmu pobjedničku!
Slava tebi, Bože naš, slava tebi!
Potičući prispodobama sve ljude na popravljanje života, Krist pozdiže carinika u njegovoj poniznosti, a ponizuje uznositost farizeja.
Slava tebi, Bože naš, slava tebi!
Pogledajmo uzvišenu čast koja dolazi po poniznosti i težak pad kojega donosi gordost. Ugledajmo se u dobro ponašanje carinika i odvratimo od zle grešnosti farizeja.
Slava tebi, Bože naš, slava tebi!
Svako dobro djelo gubi svoju vrijednost po bezumnoj gordosti, dok poniznost čisti od svakoga zla. Vjerom prionimo uz poniznost, a posve prezrimo uznositost.
Slava tebi, Bože naš, slava tebi!
Uzdišem poput carinika i neprestanim plačem prilazim tvom milosrđu, Gospode. Pomiluj i mene, jer evo živim svoje dane u poniznosti.
Slava, I sada: Pjevajmo o svetoj gori Gospodnjoj, bezgrješnoj Mariji, iz koje je sinulo Sunce Pravde i zasjalo svima koji bijahu u tami, Krist koji je život sviju!
Pjesma 3. (Anina)
POSLANJE I BAŠTINA ISTOČNIH KATOLIKA VII.
- Detalji
Simbolika svjetla i značaj Uskrsnuća u duhovnosti i obredu
Jedna od najčešćih tema s kojom se u bizantskom i drugim istočnim obredima prikazuje preobražena narav našega života u Kristu je svjetlo. U duhovnosti i mistici kršćanskoga Istoka prevladava Ivanovska tema svjetla: svjetlost Jaganjca u Gradu Gospodnjem (Otk 21, 22.26). Duhovni život znači prosvjetljenost ovom božanskom svjetlošću. Promatrati Boga u tom svjetlu znači živjeti u Njemu. Sveti Irenej napisa: "Vidjeti svjetlo znači biti pod svjetlom i sudjelovati u njenoj jasnoći. Jednako tako: gledati Boga znači biti u Njemu i sudjelovati u njegovom životvornom sjaju. Stoga, tko gleda Boga - sudionik je Njegova života." Ta simbolika svjetla označava ritam časova u bizantskom časoslovu, budeći u vjernicima nostalgiju za božanskom vizijom koju ovdje na zemlji smiju uhvatiti pogledom tek u znakovlju. To je pripjev koji se svakodnevno ponavlja u bizantskoj Božanskoj liturgiji, u pjesmi nakon pričesti:
NOVA KNJIGA: ISTOČNA TEOLOGIJA - IZABRANA PITANJA
- Detalji
(IKA, Split) - Doc. dr. dr. sc. Ivan Macut, član Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu i docent na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te član Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog, objavio knjigu iz ekumenske teologije pod naslovom „Istočna teologija. Izabrana pitanja“. Knjiga sadrži ukupno 192 stranice, a recenzenti su prof. dr. sc. Ivica Žižić; izv. prof. dr. sc. Dušan Moro i doc. dr. sc. Emanuel Petrov. Knjigu je izdala Služba Božja. Knjiga je udžbeničkog karaktera namijenjena onima koji žele dobiti uvid u pojedina pitanja istočne teologije. Knjiga sadrži 15 poglavlja i to: Umjesto uvoda – O važnosti kršćanskog Istoka; 1. Preciziranje terminologije i podjela Istoka; 2. Izvori Istočne teologije; 3. Karakteristike Istočne teologije; 4. Teološki izričaji Drevnih Istočnih Crkava; 5. Presveto Trojstvo; 6. Ekleziologija; 7. Blažena Djevica Marija, 8. Liturgija i sakramenti općenito; 9. Sakramenti pojedinačno; 10. Eshatologija; 11. Ikone; 12. Mistična teologija; 13. Zakonik Kanona Istočnih Crkava iz 1990.; 14. Enciklika pape Ivana Pavla II. Ut unum sint – Da budu jedno; 15. Apostolsko pismo pape Ivana Pavla II. Orientale lumen – Svjetlo Istoka.
Stranica 3 od 9
Tražilica
Najave
VELIKI I ČASNI POST (SV. ČETRDESETNICA) - Liturgija pretposvećenih darova svake srijede i petka u Katedrali u 18 sati
PDF Knjižica: ''Liturgija pretposvećenih darova''
PDF Knjižica - Velikoposni triod 2. tjedna
SV. LITURGIJA U ZADRU - Križupoklonstvena nedjelja, 7. ožujka 2021., u 16 sati, Crkva Svetoga Duha (ul. Franka Lisice 53-51 - Zadar): služi vladika Milan Stipić
GRKOKATOLIČKI LITURGIJSKI KALENDAR 2021.
TIPIK - BOGOSLUŽNI USTAV ZA 2021. GODINU
Mjesecoslov
II. tjedan Velikoga posta
Pet 26. 02.:
Porfirij, biskup Gaze
Sub 27. 02.:
Druga zadušna subota; Prokopij Dekapolit, prepodobni priznavalac
TROPAR, gl. 8.: U svojoj nedokučivoj mudrosti i ljubavi prema ljudima, Ti, jedini Stvoritelju, svime upravljaš i na korist svima obraćaš. Ti, Gospode, daruj pokoj dušama slugu svojih, jer oni staviše sve ufanje svoje u Tebe, Stvoritelja i Začetnika i Boga našega.
KONDAK, gl. 8.: Sa svetima daruj, Kriste, pokoj dušama slugu svojih, tamo gdje nema ni muke ni boli ni vapaja, nego je život bez kraja.
28. 02.: DRUGA NEDJELJA VELIKOGA POSTA, glas 6.
TROPAR: Anđeoske sile pojaviše se na grobu Tvojem, a stražari kao mrtvi popadaše. Marija stajaše kod groba tražeći prečisto tijelo Tvoje. Oplijenio si pakao, a ga nisi iskusio, susreo si Djevu, dajući život. Uskrsnuo si iz mrtvih, Gospode, slava Tebi.
KONDAK, gl. 4.: Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo. Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence.
FACEBOOK GRKOKATOLIČKA CRKVA U HRVATSKOJ: https://www.facebook.com/grkokatolickacrkva/?ref=bookmarks
BOGOSLUŽNI I MOLITVENI TEKSTOVI:
LITURGIJA SV. IVANA ZLATOUSTOG
MOLITVENO PRAVILO PRIJE PRIČESTI
ZAHVALNE MOLITVE POSLIJE PRIČESTI
GRKOKATOLIČKI MOLITVENIK 'GOSPODI, POMILUJ' (staroslavensko-hrvatski)
DUHOVNA MISAO
KRŠĆANIN SE RAZLIKUJE
“Kršćani imaju svoj svijet, svoj način života, vlastito mišljenje, riječi i djelovanje; drugačiji je pak način života, mišljenja, riječi i djela ljudi ovoga svijeta. Jedno su kršćani, a drugo oni koji ljube svijet; između njih je veliko odstojanje… Budući da je duh kršćanina uvijek zaokupljen razmišljanjima o onom nebeskom, on po milosti Duha Svetoga odražava vječna dobra; budući da je rođen odozgo, od Boga, on živi dostojanstvo djeteta Božjega… Obnavljanjem uma, smirenjem duha, ljubavlju i nebeskom privrženošću Gospodu, kršćanin se kao novo stvorenje razlikuje od ljudi ovoga svijeta… Kršćani imaju drugačiji svijet, drugačiju trpezu, drugačiju odjeću, drugačija zadoavoljstva, drugačije odnose, drugačiji način razmišljanja i stoga trebaju biti bolji od drugih” (Sv. Makarije Veliki)