Detalji

MOLITVA ZA IZBAVLJENJE U VRIJEME PRIJETNJE CORONAVIRUSA

Gospode, Bože naš, koji si bogat milosrđem i koji mudrošću svojom upravljaš našim životima, poslušaj našu molitvu, primi naše pokajanje za grijehe, okončaj  ovu novu zaraznu bolest, ovu epidemiju, kao što si odmaknuo kaznu od svog  naroda u vrijeme kralja Davida.
Ti, liječniče naših duša i tijela, povrati zdravlje svima koji su zahvaćeni ovom bolešću, podigni ih iz njihovih bolesničkih ležajeva kako bi te slavili, Milosrdni Spasitelju, i sačuvaj zdravima sve koji nisu zaraženi. Po svom velikom milosrđu, Gospode, blagoslovi, osnaži i sačuvaj sve koji iz s ljubavlju i požrtvovnošću brinu o bolesnima, bilo u njihovim domovima ili u bolnicama.
Odagnaj sve bolesti i patnje od svoga naroda i pouči nas da cijenimo život i zdravlje kao tvoje darove. Daruj nam mir svoj, Bože, i ispuni srca naša nepokolebljivom vjerom u tvoju zaštitu, u tvoju pomoć i ispuni ih ljubavlju prema tebi i bližnjemu.
Jer ti nas miluješ i spašavaš, Bože naš, i tebi uzdižemo slavu: Ocu i Sinu i Svetomu Duhu, sada  i vazda i u vijeke vjekova. Amin.

 

Detalji

Detalji

Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.

1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima.

2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.

3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.

4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.

5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima:

a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti;

b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra;

c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja.

6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.

7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera.

8. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija.

9. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom.

10. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.

11. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.

Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama.

Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).

Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.

Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.

BISKUPI HRVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE

Zagreb, 19. ožujka 2020.

IZVOR: http://hbk.hr/odredbe-biskupa-hbk-u-vezi-sa-sprjecavanjem-sirenja-bolesti-covid-19/?fbclid=IwAR2-EH9a9BYrQ0tcUXnHDppKzQn20QlAL-vvt5lcp13GROezsrQIiOdPFCU

 

Detalji
PDF: https://drive.google.com/file/d/0B3ND72wxdm5icks0Y2FveVBfOVk/view?usp=sharing 

Kondak 1.

Iz dubine mraka i očaja vapijem tebi, Gospode, koji si visio na križu posred mraka. Iz jame boli i zbunjenosti, uzdižem ti ovu molitvu i svim srcem ti kličem: Isuse, svjetlo u tami, slava tebi!

Ikos 1.

U dan moje nevolje tražim te, Gospode, i u noći mi se ruka neumorno pruža k tebi. Oči mi ne prestaju suze roniti i od silne potresenosti ne mogu govoriti. Ipak, dok mi noću duh razmišlja, uzdižem ti ovu pjesmu:

Isuse, spasitelju napuštenih. Isuse, nado očajnih. Isuse, zvijezdo vodiljo izgubljenih. Isuse, radosni povratku izgnanih.

Isuse, pobjedo neočekivana. Isuse, proslavo vječna. Isuse, blještava zoro nakon beskrajne noći. Isuse, vječna svjetlosti carstva nebeskoga.

Isuse, obriši suze moje. Isuse, smiri uznemirenost srca moga. Isuse, kliktaju onih što ih strah sapinje. Isuse, radosti onih što ih tuga razapinje.

Isuse, svjetlo u tami, slava tebi.

Detalji

Dođite, vjerni, poklonimo se svetom drvu na kojem je Stvoritelj svega bio uzdignut! Ono je sada pred nama; ono posvećuje one koji mu tijelom i dušom dolaze, čisteći sve koji s vjerom poste od oskvrnuća grijehom, dok pjevaju vazda u slavu Krista jedinoga Čovjekoljupca!

Dok prolazimo sredinom Velikog posta, po snazi križa proslavimo silnoga Boga i Spasitelja koji bî podignut posred zemlje! Dok to promatramo, Učitelju, pokaži nam i svoje spasonosno uskrsnuće, podavši nam očišćenje i obilje milosti!

Ukrotimo tjelesne požude odričući se jela i ostavljajući ugodnosti. Poljubimo drvo križa s vjerom jer ono nam se po klanjanju otkriva i sve posvećuje božanskom milošću! Zapjevajmo, stoga, Gospodu: Hvalimo te, Dobrostivi, jer ti po križu spašavaš duše naše!

Klanjajući se križu, zavapimo: Raduj se, drvo života! Raduj se, sveto žezlo Kristovo! Raduj se, nebeska slavo ljudska! Raduj se, veličanstvo vjere! Raduj se, nepobjedivo oružje! Raduj se, zatiraču neprijatelja! Raduj se, velika slavo mučenika! Raduj se, snago svetaca! Raduj se, svjetlosti anđela! Raduj se, križu prečasni!

Bezbroj sam puta obećao činiti pokoru za svoje grijehe, Prečista, ali me loša navika ne ostavlja. Vapijem zato tebi i klanjajuć ti se molim: Izbavi me, Vladarice, od takvih muka i uputi me k spasonosnom dobru.

 

Detalji

 'Sinko, otpuštaju ti se grijesi'

Druge nedjelje Velikoga posta čitanja nas upućuju na Božji dar oproštenja. “Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskoga. Ali, oprosti nam, Stvoritelju svijeu, da primio neuvele vijence!“ – pjeva kondak te nedjelje. Iz Poslanice Hebrejima čitamo upozorenje da nipošto ne zanemarimo toliko spasenje, tj. nezasluženu blagodat oproštenja koju nam je darovao nitko drugi do li sam Bog u Sinu svome Gospodu Isusu Kristu. Na nama je da taj dar slobodno i s ljubavlju prihvatimo. Jer da je po goloj pravdi, tko bi se spasio!? Ali Gospod je u svojoj ljubavi sišao i pripravio nam spasenje kao dar. Postao je za nas čovjekom, uzeo na sebe našu ljudsku narav i svu njenu bijedu i krhkost da ju preobrazi i spasi od Zloga i vlasti smrti. U Evanđelju po Marku kojega slušamo ove nedjelje vidimo to na djelu. U Kafarnaumu Gospod liječi sve koje su mu donosili. Daruje iscjeljenje svima kao nezasluženi dar ljubavi. Međutim, u tom evanđeoskom odlomku vidimo da se čovjek mora potruditi doći do Gospoda svojom slobodnom voljom i sa sviješću o svojoj grješnosti. Toliko svatko može napraviti. Nema toga što čovjek ne bi napravio da ozdravi od neke smrtne tjelesne bolesti. U ovom evanđelju vidimo kako se četvorica vrlo smiono i dovitljivo snađoše dovesti svoga bolesnoga prijatelja do Gospoda Isusa spustivši ga kroz krovni otvor. Vjerovali su i nadali se u gotovo nemogućim uvjetima.

Sam Gospod to vidi i cijeni: “Vidjevši njihovu vjeru, kaže Isus uzetome: 'Sinko, otpuštaju ti se grijesi'“. Grijeh je bolest, ne samo duše, već i čitavoga čovjeka jer je po grijehu neposluha na ljudski rod došla smrt kojoj vodi svaka ljudska bolest. Zato nas Gospod poziva na cjelovito ozdravljenje, na ozdravljenje cijeloga našega bića i duha, i duše i tijela. A to počinje pokajanjem i primanjem dara oproštenja. Veliki post nas poziva upravo na to. Snađimo se, porušimo zidove i barijere do Boga u svom životu, dođimo pred Gospoda poput ovoga bolesnika i primimo dar ozdravljenja, dar spasenja. Pomozimo i drugima doži do Gospoda Isusa, kao što su ova četvorica svom uzetom prijatelju.  I “ustanimo, uzmimo svoju (bolesničku) postelju i pođimo kući“, tj. vratimo se svom izvornom domu, a koje je Carstvo nebesko, i onoj izvornoj slici na koju smo stvoreni, a to je ikona Božja. Neke Crkve bizantskoga obreda spominju ove nedjelje i sv. Grgura Palamu, nadbiskupa solunskoga, koji je govorio o spasenjskom otajstvu svjetla, o nestvorenom Božjem svjetlu kojim nas Gospod obasjava i kojim dariva one koji se kaju i preobražavaju u svoju izvornu bogolikost. 

Sada nasta vrijeme rada, pred vratima je sud. Ustanimo dakle, i postimo! Prinesimo suze pokajanja s milostinjom, i zavapimo: Sagriješismo! Grijeha je naših više nego pijeska morskog. Ali oprosti nam, Stvoritelju sviju, da primimo neuvele vijence! (Kondak, glas 4.)

 

Detalji

TEKST POKAJNOG KANONA > klikni na sliku:

Jedno od najčešćih bogoslužja ili molitvoslovlja u vrijeme Velikoga posta u bizantskom obredu je "Veliki pokajni kanon s poklonima", kojega je sastavio sveti Andrija Kretski u 7. st. Za razliku od ostalih kanona, Veliki kanon je gotovo pet puta veći tekstovima. Ima 9 pjesama, prema 9 biblijskih hvalospjeva Jutrenje, svaka sa svojim irmosom i mnoštvom tropara. Kod svakog tropara se čini "metanija" (veliki poklon ili prostracija na tlo) i umeće zaziv: Pomiluj me, Bože, pomiluj me!  Tema je izrazito pokajnička. Tekst vodi čovjekovu dušu od Adama i Eve, preko gotovo svih likova i situacija iz Staroga zavjeta, i meditira nad temom pokajanja, spasenja, oproštenja i obraćenja. Zbog svojeg obima, Veliki kanon moli se razdijeljen na 4 dijela, svake večeri od ponedjeljka do četvrtka na Velikom povečerju, a u četvrtak Petog tjedna Četrdesetnice ("Četvrtak Velikoga kanona") moli se čitav na Jutrenjoj (preko 250 tropara i metanija). Osim što je izvanredno dobro biblijski utemeljen i predstavlja prvorezrednu katehezu Staroga zavjeta, ovo je remek djelo bizantske himnografije i vrlo poticajna molitva u vrijeme Velikoga posta te budi zaspalu i ogrezlu čovjekovu dušu na kajanje i obraćenje ususret velikom blagdanu Pashe i Gospodnjega uskrsnuća. Ovdje donosimo skraćeni kanon koji se može moliti privatno ili služiti kao samostalno bogoslužje u crkvi samostalno ili u sklopu Velikog povečerja.

Priznajem grijeh svoj pred Tobom, Kriste Kralju. Sagriješih, sagriješih baš onako kao kad nekoć braća prodaše Josipa, cvijet čistoće i nevinosti.

Bezakonje za bezakonjem počinih kao što je nekoć David dodao ubojstvo na preljub, ali se dvostruko po­kajao. A ti si, dušo moja, još teže sagriješila, ne pokajavši se pred Bogom.

Čula si dušo moja, za Ninivljane kako su se u kostrjeti i pepelu kajali pred Bogom. Ti ih nisi nasljedovala i po­kazala si se gorom od svih koji su sagriješili prije i po­slije zakona.

(tropari Iz Velikoga kanona sv. Andrije Kretskoga)

 

Detalji

Post ima dva vida ili naličja. Sveti oci govore o tjelesnom i duhovnom postu koji su neodvojivi i koji jedan bez drugoga nemaju smisla i ne funkcioniraju. Tjelesni post je Crkva propisala u kanonima, i to kako rekosmo kao ideal, kao sliku i okvir, unutar kojega trebamo naći svoju mjeru. Pitamo se: Zašto na prvom mjestu post od mesa, masnih i mliječnih jela? Suzdržavanje od mesa i svega što je životinjskoga podrijetla (mliječnih proizvoda i jaja) ima biblijski korIjen. Naime, u Knjizi Postanka čitamo da je Bog stvorio bilje i rekao da to bude za hranu čovjeku. A tek onda životinje. I sveti oci su na neki način uvijek gledali u životinjskoj hrani nekakvu vezu s palom naravi, s nižom prirodom, nekakav uzrok agresivnosti i otežalosti za ljudsko tijelo, i vezu s propadljivošću. Zato se kod istočnih monaha nikada ne jede meso. Zbog ljudske slabosti, Crkva je dozvolila da se jede hrana životnjskoga podrijetla i nije nikada donijela neki kanon koji bi to proglasio grijehom ili lošim po sebi, ali evo, zakonom posta itekako naglašava ovu misao o prvotnoj namisli da životnjska hrana nije prvotno namijenjena za čovjeka. I zato u istočnim obredima u svim godišnjim postovima, te srijedom i petkom, meso se ne jede. To je trajni podsjetnik, kao nekakva mjera opreza i odmaka od konzumiranja životinjskoga radi višeg, duhovnog cilja. Zanimljivo kako se u 20. st. upravo na temelju medicinskih i znanstvenih istraživanja došlo do spoznaje o štetnosti pretjeranoga konzumiranja mesa, o kancerogenosti i drugim posljedicama po ljudski organizam, i kako sve zdrave dijete liječnika redovito upućuju na to da se izbjegava meso.  Post je dobar za tijelo i dušu! Post je zdrav. Istočni kršćani su kroz povijest razvili i posebnu kulturu posne kuhinje. Začuđuje koja se sve jela može spraviti od tijesta, povrća, voća i žitarica, koja su hranjiva i dijetna, lagana i dobra za zdravlje. Možda bismo se trebali više njima pozabaviti u ovom vremenu posta.

Detalji

Na Prvu nedjelju Velikoga posta, 1. ožujka 2020., uoči sv. Liturgije u župi Petrovci, pred okupljenim crkvenim odborom i tutorima svečanu prisegu dao je novi zvonar g. Mihajlo Tirkajla. Tom prigodom od članova crkvenog odbora dati su mu ključevi crkve. Župnik o. Vladimir Sedlak  naglasio je tom prigodom da je služba zvonara i sakristana od davnina bila visoko cijenjena u Crkvi te da se nije davalo bilo kome u ruke ključeve svetinje i svega onoga što sveto mjesto čini svetim.

 

Detalji

 

BANJA LUKA (IKA/KTA) 02.03.2020. / 12:37

Nakon misnog slavlja, koje je u banjolučkoj Katedrali sv. Bonaventure u jutarnjim satima predvodio zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, u ponedjeljak, 2. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci započelo je XXII. redovito zajedničko zasjedanje članova Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Jednodnevnim zasjedanjem, koje će završiti istog dana u kasnim popodnevnim satima, predsjeda nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, predsjednik BK BiH, zajedno s nadbiskupom zadarskim mons. Želimirom Puljićem, predsjednikom HBK. Osim dvojice predsjednika i apostolskog nuncija u BiH mons. Luigija Pezzuta, na zasjedanju sudjeluju još petorica nadbiskupa i biskupa iz Bosne i Hercegovine i 17 iz Republike Hrvatske. Pozdrav svim sudionicima zasjedanja uputio je kardinal Puljić posebno zahvalivši biskupu banjolučkom mons. Franji Komarici, pomoćnom biskupu Marku Semrenu „i svima koji su uložili nemali trud da se u ovom lijepom gradu, u kojem su se dogodile i mnoge teške stvari, ugodno osjećamo“. Osvrnuo se ukratko i na stvarnost u Bosni i Hercegovini ističući da, radi nestabilne politike, proživljavamo trajnu napetost i nesigurnost na svim razinama života“. Podsjetio je da je na prošlim izborima većinom bošnjačkih glasova Hrvatima izabran predstavnik u Predsjedništvu što je urušilo „povjerenje u međunarodne strukture koje žele zanijekati jednaka prava sva tri konstitutivna naroda, ali i povjerenje među partnerima koji su izabrani i pozvani graditi ovu zemlju“.

  • Nalazite se ovdje:  
  • Naslovnica