U petak, 30.01.2026. godine u Križevcima, na blagdan sv. Tri hijerarha i crkvena oca: sv. Bazilija Velikog, sv. Ivana Zlatoustog i sv. Grgura Bogoslova (Nazijanskog) proslavljen je dan Studija istočne kršćanske duhovnosti (dalje: Studij). Dan Studija obilježava se na isti dan kada križevačka eparhija, koja je ujedno njegov osnivač, slavi svoje nebeske zaštitnike. Tom se prigodom, sada već treću godinu od osnivanja, tradicionalno okuplja vodstvo Studija sa studentima/polaznicima i prijateljima te organizira jedno od predavanja i događanje.
Na samom početku ovogodišnjeg susreta studenata Studija i njegovog vodstva, gosp. Ivice Svetec – dekana, te gosp. Kristijana Pakračić - tajnika, zatim gosp. Darka Kušević – ravnatelja Instituta sv. Ivan Zlatousti, okupljene su pozdravili vladika Petro Loza, grkokatolički biskup sokaljsko-žovkivski iz Ukrajine i vladika Milan Stipić, biskup križevačke eparhije. Vladika Petro Loza obradovao se činjenici da na ovim prostorima postoji ovakav jedinstven Studij istočne kršćanske duhovnosti. Obraćajući se svim prisutnima, između ostalog, spomenuo je i velik broj katolika u svijetu kojih ima preko 1 milijardu i 300 milijuna, a od kojih su samo 18 milijuna istočni katolici. Pritom je naglasio da, ako želimo govoriti o očuvanju katoličkog duha, moramo svakako voditi računa i staviti naglasak na velike vrijednosti i bogatstvo duhovnosti koju istočne katoličke crkve imaju. O tom bogatstvu i blagu treba govoriti i to treba čuvati. Istočnim katolicima, kao dijelu cijele katoličke Crkve, misija je naglašavati da mi (istočni katolici), zbog svog bogatstva duhovnosti koje imamo, upravo činimo “katolicitet” u širinu u katoličkoj Crkvi u cijelosti. Zahvalio se na interesu studentima, na njihovoj želji i volji u proučavanju blaga istočne katoličke crkve naglasivši blagdan 30. siječnja kada slavimo tri hijerarha, sveca koji su kroz svoje znanje i kroz svoje knjige ostavili neizmjerno blago istočne katoličke crkve. Završio je željom da križevačka eparhija, ovdje u Hrvatskoj i šire, bude upravo taj znak bogatstva katoličke crkve i njezinih raznih obreda.
Nakon uvodnog pozdrava slijedilo je predavanje gđe. Jasminke Latin, mag. act. soc., logoterapeutkinja, iz Lepoglave, rođene 1977. u Varaždinu, Diplomirana je magistra socijalnog rada, a studij je završila na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Već 25 godina profesionalno radi u području socijalnog rada, s dugogodišnjim iskustvom u radu sa starijim i nemoćnim osobama u ustanovi socijalne skrbi – “Caritasov dom za starije i nemoćne osobe Sv. Ivan Krstitelj", Ivanec. Završila je i specijalistički studij logoterapije u Zagrebu pri Hrvatskom centru za logoterapiju i egzistencijalnu analizu (HCLEA). Kao psihoterapeut vodi vlastitu praksu te više godina provodi individualni i partnerski psihoterapijski rad u skladu s logoterapijskim pristupom.Predavanje studentima i prisutnima bilo je na temu: “Otkrivanje vlastitog životnog smisla kroz izgradnju štita psihološke otpornosti.”
Sažetak predavanja bio bi sljedeći: V.E. Frankl, filozof i neuropsihijatar, začetnik logoterapije je rekao da nije na nama da očekujemo nešto od života, već da smo pozvani da rješavamo životne zadaće koje nam život stavlja pred nas. Pogreške, povrede (fizičke i psihičke), razočaranja, nesretni slučajevi, gubici, stres, sastavni su dio života. Ako čovjek ima izgrađen čvrst štit psihološke otpornosti, sigurno je da će biti uspješniji vraćanju normalnom smislenom životu gdje dobro funkcionira kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu. Otkrivanje životnog smisla je jedna od bitnijih motivacijskih snaga čovjeka, ljudskog postojanja i samim time života. Kvalitetan život nema uporište isključivo u lijepom, lagodnom, već unatoč patnji koja u životu zadesi čovjeka, ako se u toj patnji pronađe smisao postojanja i cilj kojemu se teži, najbolji je put koji vodi izlazu iz same patnje. Psihološku otpornost možemo definirati kao sposobnost pojedinca da se prilagodi i nosi sa stresom, krizama i drugim životnim izazovima. To je sposobnost da se održi emocionalna stabilnost i da se održi normalno funkcioniranje u teškim okolnostima. U principu smo naoružani svime što nam je potrebno da se nosimo s izazovima koji nas u životu mogu zateći, samo moramo u pravo vrijeme izvući štit a onda i oružje kojim ćemo se uspješno othrvati.
Nakon predavanja slijedilo je izlaganje i kratko svjedočanstvo supruge jednog od polaznika Studija, gosp. Igora Zlatar, koji je zbog zdravstvenih razloga netom prije predavanja, odustao od izlaganja. Njegovo je svjedočanstvo pročitala supruga Josipa Zlatar uz glavne točke svjedočenja: “Disanje s oba plućna krila Crkve / Istočne i zapadne duhovnosti kao dara za današnjeg čovjeka”, “Istočni i zapadni obred/različitost koja ne dijeli, nego obogaćuje”, “Poznavati vjeru znači ljubiti njezinu ljepotu u različitosti”. Osobno svjedočanstvo pokazuje put koji je spomenuti bračni par došao do Studija istočne kršćanske duhovnosti i kako je Studij obogatio njihov duhovni život. Na kraju je upućen poziv studentima da upišu ovaj Studij koji nudi mudrost stoljeća. Riječ nije o Studiju koji odvaja znanje od molitve, nego o Studiju koji ih ponovno sjedinjuje u cjelinu.
Umjesto voditelja Studentskog zbora Studija istočne kršćanske duhovnosti, gosp. Igora Zlatar, izvještaj o radu Studentskog zbora iznijela je polaznica gđa. Renata Zeba. Ona je sve prisutne, posebno nove polaznike Studija, upoznala s ciljevima Studentskog zbora: aktivno uključivanje studenata u život Studija, poticanje duhovne i akademske suradnje, organizaciju događanja te promicanje ekumenskog i kulturnog duha zajedništva među studentima i širim kršćanskim zajednicama. Napomenuto je da je Studentski zbor osnovan 17. siječnja 2025. godine. Tijekom protekle godine aktivnosti i doprinosi zbora uključivali su aktivno sudjelovanje u organizaciji i provedbi međunarodne konferencije posvećene temi 1700. godišnjice Nicejskog koncila. Studentski zbor imao je ulogu u logističkoj organizaciji i koordinaciji sudionika. Osim toga, održane su tri tematske večeri pod nazivom „Priča pored Griča“, koje su studentima i zainteresiranoj javnosti omogućile susrete, dijalog i razmjenu iskustava o duhovnosti, teologiji i kulturi, čime je dodatno ojačana zajednica Studija i njegovi ciljevi. Zbor je također sudjelovao na Ekumenskom tjednu i Molitvenoj osmini za jedinstvo kršćana – važnoj duhovnoj inicijativi koja okuplja kršćane različitih tradicija. Na kraju je bilo govora o dosadašnjim članovima Studentskog zbora te o skorašnjem reizboru novih članova.
Rad Studija prati Institut sv. Ivan Zlatousti (dalje: Institut), na čelu s ravnateljem gosp. Darkom Kušević, koji je ukratko predstavio i iznio izvještaj o radu Instituta. Institut je osnovan, a jedna od njegovih zadaća jest praćenje rada i kvalitete Studija, uz jasan cilj promicanja istočne kršćanske duhovnosti, liturgijske kulture i teološke misli. Od samih početaka, Institut nastoji biti mjesto susreta: znanstvenika i pastira, studenata i vjernika, istočne i zapadne kršćanske tradicije. Ne kao projekt zatvoren u vlastite okvire, već kao otvoreni prostor dijaloga, slušanja i zajedničkog traženja istine. U evaluaciji dosadašnjeg rada, Institut je uspio ostvariti ono što je za mladu instituciju najvažnije: jasno poslanje, prepoznatljiv identitet i nekoliko sadržajno snažnih aktivnosti koje imaju stvarnu vrijednost za Crkvu i akademsku zajednicu. Naglašeni su i izazovi koji stoje pred Institutom, a to su: potreba za jačanjem organizacijske strukture, osiguranjem stabilnijih izvora financiranja te većom vidljivošću u javnom prostoru. U planu je daljnji rad Studija, organizacija novih znanstvenih skupova i predavanja, jačanje međunarodnih suradnji te postupno razvijanje izdavačke djelatnosti. Prof. Kušević se na kraju zahvalio svima koji su na bilo koji način pridonijeli radu Instituta: suradnicima, predavačima, volonterima i institucijama koje su podržale Institut.
U završnoj riječi studentima i prisutnima se obratio dekan Studija, prof. Ivica Svetec. Zahvalio se svim izlagačima i prisutnima, te naglasio još neke od projekata koje Studij i Institut imaju u planu kroz razdoblje koje slijedi. Dugoročno gledano cilj je Studija, kroz međunarodnu suradnju, osigurati polaznicima dobivanje službene i od u EU priznate diplome o pohađanju Studija. Završio je da Studija ne bi bilo da nije bilo prve generacije polaznika Studija. Ti su polaznici, koji su uspješno stigli skoro pa do kraja treće godine Studija, večeras s nama . Riječ je o našim dragim sestrama kojima je dekan uručio dekanove nagrade za njihov trud i rad, odnosno za izniman akademski uspjeh i potporu u radu Studija, odnosno: Snježani Čičmak, Danijeli Marjanović, Verici Oršulić i Milici Hajder.
Na kraju su na arhijerejskoj liturgiji, uz ostatak naroda, sudjelovali svi studenti, a liturgiju je predvodio vladika Petro Loza, grkokatolički biskup sokaljsko-žovkivski iz Ukrajine, u zajedništvu s vladikom Milanom Stipićem, biskupom križevačkim, vladikom Nikolom Kekićem, biskupom križevačkim u miru, mons. Vjekoslavom Huzjakom, biskupom bjelovarsko-križevačkim, te mons. Božom Radošem, biskupom varaždinskim. Liturgiji je s trona nazočio i nadbiskup Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj pri završetku svog mandata. Koncelebrirali su brojni grkokatolički i rimokatolički svećenici i đakoni, dok je liturgijsko pjevanje predvodio Zbor križevačke katedrale pod ravnanjem Martina Pleše. Na kraju liturgije uručena je nadbiskupu Lingui posebna zahvalnica za njegovu podršku i očinsku brigu prema Križevačkoj eparhiji. Nuncij Lingua zahvalio se, izrazio zadovoljstvo dolaskom u križevačku katedralu na liturgijska slavlja, zaželio Križevačkoj eparhiji napredak u ljubavi i vjernosti Kristu i vlastitoj obrednoj tradiciji te sve blagoslovio, na što su nazočni zajednički otpjevali "Mnogaja ljeta".
Nakon liturgije, vladika Milan Stipić blagoslovio je novopostavljeni kip svetoga arkanđela Mihaela u dvorištu katedrale. Za postavljanje kipa posebno su zaslužni članovi Udruge "Marijini ratnici" iz Splita, koji su također prisustvovali ovom događaju. Kip je podignut u spomen na 1100. obljetnicu Hrvatskoga kraljevstva.
Vijest i foto: Studij Istočne kršćanske duhovnosti