Detalji

Blagdan Uzvišenja časnoga i životvornoga Križa Gospodnjega, 14. rujna

 

Ovoga dana slave se dva događaja: pronalazak časnoga Križa Isusova na Golgoti i povratak Križa iz Perzije u Jeruzalem. Obilazeći Svetu zemlju, sveta carica Helena odluči da potraži križ na kojemu je bio  raspet naš Gospodin Isus Krist. Crkvena predaja kaže kako je neki starac Židov imenom Juda otkrio da je taj križ zakopan pod poganskim hramom božice Venere, koga je na Golgoti podigao rimski car Hadrijan. Poganski hram je srušen i kopajući u dubinu nađoše tri križa. No kako znati križ na kojemu je Krist bio raspet? Mimo toga mjesta prolazila je povorka s mrtvacem. Patrijarh Makarije zaustavi povorku i naredi da na mrtvaca stave jedan po jedan od nađenih križeva. Kada stave treći križ, mrtvac oživi. Po tome spoznaše da je to Isusov križ. Metnuše taj isti križ i na jednu bolesnu ženu koja odmah ozdravi. Tada je patrijarh visoko uzdigao križ da ga sav narod vidi. Narod u suzama zapjeva «Gospode, pomiluj!» Carica Helena napravi kovčeg od srebra i u njega položi časni križ. U 7. stoljeću perzijski car Hozroj osvojio je Jeruzalem i mnoge Židove odveo u ropstvo, a uz plijen odnese u Perziju i drvo Križa Gospodnjega. Nakon 14 godina, 628., bizantski car Heraklije pobjedi Hozroja i vrati Križ u Jeruzalem. Car je na svojim leđima unosio Križ u grad. No neka sila zaustavi ga i nije mu dala naprijed. Patrijarh Zaharija vidje anđela koji je cara sprečavao da u raskošnom carskom odijelu nosi Križ putem kojim je Gospod, bos i ponižen, hodio noseći Križ na Golgotu. To viđenje priopći patrijarh caru. Tada car svuče carske haljine i obuče skromne i bosonog dalje ponese Križ na Golgotu i položi u crkvu Uskrsnuća na radost i utjehu cijeloga kršćanskog svijeta.

TROPAR, glas 1. : Spasi, Gospode, narod svoj i blagoslovi baštinu svoju. Podaj Crkvi svojoj pobjedu nad neprijateljima, i čuvaj križem svojim puk svoj.

KONDAK: Uzašao si dragovoljno na križ, Kriste Bože. Narodu svome novome, imenom tvojim nazvanim, podaj milosti svoje. Silom svojom razveseli svetu Crkvu i daj joj pobjedu nad neprijateljima, jer samo od tebe ima ona pomoć, oružje mira i sigurnu pobjedu.

 

Detalji

U ponedjeljak, 10. rujna 2018. godine, u Petrovcima kraj Vukovara, križevački vladika Nikola Kekić predvodio je svečanu molitvu Šestoga časa i blagoslov križa, u zajedništvu sa svećenicima Križevačke eparhije i predstavnicima klera susjednog Apostolskog egzarhata te Đakovačko-osječke nadbiskupije. Nakon molitve, skupa s okupljenim narodom Božjim, uz zvonjavu zvona u svečanoj je procesiji novi križ iznesen na gradilište gdje je blagoslovljena lukovica tornja, a potom je uz promatranje mještana cjelokupna konstrukcija kranom, iz tri dijela, podignuta i postavljena na zidani dio tornja. Kolika je radost bila vidjeti ponosno uzdignut križ koji s 41 m visine krasi petrovačku okolicu govori i sam trud, nastojanje i angažman da se za ovu zgodu upriliči objed i čašćenje za sve prisutne promatrače, kao i majstore, ukupno oko 300 ljudi. Grkokatolička župa u Petrovcima najstarija je župa istočnog dijela Križevačke eparhije. Današnja crkva sagrađena je prije 125 godina, točnije, 1893. godine, a proširivana je 1930. god kada je i sama struktura tornja doživjela određene preinake u svojoj limenoj izvedbi. Ovo je inače druga po veličini bogomolja u našoj eparhiji. Crkva je više puta obnavljana, a ozbiljnije je stradala u domovinskom ratu, kada je dio tornja bio znatnije oštećen, zidovi probijeni, lim izbušen, što je dodatno doprinijelo prekomjernom vlaženju crkve. Nova lukovica tornja rađena je od drveta crnoga bora,  prekrivena je cink-titanijumovim limom, a sam križ, kao i drugi dragocjeniji ukrasi rađeni su u visokokvalitetnom inoksu. Vraćajući vizualno gotovo identičnu formu, poslužilo se ipak novim tehnologijama kao i novim materijalima, čija dugoročnost kao i plemenitost nije upitna (o. Vladimir Sedlak)

 

Detalji
Na blagdana Rođenja presvete Bogorodice, 8. rujna 2018., vladika križevački Nikola Kekić blagoslovio je obnovljenu istoimenu župnu crkvu u Kaniži. Ovo je treća obnova crkve u  skroije vrijeme (prvi puta zakrpana rupa od granate 1998.). Obnova crkve je dovršena 2006. kada je oslikan strop, promijenjena su vrata i krov, a što su financirali župljani i Ministarstvo kulture RH (dali za slikarske radove, a slikali umjetnici iz Ukrajine). Ovu zadnju obnovu je u cijelosti izvela Križevačka eparhija u suradnji sa župnikom o. Nikolom Stupjakom i crkvenim odborom. Crkva je pretrpjela  dijelom i štetu od požara, što se obnovilo uz pomoć  mještana obaju obreda i Općine Bebrina. U svetoj liturgiji su sudjelovali svećenici grkokatolici i rimokatolici: župnik Nikola Stipjak, bosansko-hercegovački vikar Miroslav Krnješin, Orel Zakaljuk, Igor Grahovac, Aleksandar Hmilj, Ivan Ljiskij  Nikola Stupjak, Robert Farkaš, Stjepan Sokolović, Krunoslav Karas i Ivan Lovrić.

Detalji

Glas koncila, 16. 09. 2018., Tomislav Vuković

Premda je prilično brojna i po vjerskom životu živa i raznovrsna grkokatolička zajednica u Rumunjskoj, vijesti o njoj prilično su rijetke, pa se i u hrvatskoj katoličkoj javnosti vrlo malo čuje o njoj. Stoga je dobro spomenuti nedavno objavljenu vijest mrežne stranice tamošnje grkokatoličke biskupije Maramures, koja je izvijestila da su nedavno započeli kampovi za djecu u grkokatoličkoj osnovnoj školi »Biskup dr. Alexandru Rusu« u gradu Baia Mare. Naime, u tom gradu u sjeverozapadnom dijelu Rumunjske s oko 130 000 stanovnika, najvećim dijelom Rumunja, ali i pripadnika mađarske, njemačke, ukrajinske i židovske manjine, udaljenom 70-ak km od Mađarske i 50-ak km od Ukrajine, Rumunjska grkokatolička Crkva organizirana je u čak osam grkokatoličkih župa, što je jedinstven slučaj i iznimka u tamošnjoj državi s većinskim pravoslavnim vjernicima. Otkako je grkokatolička osnovna škola, podignuta zahvaljujući pomoći Američke biskupske konferencije i njemačke dobrotvorne udruge »Renovabis«, koja nosi ime po grkokatoličkom biskupu Maramuresa, mučenom i pogubljenom u zloglasnom komunističkom zatvoru Gherla 9. svibnja 1963., započela s radom g. 2015., njezini su voditelji odmah pristupili organiziranju dječjih kampova, koji kao i svi slični diljem svijeta prolaze u molitvi, predavanjima, športskim natjecanjima i radionicama. Ovogodišnji je dječji susret započeo svečanom liturgijom koju je slavio mjesni biskup o. Vasile Bizau uz sudjelovanje djece, roditelja, profesora i volontera. Posebnu pozornost ne samo malih, nego i odraslih sudionika privukla je radionica koju je vodio poznati rumunjski keramičar i lončar Daniel Les. Po najnovijim podatcima grkokatolička biskupija Maramures ima 167 župa, 149 svećenika, 10 redovnika i dva samostana. Osim nje u Rumunjskoj je grkokatolička Crkva organizirana u nadbiskupiju Alba Iuliju, biskupije Oradea, Cluj-Gherla, Lugoj i Bukurešt, a za brojne iseljenike u SAD i Kanadu ustanovljena je i biskupija Canton (Izvor: https://www.glas-koncila.hr/grkokatolicka-osnovna-skola-u-rumunjskoj-otvoreni-ljetni-kampovi-za-djecu/)

 

Detalji

Na početku nove školske i akademske godine, već tradicionalno, u župi Pokrova presvete Bogorodice u Petrovcima, redovito biva priziv Duha Svetoga i blagoslov učenika i studenata. Ove godine blagoslov školske djece i studenata bio je 9. rujna pod redovitom nedjeljnom liturgijom u 10 sati. O školi za život, sintaksi koja je izrazito popularna u posljednje vrijeme u kolokvijalnom govoru, progovaraju prozbe iz višestoljetnog obreda blagoslova učenika, a na osobit način o toj je temi na nedjelju uoči blagdana Uzvišenja časnoga Križa progovorio i domaći župnik mr. sc. o. Vladimir Sedlak.

 

Detalji

Na blagdan Rođenja presvete Bogorodice (Mala Gospa), 8. rujna 2018., svečano je proslavljen župni "kirbaj" (naslovnik), svečanom svetom liturgijom koju su služili svećenici Križevačke eparhije i Egzarhata Srbije: biskupski vikar o. Jakim Simunović, župnik u mirovini, zamjenik biskupskog vikara o. Vladimir Sedlak, župnik iz Petrovaca, dekan srijemski, o. Vladimir Magoč, župnik iz Vukovara, o. Vladimir Mudri, župnik iz Vinkovaca, o. Oleg Zakaljuk, župnik iz Rajevog Sela, domaći župnik o. Roman Stupjak, rimokatolički župnik iz Berka Krešimir Aračić, i o. Janko Hološnjaj (Kanada). Iz Egzarhata su prisustvovali o. Vladislav Varga, župnik iz Srijemske Mitrovice, o. Vladimir Rac, župnik iz Kucure, o. Vladimir Režak, župnik iz Šida i o. Vladimir Edelinski Mikolka iz Berkasova. Svetu liturgiju je predvodio o. Vladimir Sedlak te je održao prigodnu propovjed. Nakon liturgije prema običaju uslijedio je ophod oko crkve sa čitanjem ulomaka iz evanđelja i blagoslovom te na kraju svima mnogoljestvije. Nakon liturgije druženje je nastavljeno u sali za zajedničkim stolom.

 

Detalji

U četvrtak, 6. rujna 2018., u predvečerje blagdana sv. Marka Križevčanina, u Katedrali Presvete Trojice u Križevcima, vladika Nikola Kekićem zajedno s bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima, služio je svetu liturgiju na čast ovoga mučenika koji je životom svojim posvjedočio svoju vjeru u Krista, kako je istakao vladika Kekić u homiliji. Na liturgiji su zajedno pjevali Katedralni zbor i Pjevačko društvo "Kalnik" pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića. Poslije liturgije održana je procesija sa svijećema iz katedrale do obližnje kapele sv. Marka Križevčanina. 

 

Detalji

Ovih je dana sagrađen novi zid i postavljena nova ograda pred biskupskom rezidencijom i katedralom Presvete trojice u Križevcima.

 

Detalji

Od 3. do 6. rujna 2018., u Križevcima, održane su godišnje vježbe klera Križevačke eparhije, na kojima je sudjelovao vladika Nikola Kekić zajedno sa svećenicima i đakonima eparhije. Duhovne vježbe je vodio don Ante Žderić, svećenik splitsko-makarske nadbiskupije, temeljeći svoja razmatranja o svećeništvu i poslanju na primjerima starozavjetnih patrijarha i sudaca. Dani su bili prožeti zajedničkom molitvom časoslova i svakodnevnom liturgijom u katedrali, predavanjima i razmatranjima te zajedničkim obrocima i druženjem. Održan je i zajednički sastanak vladike s klerom u konzistorijalnoj dvorani biskupske rezidencije na kojem je vladika Kekić kronološki izložio značajne momente svoga biskupskog mandata. Vladika i kler čestitali su o. Mihajlu Hardiju, župniku Metlike, 70. obljetnicu života i 40. svećeništva. Tijekom duhovnih vježni služena je i Panihida za pokojne biskupe, svećenike, đakone, bogoslove, redovnice i svećeničke supruge, a na koncu je odlsućeno i Blagodarenje (Zahvalna služba).

 

Detalji
Staro prođe, sve je, eto, učinjeno novo
 
Konac je zakona Krist. On jednako odvodi od zakona koliko i privodi duhu. U njemu se naime nalazi dovršenje, jer je sam zakonodavac, kad je sve bilo izvršeno i ostvareno, preobrazio slovo u duh. Sve je u sebi sažeo. Milost je živjela po zakonu te je jedno podloženo, a drugo skladno povezano i složeno. Ono što bijaše vlastito jednome nije bilo izmiješano i sliveno s onim što je vlastito drugome, već ono što bijaše teško, ropsko i zarobljeničko promijenjeno je u ono što je lako i slobodno. Tako više ne robujemo prirodnim silama svijeta kako kaže Apostol, niti smo podložni jarmu ropstva slova zakona. To je naime vrhunac Kristovih dobročinstava prema nama; to je očitovanje otajstva i poniženje njegove naravi; Boga i čovjeka; to je pobožanstvenjenje prihvaćenog čovjeka. Doista je bio potreban slavni i nadasve odlični Božji dolazak ljudima, a tako i uopće neko uvođenje radosti iz kojega će proizići veliki dar našega spasenja. To je sadašnja svečanost, kojoj je početak rođenje Bogorodice, a završetak i kraj predodređeno sjedinjenje riječi s tijelom. Sada je rođena Djevica, koja se doji i oblikuje te se pripravlja da bude majkom Bogu, kralju svih vjekova. Otud nam je proistekla dvostruka dobit: uzdignuće k istini, a tako i izbavljenje iz robovanja slovu zakona. Na koji način i zašto? Očito, sjena je ustuknula pred dolaskom svjetla, a milost je donijela slobodu s obzirom na slovo. Ovaj blagdan jest međaš svega toga, On slikovitim znacima povezuje istinu koja nadolazi, a staro nadomješta novim. Neka dakle sve stvoreno pjeva i pleše, te pridonese štogod prikladno proslavi ovog dana. Danas neka je zajedničko slavlje za ono što je nebesko i što je zemaljsko, i neka skupa slavi svečanost što god je povezano na svijetu i iznad njega. Danas je naime Stvoritelju svega sagrađen stvoreni hram. I stvorenje na nov i dostojan način sprema Stvoritelju novo boravište (sv. Andrija Kretski, Govor 1; PG 97, 806-810).

Rođenje tvoje, Bogorodice Djevo, radost objavi svemu svijetu, jer iz tebe zasja Sunce pravde, Krist Bog naš. Ukinuvši prokletstvo, dade nam blagoslov, i uništivši smrt, darova nam vječni život (Tropar).

Po svetom rođenju tvojem, Prečista, Joakim i Ana oslobodiše se sramote neplodnosti, a Adam i Eva smrtne propasti. Tvoj narod, izbavljen od grešne krivnje, ovo svetkuje i kliče ti: nerotkinja rađa Bogorodicu i hraniteljicu Života našega (Kondak).