klikni na sliku


 

Jedan od velikih kristoloških blagdana Crkve jest Uzašašće Gospoda našega Isusa Krista na nebo. Slavi se uvijek u četvrtak, četrdeseti dan po Uskrsu i s njime se na neki način završava četrdesetodnevno slavlje Pasha Gospodnje. Svaki blagdan nalazi svoj izraz i odraz u teologiji, ikonografiji i liturgijskoj poeziji. Ikona, teologija i liturgija su neodvojivo povezani u duhovnosti i liturgijskoj praksi bizantske Crkve. To povezivanje tvori jedinstvenu sintezu u kojoj se jedno otajstvo prikazuje ikonom (utjelovljuje u materijalni prikaz), domišlja i tumači teologijom (osmišljava u ljudskoj misli) te slavi i naviješta troparima, stihirima i drugim liturgijskim pjesmama (pretače u riječ, poeziju i glazbu). Ikonografski prikazi nisu nikad proizvoljni, već kanonski propisani i tradicijom ovjerovljeni. Premda ikona Uzašašća prikazuje događaj kojega opisuje sv. Luka evanđelist (Dj 1, 6-11), namjena ikonografskog prikaza nije da bude historijski, nego teološki, kerigmatski i parenetski. Ikona Uzašašća Gospodnjega u gornjoj polovici prikazuje Krista kojega anđeli prate na povratku u nebeseku domovinu. Njegova majka Marija i apostoli zauzimaju donji dio prikaza. Zagledani su prema nebu, prema uzlazećem Kristu, s udivljenjem. Tako je ikona podijeljena u dva dijela, simbolički na nebeski i zemaljski dio. Dok su likovi Krista i anđela u gornjem dijelu obično prikazani u savršenom redu i staloženosti, u donjem dijelu se kod likova (izuzev Marije) opaža neka vrst nereda, konfuzije. U pozadini se najčešće prikazuje krajolik Maslinske gore sa stablima  masline što označava konkretnu  povijesno-zemljopisnu  dimenziju događaja o kojem je riječ.

U nedjelju, 26. svibnja 2019., proslavljeno je proštenje u Badovincima - blagdan prijenosa moći svetog Nikole. Svetu liturgiju služio je župnik sošički i kaštanski o. Zoran Vladušić. U homiliji je istaknuta važnost ovoga velikog svetog biskupa kojega Crkva ističe kao uzor svim svojim svećenicima. Sveti Nikola je pomagao nevoljnicima svih vrsta - siromasima, bolesnima, krivo optuženima, grešnicima, a Bog ga je proslavio i raznim čudima. Istaknuta je i zgoda kada je sveti biskup opalio "odgojnu pljusku" krivovjercu Ariju, koja nas uči o važnosti zdravih granica i discipline u duhovnom životu. Kao što su sveti Nikola i stari uskoci koji su gradili ovu crkvu u Badovincima bili spremni vjeru braniti, tako smo i mi danas pozvani zauzeti se za svoje svetinje - poručio je propovjednik. Proštenju su nazočili i Žumberčani iz Amerike, a nakon svete liturgije druženje je nastavljeno uz jelo i piće u organizaciji DVD-a Kašt. 

 

Prva pričest u župama Blagovijesti presvetoj Bogorodici - Pribić (Mateo Đurašević) i Uskrsnuća Gospodnjega - Radatovići (Patrik Gurović). Na mnoga ljeta!


 

"Pokret fokolara djelo je Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“  

U nedjelju, 5. po Pashi – Uskrsu, kada se u bizantskom obredu slavi “Nedjelja o slijepcu od rođenja“, mons. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije služio je božansku liturgiju u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, na kojoj su se, uz Sestre bazilijanke koje žive i djeluju u Križevcima, okupili i članovi Pokreta fokolara koji žive i rade u Križevcima u sklopu biskupske rezidencije. Tumačeći događaj iz evanđelja kada je Isus ozdravio slijepca od rođenja, mons. Stipić je osobito naglasio važnost djelovanja Svetoga Duha koji otvara oči i miče duhovnu sljepoću sa ljudskih srdaca. Istakao je trajno prisutan sukob zakona i ljubavi tijekom povijesti Crkve, ali i u svakom pjedinačnom vjerničkom životu. Krist želi pokazati da je ljubav iznad zakona i ona zakon ne ukida, ali ga nadopunjuje, oplemenjuje i usavršuje. “Upravo Duh Sveti nas nadahnjuje Božjom ljubavlju i zato uvijek trebamo biti otvoreni vodstvu Duha kako bi po njegovu nadahnuću mogli rješavati sve poteškoće našega vremena na autentičan, Božji način, ne slijedeći samo slijepo iskustva starih, nego otvarajući se uvijek novim nadahnućima i poticajima. I Pokret fokolara ili Djelo Marijino, koji živi i djeluje u sklopu biskupske rezidencije u Križevcima je djelo Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“ rekao je mons. Stipić. Poslije liturgije ordinarij se zadržao s fokolarinima oko bratskog stola i sudjelovao na susretu gdje su članovi pokreta iznosili svoja životna iskustva i svjedočanstva vjere.

Isus liječi slijepca od rođenja, tj. svakoga čovjeka u njegovoj sljepoći duha i uma kako bi upoznao Boga, izvor života i vječnosti.

TROPAR nedjeljni, glas 5.: Riječ, s Ocem i Duhom bez početka, rodi se od Djevice za spasenje naše  Iskažimo Joj, vjerni, čast i klanjanje! Jer Ona izvoli tijelom uzići na križ, i smrt podnijeti, te mrtve uskrisiti slavnim uskrsnućem svojim.

KONDAK Cvjetnog trioda, glas 4.: Oslijepljen na duševne oči, dolazim k Tebi, Kriste, i kao slijepac od rođenja s pokajanjem vapijem Tebi: Ti si svjetlo što svijetli onima koji su u tami.


 

Vjernici Križevačke grkokatoličke eparhije, predvođeni umirovljenim vladikom Nikolom Kekićem, sudjelovali su na hodočašću u Svetu Zemlju – Izrael od 14. – 21. svibnja 2019. godine. Na hodočašću je sudjelovalo i dvadesetak križevačkih vjernika uglavnom rimokatoličkog obreda koji su se pridružili vjernicima iz Zagreba, Žumberka, Osijeka, Vukovara i Slavonskog Broda. Stručni vodič bio je dr.sc. fra Božo Lujić, teolog, bibličar, germanist, prevoditelj i sveučilišni profesor Staroga Zavjeta, dok su pratitelji bili o. Mihajlo Simunović, katedralni župnik križevački, bogoslov Antonije Pajić, te predvoditelj pjevanja i suorganizator za križevačko područje, katedralni dirigent Ozren Bogdanović.
Cijeli članak i Fotogalerija (Prigorski list): https://prigorski.hr/foto-krizevcani-sudjelovali-na-eparhijskom-hodocascu-u-svetu-zemlju/?fbclid=IwAR0VCLwqmyRGVeDTWhaO997O_3WU9voMx74kJjhOyJ6NArCWe5Dm2wvIrwM


 

U četvrtak, 23. svibnja 2018., ordinarij Križevačke eparhije o. Milan Stipić, posjetio je samostan časnih Sestara Bazilijanki u Križevcima, u sklopu kojeg se nalazi i Dom za djecu. Ordinarij se u samostanu susreo s voditeljicom doma sestrom Zinovojom Kolić i drugim sestrama koje pomažu u radu. Prilikom obilaska dječjeg doma ordinarij je djecu darovao prigodnim poklonima. U razgovoru sa Sestrama bazilijankama ordinarij je izrazio svoju osobnu zahvalnost kao i zahvalnost cijele Eparhije za rad i trud koje sestre ulažu u odgoj djece koja su im povjerena. Osim izrečene zahvalnosti ordinarij je najavio podršku Eparhije dječjem domu. Sestre bazilijanke u Križevcima i njihov rad s djecom dobar su primjer posebnog osjećaja Crkve za najmanje članove društvene zajednice. Ordinarij je svoj obilazak samostana i rezidencije završio susretom s o. Danielom Vranešićem i katedralnim župnikom o. Mihajlom Simunovićem.


 

 

U četvrtak, 23. svibnja 2019., u kapeli Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu služena je Božanska liturgija svetog Ivana Zlatoustog prema bizantsko-slavenskom obredu kojim se služe grkokatolički vjernici na području Križevačke eparhije. Liturgiju je služio o. Aleksandar Hmilj, župnik u Slavonskom Brodu i Gornjim Andrijevcima, uz suslavitelje o. Nikolu Stupjaka, župnika u Kaniži i Šumeću te vlč. Stjepana Maroslavca, svećenika biritualca na službi u Đakovu. Njima su se u koncelebraciji pridružili poglavari Bogoslovnog sjemeništa, mons. Karlo Višaticki, duhovnik, preč. Mato Gašparović, ekonom te vlč. Krešimir Čutura, vicerektor Sjemeništa. Na liturgiji je posluživao i vlč. Domagoj Vidaković, đakon Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je i navijestio evanđelje po ukrajinskom napjevu. U prvom dijelu propovijedi, o. Aleksandar nas je uveo u slavljenje blagdana po bizantskom običaju. 

U nedjelju, 19. svibnja 2019. godine u samoborskoj grkokatoličkoj župi Muka presvete Bogorodice održana je Prva sveta pričest za četvero vjeroučenika. Nakon trogodišnjeg polaženja župnog vjeronauka mali Žumberčani pristupili su svetom sakramentu. Prethodno su vjeroučenici obavili i svetu ispovijed. Osim roditelja i kumova svečanosti su nazočili i mnogobrojni župljani koji su sa obitelji prvopričesnika željeli podijeliti radost i duhovno zajedništvo. Podsjetimo, na području Samobora danas živi više od tri stotine grkokatoličkih obitelji ponajviše iz obližnjeg Žumberka, a posljednjih godina sve je više mladih obitelji koje se doseljavaju na samoborsko područje iz Zagreba i okolice. S obzirom na veliki broj mladih obitelji za djecu je u okviru grkokatoličke župe organiziran vjeronauk koji se održava jednom tjedno, a nedjeljom je pouka i za ministrante (izvor: www.zumberacki-vikarijat, slika: Milan Duniskvarić)