PAPA ĆE PROGLASITI SEDAM GRKOKATOLIČKIH BISKUPA MUČENIKA BLAŽENIMA - izravan prijenos na LaudatoTV u 10 sati

Papa Franjo sljedeće će nedjelje u Blaju, u Rumunjskoj, tijekom slavlja božanske liturgije, blaženima proglasiti sedam grkokatoličkih biskupa koji su mučeni i ubijeni tijekom komunističkoga režima u toj zemlji. Poslijepodne istoga dana susrest će se s romskom zajednicom u tom gradu u Transilvaniji, koji broji oko 20.000 stanovnika. U vezi s predstojećom beatifikacijom, msgr. Claudiu-Lucian Pop, biskup kurije više arhieparhije Grkokatoličke Crkve u Rumunjskoj, za našu je radijsku postaju komentirao da je mučeništvo sedam biskupa zapravo svjedočanstvo čitave Grkokatoličke Crkve o važnosti zajedništva s Rimom. Dolazak Svetoga Oca za nas je znak izuzetno velike ljubavi i nade te potvrda u vjeri – rekao je biskup i dodao – Crkva koja je trpjela patnju za zajedništvo s Rimom, sada gleda Petra koji dolazi u Blaj kako bi je utješio i podržao u njenoj vjeri. Biskup je istaknuo da je Papin dolazak važan i za cijelu Rumunjsku, zemlju u kojoj su prije 20 godina, tijekom posjeta sv. pape Ivana Pavla II., pravoslavni i katolički vjernici spontano izvikivali riječ „jedinstvo“.

U petak, 31. svibnja 2019., svečano je proslavljen blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, euharistijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali koje je predvodio praški nadbiskup kardinal Dominik Duka, a na kojoj su sudjelovali i o. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije, vladika u miru Nikola Kekić, o. Danijel Hranilović, zagrebački župnik i đakon Livio Marijan, kancelar te veličanstvenom procesijom od Kaptola do Kamenitih vrata. Presveta Bogorodice, Majko Božja od kamenitih vrata - moli za nas!


 

Nakon susreta sa Stalnim sinodom Rumunjske pravoslavne Crkve, papa Franjo je u petak 31. svibnja poslijepodne otišao u novu, još nedovršenu, pravoslavnu katedralu Spasa naroda u Bukureštu, gdje je održana molitva Očenaša. "Molimo Te i kruh sjećanja, milost da ojačamo zajedničke korijene našega kršćanskog identiteta, korijene prijeko potrebne u vremenu u kojemu bi se čovječanstvo, a posebno mladi naraštaji, mogli osjetiti iskorijenjeni" - rekao je papa. Papa Franjo će u nedjelju u Blaju predvoditi Božansku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog i proglasiti blaženima sedam grkokatoličkih biskupa mučenika, stradalih za vjeru i jedinstvo Crkve u Rumunjskoj u vrijeme komunističke diktature.
Cijeli članak (IKA): https://ika.hkm.hr/novosti/bukurest-molitva-ocenasa-u-pravoslavnoj-katedrali/


 

Na svetkovinu Uzašašća Gospoda našega Isusa Krista na nebo (Spasovo), u četvrtak 30. svibnja 2019., svečanu blagdansku liturgiju u Konkatedrali sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu služio je o. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, zajedno s o. Danijelom Hranilovićem, župnikom zagrebačkim i eparhijskim ekonomom, o. Ivanom Radeljakom, duhovnikom sjemeništa i ravnateljem Caritasa i đakonom Livijom Marijanom, eparhijskim kancelarom. U homiliji je pozvao nazočne da u svom vjerničkom životu hodaju pogledom uzdignutim na nebo, gdje je Krist uzašao, i gdje je naša istinska domovina jer nas je Bog stvorio za vječnost i za nebesku slavu, premda sada putujemo zemaljskom stvanošću. Naglasio je da tijekom devet dana opd Uzašašća do Duhova zazivamo i molimo, poput presvete Bogorodice Marije i apostola, da i na nas silazi neprestano blagodat Svetoga Duha kako bismo svoje putovanje ovom zemljom proživjeli u plodonosnom preobražaju u nebeske ljude. To je put i cilj svakoga kršćanina.


 

TROPAR, gl. 4.: Uznesao si se u slavu, Kriste Bože naš! Obradovao si učenike, obećanjem Duha Svetoga,  i utvrdio ih blagoslovom svojim. Jer Ti si Sin Božji, Ti Izbavitelj svijeta.

KONDAK, gl. 6.: Ispunivši naum našega spasenja, i sjedinivši zemaljsko s nebeskim, uznesao si se u slavi, Kriste Bože naš! Unatoč toga nisi se odijelio od nas, nego i dalje prebivaš među nama te kličeš onima koji Te ljube: Ja sam s vama, i nitko ne može protiv vas!


 

klikni na sliku


 

Jedan od velikih kristoloških blagdana Crkve jest Uzašašće Gospoda našega Isusa Krista na nebo. Slavi se uvijek u četvrtak, četrdeseti dan po Uskrsu i s njime se na neki način završava četrdesetodnevno slavlje Pasha Gospodnje. Svaki blagdan nalazi svoj izraz i odraz u teologiji, ikonografiji i liturgijskoj poeziji. Ikona, teologija i liturgija su neodvojivo povezani u duhovnosti i liturgijskoj praksi bizantske Crkve. To povezivanje tvori jedinstvenu sintezu u kojoj se jedno otajstvo prikazuje ikonom (utjelovljuje u materijalni prikaz), domišlja i tumači teologijom (osmišljava u ljudskoj misli) te slavi i naviješta troparima, stihirima i drugim liturgijskim pjesmama (pretače u riječ, poeziju i glazbu). Ikonografski prikazi nisu nikad proizvoljni, već kanonski propisani i tradicijom ovjerovljeni. Premda ikona Uzašašća prikazuje događaj kojega opisuje sv. Luka evanđelist (Dj 1, 6-11), namjena ikonografskog prikaza nije da bude historijski, nego teološki, kerigmatski i parenetski. Ikona Uzašašća Gospodnjega u gornjoj polovici prikazuje Krista kojega anđeli prate na povratku u nebeseku domovinu. Njegova majka Marija i apostoli zauzimaju donji dio prikaza. Zagledani su prema nebu, prema uzlazećem Kristu, s udivljenjem. Tako je ikona podijeljena u dva dijela, simbolički na nebeski i zemaljski dio. Dok su likovi Krista i anđela u gornjem dijelu obično prikazani u savršenom redu i staloženosti, u donjem dijelu se kod likova (izuzev Marije) opaža neka vrst nereda, konfuzije. U pozadini se najčešće prikazuje krajolik Maslinske gore sa stablima  masline što označava konkretnu  povijesno-zemljopisnu  dimenziju događaja o kojem je riječ.

U nedjelju, 26. svibnja 2019., proslavljeno je proštenje u Badovincima - blagdan prijenosa moći svetog Nikole. Svetu liturgiju služio je župnik sošički i kaštanski o. Zoran Vladušić. U homiliji je istaknuta važnost ovoga velikog svetog biskupa kojega Crkva ističe kao uzor svim svojim svećenicima. Sveti Nikola je pomagao nevoljnicima svih vrsta - siromasima, bolesnima, krivo optuženima, grešnicima, a Bog ga je proslavio i raznim čudima. Istaknuta je i zgoda kada je sveti biskup opalio "odgojnu pljusku" krivovjercu Ariju, koja nas uči o važnosti zdravih granica i discipline u duhovnom životu. Kao što su sveti Nikola i stari uskoci koji su gradili ovu crkvu u Badovincima bili spremni vjeru braniti, tako smo i mi danas pozvani zauzeti se za svoje svetinje - poručio je propovjednik. Proštenju su nazočili i Žumberčani iz Amerike, a nakon svete liturgije druženje je nastavljeno uz jelo i piće u organizaciji DVD-a Kašt. 

 

Prva pričest u župama Blagovijesti presvetoj Bogorodici - Pribić (Mateo Đurašević) i Uskrsnuća Gospodnjega - Radatovići (Patrik Gurović). Na mnoga ljeta!


 

"Pokret fokolara djelo je Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“  

U nedjelju, 5. po Pashi – Uskrsu, kada se u bizantskom obredu slavi “Nedjelja o slijepcu od rođenja“, mons. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije služio je božansku liturgiju u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, na kojoj su se, uz Sestre bazilijanke koje žive i djeluju u Križevcima, okupili i članovi Pokreta fokolara koji žive i rade u Križevcima u sklopu biskupske rezidencije. Tumačeći događaj iz evanđelja kada je Isus ozdravio slijepca od rođenja, mons. Stipić je osobito naglasio važnost djelovanja Svetoga Duha koji otvara oči i miče duhovnu sljepoću sa ljudskih srdaca. Istakao je trajno prisutan sukob zakona i ljubavi tijekom povijesti Crkve, ali i u svakom pjedinačnom vjerničkom životu. Krist želi pokazati da je ljubav iznad zakona i ona zakon ne ukida, ali ga nadopunjuje, oplemenjuje i usavršuje. “Upravo Duh Sveti nas nadahnjuje Božjom ljubavlju i zato uvijek trebamo biti otvoreni vodstvu Duha kako bi po njegovu nadahnuću mogli rješavati sve poteškoće našega vremena na autentičan, Božji način, ne slijedeći samo slijepo iskustva starih, nego otvarajući se uvijek novim nadahnućima i poticajima. I Pokret fokolara ili Djelo Marijino, koji živi i djeluje u sklopu biskupske rezidencije u Križevcima je djelo Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“ rekao je mons. Stipić. Poslije liturgije ordinarij se zadržao s fokolarinima oko bratskog stola i sudjelovao na susretu gdje su članovi pokreta iznosili svoja životna iskustva i svjedočanstva vjere.