Pete nedjelje Velikoga posta Crkva se spominje velike isposnice i pokajnice sv. Marije Egipatske.

Rođena je u Egiptu. Već od svoje dvanaeste godine poče živjeti razvratno u gradu Aleksandriji. I tako punih 17 godina. Jednom pođe u Jeruzalem. Htjede stupiti u crkvu da se pokloni časnom Križu Gospodnjem, ali je neka nevidljiva sila zadržavala vani. U velikom strahu baci ona pogled na ikonu presvete Bogorodice u predvorju crkve i moljaše se njoj da joj dopusti ući u hram i cjelivati Križ, iskreno se kajući za grijehe koje je počinila. Obećala je Bogorodici da će poći tamo kamo ju ona uputi. Nakon te molitve slobodno uđe u crkvu i u suzama cjelivaše sveti Križ Isusov. Vrativši se u predvorje htjede zahvaliti majci Božjoj, no ču glas: «Ako pređeš Jordan, naći ćeš mir». Kupi zatim tri hljeba i uputi se k rijeci Jordanu. Sutradan se pričesti u manstiru sv. Ivana i prijeđe rijeku. Tu u jordanskoj pustinji proživi ona punih 48 godina boreći se s velikim napastima. Upokojila se oko 530. godine. Crkva ju spominje i pete nedjelje Svete četrdesetnice. Životopis njen napisao je sv. Sofronije, patrijarh jeruzalemski.

TROPAR, glas 2.: Ti koja si prije bila ispunjena svakovrsnom nečistoćom, poslije si se po pokajanju pokazala nevjestom Kristovom, te nasljedovavši anđeoski život, oružjem križa napasti pobijedila: radi toga si postala Carevom nevjestom, slavna Marijo.

KONDAK, glas 4.: Ozarivši svoje srce svjetlom pokajanja, pobjegla si od magle grijeha, slavna, i prišla Kristu, prikazujući Njegovu neporočnu i svetu Majku kao milosrdnu moliteljicu i stoga našla oproštenje te se s anđelima vazda raduješ.

KONDAK Trioda, glas 4.: Pretrpjeli smo duhovnu zimu i podnijeli iskušenja, Pokažimo sada procvat duhovni! Obnovimo se duhom i donesimo plodove kreposti! Evo, približava se Krist - Zaručnik, da borce nadari vijencima. Prenimo se dakle i budni budimo, da nas nađe spremne, te primimo neuvele vijence!


 

Akatist presvetoj Bogorodici - klikni na sliku

U subotu Petog tjedna Velikoga posta Crkva moli Akatist presvetoj Bogorodici na čast Utjelovljenja Bogočovjeka Isusa Krista,  za pomoć u borbi sa zlom i zlodusima, osobito u vrijeme Velikoga posta kada "trčimo kao trkači u trkalištu", kako kaže sveti Pavao, da dobijemo neuvele vijence slave.

 


 

"Krist je mrzio grijeh; ljubio je grešnike; prezirao je krivovjerje; ljubio je krivovjernike; one koji su zalutali primao je natrag u bogatstvo svojega Srca, no nikada zabludu u bogatstvu svoje mudrosti; opraštao je grešnicima koje je društvo osudilo, nije podnosio one koji su griješili i nikada to nisu otkrili, sačuvao je svoje oštre istupe za one koji su bili grešnici, a nijekali grijeh, koji su bili krivi, a govorili su da imaju samo kompleks. Plakao je u šutnji u prisutnosti ljudske patnje i kod otvorena groba, silno ga je ražalostilo kad je gledao osudu i propast onih koji su bolovali od moralnog raka, a odbijali lijek što ga je on kupio uz veću cijenu od krvi janjaca i volova." (Sluga Božji Fulton J. Sheen)


 

Dao si nam vrijeme posta, Riječi Božja, da se obratimo i živimo, da nitko ne propadne! Daj da ti služimo u usrdnom pokajanju i volju tvoju vršimo s pomazanjem vlastitih suza poput mudre bludnice, Kriste, koja je zadobile oproštenja grijeha (Posni triod, stihira Večernje ponedjeljka 5. tjedna Velikog posta, glas 3.)


 

Papa Franjo imenovao je don Petra Palića, generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije, novim hvarskim biskupom. Čestitamo!

Vijest: klikni na sliku


 

U samoborskoj grkokatoličkoj crkvi svetom liturgijom obilježena je 10. ožujka Četvrta zadušna subota. Euharistijsko slavlje predvodio je stavrofor Milan Vranešić uz susluženje domaćeg župnika o. Danijela Vranešića, o. Ivice Radeljaka duhovnika grkokatoličkog sjemeništa, o. Danijela Hranilovića zagrebačkog župnika, te vlč. Danijela Hačka, župnog vikara samoborske župe sv. Anastazije. Tradicionalno okupljanje na godišnjoj molitvi za pokojnike poticaj je da se vjernicima u Velikom postu ili korizmi posvijesti važnost molitve za one koji su prešli u vječni život. Naime, prema predaji Crkve sami su apostoli učili da se na nedjelju spominjemo Isusova uskrsnuća, a da se subotom prisjećamo duša svih naših preminulih. Zato Istočna Crkva od najranijih vremena čuva apostolsku predaju da se na subotu moli za pokojne. Mnogobrojnim vjernicima prigodnu propovijed izrekao je vlč. Hačko, koji je govoreći o važnosti molitve za pokojnike napose istaknuo vjeru u vječni život kao temeljnu odrednicu svakog kršćanina. Na kraju liturgijskog slavlja vjernici i svećenici nastavili su zajedničko druženje u pastoralnoj dvorani (IKA, Zagreb).


 

Isus liječi dječaka nijemog duha
"Sve je moguće onomu koji vjeruje!" Dječakov otac brže povika: "Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri!" (Mk 9, 23-24)

Kondak, glas 4.: Udostoj nas, Gospode, klanjati se Križu Tvome. U duhu i s vjerom približavamo se k tebi, molimo te i vapimo: Udijeli nam svima milost, da uzmognemo svetkovati tvoje uskrsnuće!


 

Na Istoku, kao što je poznato, na savršenstvo duhovnoga života se gleda kao na odsjaj slike Božje u čovjeku. Dakle, prema grčkim ocima, 'slika je Božja u čovjeku' slika Krista, Logosa, vječno rođena u Očevom promislu. U suglasju s tim izvanrednim primjerom, ljudska je osoba rođena duhovno u molitvi. Napredujući rast se pokazuje kao stjecanje mudrosti, spoznaje, uvida. Kršćanska spoznaja nije suhoparno, sterilno znanje, već je to svjesno razumijevanje  stvarateljske i spasiteljske Božje riječi, riječi koja zahtjeva od ljuske osobe odgovor. Molitva, kao dijalog s Bogom, je stoga tipično kršćanska mudrost, istinska filozofija. Sveti Ivan Klimak (pisac Ljestvice) kaže: “Molitva je zbog svoje naravi razgovor i sjedinjenje čovjeka s Bogom i zbog svoje djelatnosti ona je djelatna te uzdržava svijet i donosi pomirenje s Bogom. Ona je majka i kćerka suza, umilostivljavanje radi grijeha, most preko napasti, zid protiv nevolja, razbijanje sukoba, djelo anđela, hrana svih duhovnih bića, buduća sreća, nevidljivo napredovanje, hrana duše, prosvjetljenje uma, sjekira za očaj, iskaz nade, riznica samotnjaka, umanjenje bijesa, ogledalo napretka, ostvarenje budućnosti, znak slave. Za onoga tko istinski moli, molitva je sudište, sudnica i sud Gospodnji prije nego što sud dođe.“