KRIŽEVCI, SUBOTA 13. travnja 2019., Katedrala Presvete Trojice u 10,30 sati

Subotnja svečanost u Križevcima okupit će Crkvu u Hrvatskoj
na svečanom slavlju uvođenja u službu mons. Milana Stipića

Papa Franjo, prihvativši kanonsko odreknuće od službe ordinarija vladike križevačkoga Nikole Kekića, dana 20. ožujka 2019. imenovao je svećenika protojereja Milana Stipića apostolskim upraviteljem  Križevačke eparhije sa svim pravima ordinarija, osim onoga što je vlastitom svetom redu biskupstva. To znači da mons. Stipić ima sve ovlasti i prava redovnog dijecezanskog ordinarija, međutim ne može vršiti one sakramentalne čine koje su vlastite samom biskupskom redu (nositi biskupsko liturgijsko ruho, rediti đakone i svećenike, posvetiti sv. ulje). Sa samom službom ordinarija, mons. Stipić ima pravo na znakovlje vlasti: mitru (koja se razlikuje od biskupske u tome što na vrhu nema križ), nošenje naprsnog križa i uporabu žezla. U svim bogoslužjima, nakon spominjanja Franje, pape rimskoga, kao vrhovnog poglavara Katoličke Crkve, i metropolita Josipa kardinala Bozanića, spominje se “ordinarija našega gospodina Milana“. Ordinarij u određenim dijelovima službe redovito sjedi

U župi sv. Antuna Velikog u Kaštu, u ožujku 2019., mladi je bračni par Mladen i Maja Hrnjak  pristupio sakramentu ženidbe, a ujedno je i krštena njihova kćerka Zala Mina. Svete Tajne podijelio je župnik o. Zoran Vladušić u crkvici sv. Jurja velemučenika u Brašljevicu koja spada u župu Kašt. Mnoge mlade obitelji koje su odselile iz ovih krajeva zbog zaposlenja ipak redovito dolaze u svoje rodne župe i održavaju živi odnos sa svojom župnom crkvom. Tako i mlada obitelj Hrnjak koja je htjela učvrstiti vezu sa župom podrijetla i svojim korijenima. Župnik Vladušić je, obrazlažući evanđelje o svadbi u Kani Galilejskoj, kada je Gospod pretvorio vodu u vino, zaključio: "Krist vam jamči da ako on bude pozvan u vašu svakodnevicu kao što ste ga pozvali danas na ovu svadbu i ako budete njega kao Božanskog Učitelja slušali i odradili svoj dio, on će se brinuti za to da nikada u vašem braku ne ostanete bez toga vina radosti i ljubavi". Zatim je govorio o milostima svetih tajni krštenja i miropomazanja, koje se zajedno primaju: "Svete Tajne su darovi koje primamo, ali na nama je da otvorimo, raspakiramo te darove, da pokažemo interes za ono što je unutra i da koristimo ono što smo primili. Zato se vašoj brizi, roditelji i kumo, povjerava zadaća da odgajate Zalu Minu u vjeri".


 

U Župi Blagovijesti presvetoj Bogorodici u Pribiću u tijeku je uređenje vanjske obale oko ove povijesne grkokatoličke crkve. Nakon što je uređena unutrašnjost obale ukazala se potreba krenuti sa sanacijom vanjske obale zbog urušavanja, budući da voda neprestano nagriza i uništava obalu jezera. U dogovoru s Konzervatorskim odjelom postavljen je zaštitni kamen, a sada se nastavlja s uređenjem okoliša koji je oštećen radom velikoga stroja.Radove izvodi Vodoprivreda Karlovac.


 

U subotu petog tjedna Velikoga i časnoga posta pjevamo Akatist presvetoj Bogorodici.

TEKST AKATISTA (KLIKNI NA SLIKU)

U četvrtak, 4. travnja 2019., novoimenovani apostolski administrator mons. Milan Stipić, u pratnji eparhijskog kancelara i tajnika o. Livija Marijana, pohodio je gradonačelnika Križevaca gospodina Marija Rajina. U srdačnom susretu gradonačelnik Rajin je u ime Poglavarstva grada Križevaca i svih Križevčana izrazio mons. Stipiću radosne čestitke na imenovanju za ordinarija Križevačke eparhije, čija katedrala i biskupska rezidencija rese drevni hrvatski kraljevski grad Križevci i na što su Križevčani osobito ponosni. Izrazio je spremnost grada da se u suradnji s Križevačkom eparhijom pristupi izradi zajedničkih projekata u svrhu prezentacije i promocije bogate kulturne i sakralne baštine grkokatoličke katedrale te biskupskog dvora s arhivom i muzejom u njemu. Križevačka grkokatolička katedrala Presvete Trojice je ponos i znamenitost grada Križevaca i cijelog tog kraja. Gradonačelnik je izrazio spremnost Grada da se uključi u organizaciju svečanosti uvođenja u službu ordinarija mons. Milana Stipića, koja će se održati u subotu, 13. travnja,

U ponedjeljak, 1. travnja 2019., u kapelici Bogoslovnog sjemeništa u Ljubljani, Slovenija, služena je Božanska liturgija sv. Ivana Zlatoustog na staroslavenskom jeziku za tamošnje bogoslove i studente teologije. Uz glavnog služitelja o. Mihajla Hardija, grkokatoličkog župnika u Metliki i đakona Livija Marijana, kancelara Križevačke eparhije, suslužili su poglavari Bogoslovije preč. Peter Kokotec, rektor, vlč. Matjaž Celarec, prefekt i vlč. Vlado Bizjak, duhovnik. Posluživali su dvojica bogoslova, a liturgiju je pjevao Ekumenski zbor, muška pjevačka družina koja često sudjeluje na liturgijskim slavljima grkokatolika i vrlo lijepo i rado pjeva bizantsku liturgiju. Kapelica bogoslovije za ovu je prigodu bila lijepo uređena i prilagođena bizantskoj liturgiji, a svi nazočni su mogli pratiti iz posebno pripremljenih knjižica sa staroslavenskim i slovenskim tekstom liturgije. O. Mihajlo je propovijedao studentima i bogoslovima o uranjanju u misterij ili otajstvo Krista čitavim biće, nas što osobito poziva istočna liturgija, a đakon Marijan je uveo nazočne u posebnost euharistijskoga slavlja po bizantskom ili grčko-slavenskom obredu. Nakon liturgijskog slavlja uslijedilo zajedničko druženje oko bratskog stola (Foto: E. Nikšić-Zeltner i Janko Potisek).

Galerija:

Apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić sa svećenicima i vjernicima u Samoboru proslavio Zadušnu subotu

U subotu 30. ožujka 2019. u samoborskoj grkokatoličkoj župi Praoca Abrahama svečanom svetom liturgijom proslavljena je Zadušna subota. Na euharsitijskom slavlju kojeg je predslavio Apostolski aministrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić suslužili su mjesni grkokatolički župnik o. Daniel Vranešić, vikar samoborske župe sv. Anastazije vlč. Kristijan Tušek, stavrofor Milan Vranešić, zagrebački župnik o. Danijel Hranilović, prefekt franjevačkih postulanata fra Marin Grbešić te đakon Zagrebačke nadbiskupije Majk Rušec koji je đakonirao tijekom bogoslužja. Mnogobrojnim vjernicima prigodnu propovijed izrekao je vikar vlč. Kristijan Tušek. Propovjednik se posebno osvrnuo na važnost molitve za pokojnike koja se na poseban način očituje na Zadušnu subotu kada se Crkva prisjeća svih pokojnika. “Okupljeni danas u molitvi za sve naše pokojnike, kao vjernici znamo da život koji započinje rođenjem više nikada ne prestaje. On se doduše smrću mijenja ali on ne prestaje. Na tu nas činjenicu neprestano podsjeća blagdan Uskrsa kojemu se približavamo. Isus uskrsli pokazao nam je da je život taj koji uvijek pobjeđuje iako smrt kao takva uvijek ostavlja bol u svima nama. Zato imamo darovan od Boga dar molitve da kroz molitvu neprestano nadilazimo bol i tugu zbog rastanka sa našim bližnjima “- kazao je propovjednik. Prema tradiciji Istočne crkve na kraju bogoslužja čitana su imena svih pokojnika koje su vjernici zapisali na papiru.

SV. MARIJA EGIPĆANKA, ISPOSNICA – potraga za ljubavlju koja neće iznevjeriti

Jedan od najfascinantnijih kršćanskih svetačkih životopisa je onaj Marije Egipćanke (ili Egipatske), svetice koja je nadahnula mnoge živote, pjesnike i umjetnike, na kršćanskom Istoku i Zapadu, čija priča i danas vrlo snažno progovara. Poput Marije Magdalene, bila je žena lakog morala, koja je u potrazi za istinskom ljubavlju pronašla ljubav koja neće iznjevjeriti. Rođena je otprilike 344. godine, a preminula 421. Još u ranoj mladosti Marija je napustila svoj roditeljski dom i krenula za Aleksandriju. Aleksandrija je bila veliki grad te političko, trgovačko, sveučilišno i crkveno središte, kojega možemo u datom povijesnom kontekstu usporediti s današnjim svjetskim metropolama. U potrazi za nekakvim životom u takvom velegradu, posegnula je kao i mnogi mladi, za “alternativnim“ životom te postala prostitutkom. Sedamnaest godina živjela je takvim načinom života, provodeći dane i noći u razvratu. U ispovijesti svoga života sama je za sebe kazala da joj nije bilo toliko do novaca, koliko je zapravo bila nezainteresirana, nemarna i besciljna u životu. Kao takva se ukrcala i na brod za Palestinu na kojem je bilo mnoštvo mladića hodočasnika na putu za sveta mjesta o blagdanu Uzvišenja svetoga Križa, koji se osobito svečano slavio u Jeruzalemu 14. rujna svake godine. Marija je otišla iz zabave, avanturizma i s namjerom zavođenja novih “klijenata“ jer su  velika hodočašća okupljala mnoštvo ljudi odasvud. U Jeruzalemu je nastavila svojim nesmotrenim načinom života. Prigodom blagdana Uzvišenja svetog Križa, Marija se pridružila masi koja se kretala prema crkvi Svetog Groba i Uskrsnuća gdje su se čuvale relikvije Kristova križa kojega je stotinjak godina ranije čudesno pronašla Helena, majka cara Konstantina Velikoga. Marija nije puno marila za svetinje, već je sudjelovala “u svom stilu“, privučena masom koja se kretala u zajedničkom pravcu. I tada se zbio događaj koji će postati prekretnicom njezina života, ali i mnogih drugih života na koje je Marija na ovaj ili onaj način utjecala i zbog kojega i mi danas o njoj govorimo. Naime, prilikom pokušaja ulaska u baziliku, nešto kao da joj nije dalo ući, kao da ju je odbijalo i odvraćalo od praga.

Četvrte nedjelje Velikoga posta, 31. ožujka 2019., novoimenovani apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić pohodio je grkokatolike u Dalmaciji i služio Božansku liturgiju u crkvi Svetoga Duha u splitskom starom gradu, gdje se inače svake zadnje nedjelje u mjesecu na bogoslužje grkokatolici okupljaju. Uz mons. Stipća suslužio je fra Ivan Ćupić, župnik Mirlovića, a posluživao grkokatolički bogoslov iz Slovačke koji je na studiju u splitu čitač Jan Jakubov. Mons. Stipić je u homiliji tumačio duboki smisao i poruku ove velikoposne nedjelje na temelju Markova izvješća o izliječenju ospjednutoga mladića kojega je zloduh napadao te bacao u vatru i oganj, a što ima svoje dublje simboličko i poučno značenje za kršćanski život. "Zli koristi dvije krajnosti u našim životima, a koje možemo prepoznati u simbolici vatre i vode, da nas pokuša uništiti. Često se priklanjamo krajnostima i neumjerenostima u životu, a Krist nas uči upravo putu umjerenosti, suzdržavanja i duhovno-tjelesne ravnoteže. On nam želi dobro jer je Čovjekoljubac. Post i molitva su dva nezamjenjiva oruđa kojima pobjeđujemo zlo, neumjerenosti i krajnosti koje nas ruše i kao ljude i kao kršćane, a to su i dva jedina dara koja istinski možemo pokloniti Bogu na čast kao naše 'duhovno bogoštovlje', kako nas uči sveti Apostol. Iz tih darova i iz te naše žrtve rađaju se onda druga dobra: pomaganje bližnjima, bilo u materijalnom, bilo u duhovnom smislu, kada kao dobri, umjereni i zauzeti ljudi širimo oko sebe solidarnost, blagost i ljubav" - rekao je mons. Stipić. Ujedno je pozvao i sve dalmatinske grkokatolike da dođu u Križevce, u subotu 13. travnja, na njegovo svečano uvođenje u službu ordinarija. Vjernici koji su se okupili radosno su čestitali mons. Stipiću na promaknuću, ponosni što je upravo on bio godinama dušobrižnik za dalmatinske grkokatolike kao župnik Kričaka.


 

U nedjelju, 31. ožujka 2019., svečanom arhijerejskom liturgijom u grkokatoličkoj župi Blagovijesti presvetoj Bogorodici, u povijesnoj istoimenoj crkvici u Pribiću, proslavljeno je na vanjski i svečani način proštenje ove župe, uz prijenos liturgije na Hrvatskoj radio-televiziji. Liturgiju sv. Bazilija Velikoga, koja se inače služi nedjeljama tijekom Velikoga posta (Korizme) u grčko-slavenskom obredu, predslužio je umirovljeni vladika križevački Nikola Kekić, uz susluženje o. Željak Pajića, župnika Karlovca, o. Nenada Krajačića, župnika Pribića i Pećnog, o. Ivana Radeljaka, duhovnika Grkokatoličkog sjemeništa i o. Livija Marijana, đakona, eparhijskoga kancelara. Liturgiju je pjevao muški zbor Ćirilo-Metodova kora. U homiliji je vladika Kekić naglasio: "Vrijeme je Svete četrdesetnice ili korizme. To je sveto vrijeme u liturgijskoj godini koje traje 40 dana da se mi vjernici kroz to vrijeme obratimo, da se promijenimo na bolje, da svoju vjeru oživimo i učvrstimo, jednom riječju da u sebi obnovimo sliku Božju, da budemo prava ikona Božja. Svatko od nas mora raditi na sebi.