Ispis

U Rimu je, od 10. do 15. rujna 2019., godine, održan godišnji susret istočnih katoličkih biskupa Europe u Ukrajinskom grkokatoličkom kolegiju sv. Jozafata. Na susretu su sudjelovali gotovo svi grkokatolički biskupi Europe (Italija, Hrvatska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Ukrajina, Bjelorusija, Češka, Rusija, Grčka, Bugarska, Makedonija, Srbija i mnoge zapadno-europske zemlje) kao i neki biskupi drugih istočno-katoličkih obreda čiji se vjernici nalaze na području Europe kao dijaspora, kao i mons. Milan Stipić, apostolski upravitelj Križevačke eparhije, u pratnji tajnika i kancelara đakona Livija Marijana. Na trodnevnom susretu sudjelovali kao predavači i kardinali Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, Leonardo Sandri, prefekt Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve, Angelo Bagnasco, predsjednik Vijeća europskih biskupih konferencija i Kurt Koch, predstojnik Papinskog vijeća za ekumenizam. Susretu je nazočio i nadbiskup Cyril Vasil, tajnik Kongregacije za Istočne Katoličke Crkve, koji je nedavno pohodio Križevce u prigodi proslave blagdana sv. Marka Križevčanina. Susret je upriličilo Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE), a ovogodišnja je tema bila “Ekumenska misija Istočnih Katoličkih Crkava Europe danas“. Vrhunac susreta bio je susret svih sudionika s papom Franjom u subotu. U svom uvodnom obraćanju sudionicima, kardinal Angelo Bagnasco je odao priznanje istočnim katoličkim biskupima i njihovim svećenicima i vjernicima za svjedočanstvo vjere, ljubavi i zajedništva s Petrovom apostolskom stolicom,

što su neke od Crkava i mučeništvom donedavno svjedočile. Izrazio je duboku želju da ovakvi susreti i razmjene iskustava budu makar skromni doprinos hodu prema jedinstvu svih kršćana i ispunjenju Isusove želje da svi budu jedno. Pozdravnim govorom skupu se obratio i veliki nadbiskup kijevsko-halički i poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve Svyatoslav Shevchuk, koji se zahvalio Svetoj Stolici za ljubav i brigu za istočne Crkve. Kazao je kako je u ranijem susretu s papom Franjom iznio mogućnost produbljivanja teme kako Istočne Katoličke Crkve mogu biti katalizatori ekumenizma, a ne smetnja njegovu napretku, osobito s pravoslavnim kršćanima. Naime, često se kod nekih pravoslavnih Crkava javlja otpor prema sudjelovanju bilo kakvih predstavnika s Rimom sjedinjenih istočnih Crkava u katoličko-pravoslavnom dijalogu. Veliki nadbiskup Shevchuk je rekao kako je papa Franjo bio oduševljen takvim prijedlogom i posve ga podržao. Kardinal Leonardo Sandri je govorio o ekumenskoj misijskoj ulozi istočnih Crkava u Europi danas, istakavši kako je bogatstvo različitosti kojom istočne Crkve obogaćuju sveopću Crkvu upravo znak katoliciteta Crkve. Rekao je da je posve neutemeljeno misliti kako te Crkve predstavljaju zapreku dijalogu između Katoličke i pravoslavnih Crkava jer one samim svojim postojanjem pridonose lakšoj komunikaciji i razumijevanju između kršćanskoga Istoka i Zapada te čine svojevrstan most dijaloga. Naveo je i brojne primjere kako se ekumenski dijalog među Crkvama živi na terenu, među zajednicama koje često dijele iste poteškoće i žive jedne pored drugih u ljubavi, miru i suradnji na mnogim područjima života. Mnoga su područja života u današnjoj sekulariziranoj Europi gdje Crkve zajednički trebaju raditi na općem dobru sviju, crpeći uvijek iz zajedničke kršćanske duhovne i liturgijske baštine.

Kardinal Kurt Koch govorio je o modelima ponovne uspostave jedinstva jedne Kristove Crkve gdje načelo uvijek mora biti autentična evanđeoska ljubav i vjera kao i obraćenje svih zajedno Kristu i njegovu evanđelju. Okupljenima se obratio i državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin. Istočne Katoličke Crkve imaju vrijednost u ekumenskom dijalogu posebno zbog svog položaja kao mjesto susreta s pravoslavnim Crkvama, izjavio je kardinal Pietro Parolin, održavši predavanje na temu “Uloga istočnih katoličkih Crkava u kontekstu ekumenskih odnosa: između pastoralnog djelovanja i diplomacije”. “Gotovo sve Istočne Katoličke Crkve nalaze se na teritoriju geopolitičkih tenzija. Od Bliskog Istoka preko Istočne Europe i Indije. Te Crkve, zajedno sa svojom pravoslavnom braćom i drugim denominacijama, žive u područjima opasnosti za kršćane.” Istakao je njihovu bremenitu i tešku povijest naglasivši pritom “posebnu ljubav koju slavenske istočne Crkve gaje prema Svetoj Stolici, a koju su posvjedočile u patnji i progonu, dajući Crkvi i svijetu najbolji primjer mučeništva.” Poseban aspekt koji određuje ulogu istočnih Crkvi u ekumenskom dijalogu je njihova priroda i mjesto susreta s pravoslavnim Crkvama, rekao je kardinal Parolin, nazvavši pritom “utopijskom ili čak ludom” činjenicu “da se u određenim krugovima samo postojanje Istočnih Katoličkih Crkava interpretira kao prepreka ekumenskom dijalogu. Istočne Katoličke Crkve nisu samo blago za cijelu Katoličku Crkvu, već i neophodne u isticanju pravog smjera za plodonosni ekumenski dijalog”, istaknuo je vatikanski državni tajnik, zaključivši kako temeljnu važnost u suočavanju s teškoćama ekumenskog puta ima vrlina strpljivosti. U tom smislu “Istočne Katoličke Crkve uvijek su nam bile, jesu i biti će majke i učiteljice” zaključio je.

Uz spomenute kardinale, i drugi su uvaženi predavači svojim referatima obogatili ovaj susret. Mons. Ivan Dacko, predsjednik Ekumenskog instituta Sveučilišta u Lavovu govorio je na temu rada mješovite katoličko-pravoslavne teološke komisije i aktualnom stanju odnosa između Katoličke i pravoslavnih Crkava. Deklaraciju te komisije koja je donesena u Balamandu 1993. godine prikazao je o. Frans Bouwen. U toj je deklaraciji usuglašeno da svatko ima pravo slijediti svoju savjest, da “unijatizam“ starog tipa, kao i prozelitizam među Crkvama nije danas prihvatljiva metoda pastorala, ali i to da Istočne Katoličke Crkve nastale iz povijesnih “unija“ jesu realnost i imaju pravo postojati i razvijati se. O prozelitizmu u kontekstu pravoslavno-katoličkih odnosa govorio je benediktinski monah iz Chevetognea o. Thomas Pott, o teologiji sakramenta euharistije u povijesnom kontekstu interkomunije između katolika i istočnih nekatoličkih Crkava govorio je mons. Markus Graulich, podtajnik Papinskog vijeća za zakonske tekstove, dok je dominikanac o. Hyacinthe Destivelle govorio o deklaraciji koju su u Havani potpisali papa Franjo i ruski patrijarh Kiril i o primjeni njezinih načela u perspektivi pastoralne primjene.

U subotu, na blagdan Uzvišenja svetoga Križa koji se posebno svečano slavi u istočnim katoličkim Crkvama, u Apostolskoj palači, sve sudionike susreta primio je papa Franjo. Obratio im se posebnim riječima, rekavši na samom početku kako je ovaj susret vidljivi znak bogatstva različitosti Katoličke Crkve na Europskom kontinentu, koja nije samo ograničena na latinsku (zapadnu) tradiciju. Spomenuvši svoj pohod Rumunjskoj pred nekoliko mjeseci, gdje je služio božansku liturgiju po bizantskom obredu i proglasio blaženima sedam biskupa-mučenika Rumunjske grkokatoličke Crkve, papa Franjo je rekao da je to bila izvrsna prigoda pokazati koliko su cijela Katolička Crkva i Petrov nasljednik zahvalni za svjedočanstvo vjernosti zajedništvu rimskom biskupu kroz povijest, pa i pod cijenu prolijevanja krvi. Naglasio je da je “katoličko zajedništvo dio vašeg partikularnog identiteta, a nikako ne narušava vaš identitet... Živeći vaše crkvene tradicije u punini, vi se napajate iz istih izvora duhovnosti, bogoslužja i teologije kao i Pravoslavne crkve. Lijepo je zajednički biti svjedocima tako velikih bogatstava. Moguće je i na akademskom području promicati zajedničke programe studija i kulturne razmjene, uključujući osobito mlađe svećenike, tako da budu odgojeni u širini pogleda. Iznad svega i u svemu, pomozimo jedni drugima živjeti u ljubavi sa svima. Ljubav ne poznaje kanonske i jurisdikcijske granice. Boli me kad i među katolicima vidim svađe oko jurisdikcija“ rekao je papa Franjo. Život u ljubavi priprema nas za  život u jednom zajendičkom nebu na što smo pozvani, ustvrdio je Sveti Otac, “a tamo Gospod neće tražiti račun o tome koja i kolika područja su bila pod našom jurisdikcijom. Neće nas pitati kako smo pridonijeli razvoju naših nacionalnih identiteta. Naprotiv, pitat će nas koliko smo ljubili bližnjega, svakoga bližnjega... Budite hrabri, draga braćo, koračajte naprijed u duhu zajedništva!“ završio je svoje obraćanje papa Franjo, zamolivši sve za molitve jer su mu, kako je rekao na kraju, jako potrebne.

Nakon Papina govora, svi su se sudionici  imali priliku pozdraviti s papom Franjom, pa tako i predstavnici iz Hrvatske, mons. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije i đakon Livio Marijan. Za vrijeme susreta sudionici su sudjelovali na zajedničkim bogoslužjima u Rumunjskm kolegiju “Pio Romeno“, Ukrajinskom kolegiju sv. Jozafata kao i na Večernjoj u ukrajinskoj grkokatoličkoj katedrali sv. Sofije u Rimu.

Livio Marijan, kancelar

Fotogalerija: