Ispis

IKA, Zagreb: U Vikarijatu Križevačke eparhije u BiH od 15. do 18. srpnja održana je druga sesija duhovno-formacijskog seminara Pastoralno-misijskog odjela Ukrajinske Grkokatoličke Crkve. Svake godine takvi se seminari odražavaju diljem svijeta u zemljama gdje žive Ukrajinci, a namijenjeni su svećenicima, redovnicima i pastoralnim djelatnicima. Ovaj seminar, pod naslovom „Čuvanje kršćanskog identiteta i njegova uloga u procesu integracije“, vodili su predavači iz Ukrajine i BiH. Sudjelovalo je oko 30 polaznika iz Srbije, Moldavije, Kazahstana i Estonije, kao i prezbiteri Križevačke eparhije predvođeni apostolskim administratorom mons. Milanom Stipićem te Ukrajinske Grkokatoličke Crkve na čelu s vladikom Kijivske arhieparhije Ukrajinske Grkokatoličke Crkve Josipom Miljanom.

Više od stotinu godina Ukrajinci u Bosni čuvaju svoju povezanost s Ukrajinom. Prema službenim statistikama u Bosni živi više od 3000 grkokatolika. Njihovi su se predci doselili na to područje krajem 19. i početkom 20. st. iz Galicije, koja je u to vrijeme pripadala Austro-Ugarskoj Monarhiji. Uskoro za svojim vjernicima u Bosnu su došli i grkokatolički svećenici. Metropolit Andrej Šepticki pohodio je Bosnu tri puta. U crkvi Hrista Carja u Banjoj Luci i danas se čuva antimins, odnosno posebno platno sa svetim moćima, potpisano rukom metropolita 1913. g. Pastoralno-misijski seminar u Bosni organiziran je prigodom obnavljanja stoljetne povezanosti Ukrajinaca s njihovom domovinom i Crkvom.

U parohiji Hrista Carja u Banjoj Luci (BiH) 18. srpnja episkop Ukrajinske Grkokatoličke Crkve Miljan zajedno s apostolskim administratorom Križevačke eparhije mons. Stipićem blagoslovio je kameni spomen-križ kao znak zahvale Bogu za dar svetih monaha, ukrajinskih blaženih Klimenta Šeptickog i Leonida Fjodorova, koji su započeli svoj redovnički život u Kamenici nedaleko od Banje Luke.

Naime, metropolit Šepticki je krajem 19. st. pokrenuo obnovu redovništva u Ukrajini te osnovao monašku zajednicu studita, koji su se ravnali prema pravilu sv. Teodora Studita, poznatog istočnog oca iz 8. stoljeća. Nakon Lavova drugi studitski manastir bio je utemeljen u Kamenici 1908. g. za vrijeme pastirskog pohoda metropolita Andreja Ukrajincima. Od 1912. do 1914. g. u Kamenici su prolazili redovnički novicijat rođeni brat metropolita Šeptickog, Kliment i Leontije Fjodorov. Kliment (Kazimir) Šepticki, doktor prava, bio je zastupnik Bečkog parlamenta. Godine 1911. stupio je u benediktinski samostan te 1912. nastavio novicijat kao studit u Kamenici. Kasnije je bio vrhovni poglavar studita u Ukrajini. Godine 1947. uhitile su ga komunističke vlasti. Preminuo je 1951. g. u Vladimirskom centralu, poznatoj ruskoj tamnici za posebno opasne zločince. Leontije (Leonid) Fjodorov, stekavši teološku naobrazbu u Petersburgu, Rimu i Freiburgu, stupio je u manastir studita. Godine 1917. imenovan je egzarhom Ruske Grkokatoličke Crkve. Osuđen je 1923. g., a umro je u Sibiru 1935. g.

Tadašnje vlasti zatvorile su studitski samostan u Kamenici 1922. g. Vrlo je simbolično da su nakon sto godina monasi studiti iz Ukrajine došli na mjesto gdje su njihovi utemeljitelji započeli svoj put prema svetosti. Također, za vrijeme seminara sudionici su pohodili župu Presvete Euharistije u Kozarcu (pored Prijedora), gdje je 1912. i 1913. g. bio parohom blaženi o. Emilijan Kovč, koji je poginuo mučeničkom smrću u koncentracijskom logoru Majdanek 1944. g. i časti se kao zaštitnik prezbitera Ukrajinske Grkokatoličke Crkve. Kliment Šepticki, Leonid Fjodorov i Emilijan Kovč proglašeni su blaženima 27. lipnja 2001. g. u Lavovu za vrijeme pohoda pape Ivana Pavla II. Ukrajini.