Ispis

Papa Franjo je posljednjeg dana boravka u Rumunjskoj u nedjelju 2. lipnja u nazočnosti oko 100 tisuća vjernika na prostranom Polju slobode u istočnom predjelu grada Blaja zajedno s rumunjskim grkokatoličkim biskupima služio božansku liturgiju tijekom koje je proglasio blaženima sedmoricu grkokatoličkih biskupa, mučenika komunističkog režima. To su mons. Vasile Aftenie, mons. Valeriu Traian Frenţiu, mons. Ioan Suciu, mons. Tit Liviu Chinezu, mons. Ioan Bălan, mons. Alexandru Rusu i kardinal Iuliu Hossu. U propovijedi se osvrnuo na njihov herojski život i istaknuo

kako su radije žrtvovali svoj život nego li slobodu savjesti, koju im je nametnuo ondašnji režim. Papa nije ni ovog puta spomenuo komunizam, već se služio pojmovima “ateistička ideologija” i “diktatura”. Ovo mjesto podsjeća, prema Papinim riječima, na jedinstvo rumunjskog naroda, koje se ostvaruje u različitostima vjerskih iskustava. To je neprocjenjivo duhovno bogatstvo, koje obogaćuje i obilježava rumunjsku kulturu i identitet. Novi blaženici su trpjeli i žrtvovali svoje živote, boreći se protiv neliberalnih i prisilnih mjera ideološkog sustava, koji nije poštivao temeljna ljudska prava. U ono vrijeme katolička zajednica bila je izložena teškim iskušenjima diktatorskog i ateističkog režima. Svi biskupi grkokatoličkog i latinskog obreda bili su pozatvarani. Sedmorica novih blaženika bila su odvedena u zatvor 25. listopada 1948. godine gdje su i umrli i pokopani u zajedničke rovove kako bi se spriječilo vjernike da ih se spominju. Među njima je bio i kardinal Iuliju Hossu, koji je odlučio ostati uz svoje vjernike, odustajući od premještaja u Rim i od podjele kardinalskog šešira, kojeg mu je ponudio Pavao VI. Na obzorju papa Franjo vidi Europu, kojoj prijete slične, ako ne i gore nove opasnosti, kao što je velika i brza sekularizacija, liberalizam i konzumizam.”I danas se pojavljuju nove ideologije koje se podmuklo nastoje nametnuti i iskorijeniti u ljudima bogatu kulturnu i vjersku tradiciju. Ideološke kolonizacije koje preziru osobne, životne i obiteljske vrednote, nanose štetu svojim ateističkim prijedlozima kao što su činili i oni prošli posebno među mladima i djecom, ostavljajući ih bez korijena”, rekao je Papa i primjetio kako ljubav pobjeđuje sva ideološka tlačenja. Rumunjskim je vjernicima preporučio da budu čvrsti svjedoci slobode i milosrdni kao što su bili ovi blaženici. Sada se mi moramo boriti protiv tih novih ideologija, prenoseći suvremenicima svjetlo Evanđelja, rekao je Sveti Otac.

Nakon mise i prije molitve Kraljice neba Papa se još jednom osvrnuo na svjedočanstvo grkokatoličke Crkve, zahvalio za srdačan doček i odvijanje posjeta te povjerio Rumunjsku i njezine vjernike Majci Božjoj, moleći je da pomogne rumunjskom narodu u potrazi za istinskim napretkom i mirom kao i izgradnji sve pravednije i bratskije domovine (IKA, Zagreb).