Ispis

"Pokret fokolara djelo je Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“  

U nedjelju, 5. po Pashi – Uskrsu, kada se u bizantskom obredu slavi “Nedjelja o slijepcu od rođenja“, mons. Milan Stipić, ordinarij Križevačke eparhije služio je božansku liturgiju u katedrali Presvete Trojice u Križevcima, na kojoj su se, uz Sestre bazilijanke koje žive i djeluju u Križevcima, okupili i članovi Pokreta fokolara koji žive i rade u Križevcima u sklopu biskupske rezidencije. Tumačeći događaj iz evanđelja kada je Isus ozdravio slijepca od rođenja, mons. Stipić je osobito naglasio važnost djelovanja Svetoga Duha koji otvara oči i miče duhovnu sljepoću sa ljudskih srdaca. Istakao je trajno prisutan sukob zakona i ljubavi tijekom povijesti Crkve, ali i u svakom pjedinačnom vjerničkom životu. Krist želi pokazati da je ljubav iznad zakona i ona zakon ne ukida, ali ga nadopunjuje, oplemenjuje i usavršuje. “Upravo Duh Sveti nas nadahnjuje Božjom ljubavlju i zato uvijek trebamo biti otvoreni vodstvu Duha kako bi po njegovu nadahnuću mogli rješavati sve poteškoće našega vremena na autentičan, Božji način, ne slijedeći samo slijepo iskustva starih, nego otvarajući se uvijek novim nadahnućima i poticajima. I Pokret fokolara ili Djelo Marijino, koji živi i djeluje u sklopu biskupske rezidencije u Križevcima je djelo Duha Svetoga, nastao poticajem i nadahnućem kao jedna nova stvarnost u životu Crkve našega vremena“ rekao je mons. Stipić. Poslije liturgije ordinarij se zadržao s fokolarinima oko bratskog stola i sudjelovao na susretu gdje su članovi pokreta iznosili svoja životna iskustva i svjedočanstva vjere.

Razgovaralo se o zajedničkim projektima u budućnosti, o djelovanju i životu fokolara u Križevcima u sklopu “Mariapolija Faro“ . Članovi pokreta, kako oni posvećenog života, tako i supružnici s djecom i volonteri iz raznih zemalja koji žive u zajednici u Križevcima, uključeni su na poseban način u život grada Križevaca, doprinoseći općem dobru i svjedočenju evanđeoskih vrijednosti u raznim projektima i na svojim radnim mjestima. Mons. Stipić izrazio im je zahvalnost Crkve za njihovo autentično svjedočenje vjere kroz različite vidove života i rada te ih hrabrio da nastave svoje poslanje jer je upravo danas potrebno hrabro i kvalitetno životno svjedočenje Božje ljubavi na svim područjima života. I Crkva i svijet potrebni su zauzetih, iskrenih i autentičnih svjedoka evanđelja koji upravo nenametljivo, ali istovremeno snažno propovijedaju svojim životima. Zahvalio im je na brizi i suradnji oko života stolne crkve u Križevcima, pozivajući da se još više uključe i angažiraju oko života grkokatoličke zajednice.

Pokret fokolara (ili fokolarini, od tal. “fokolare“ – ognjište) kao crkveni pokret nastao je 1943. godine u Trentu (Italija), a utemeljiteljica pokreta je Chiara Lubich, tada mlada djevojka od dvadeset i tri godine, koja se posvetila Bogu. Poticaj je pronašla u Isusovoj oporuci “Da svi budu jedno” i tako je stasao pokret koji će promovirati ostvarenje Božjeg nauma ljubavi s ljudima svih naroda, da kao obitelj čovječanstva budu slika ljubavi Božje. Započevši s nekoliko djevojaka i karitativnim radom u ratom razorenom Trentu, Chiara Lubich je postupno nadahnula veliki svjetski pokret u kojem spontano dolazi do materijalnog i duhovnog zajedništva dobara, po uzoru na prve kršćanske zajednice, s naglašenom ekumenskom dimenzijom. Tako će diljem svijeta niknuti ‘stalni Mariapoli’, gradići Pokreta kojih danas ima 35 na svim kontinetnima, pa tako i u Križevcima. Internacionalnost je značajka Pokreta koji su prisutni u 27 zemalja. Kako se Pokret fokolara u Hrvatskoj širio, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća sve se više osjećala potreba za centrom u kojem bi se formirali njegovi članovi. Tadašnji grkokatolički biskup mons. Slavomir Miklovš godine 1984. dao je na raspolaganje zgradu svoje bivše rezidencije, nekoliko kurija i poljoprivredno zemljište. Kada je iste godine na susretu biskupa prijatelja Pokreta fokolara tu svoju želju izložio Chiari Lubich, ona je rekla: “To bi mogao postati centar za sve zemlje istočne Europe”. Članovi Pokreta su pomogli kod obnove starih zgrada i sjenika katedralnog kompleksa. Godine 1991. na prvom susretu s članovima Pokreta iz istočne Europe u Katowicama u Poljskoj, Chiara Lubich naziva taj centar gradićem, a dvije godine kasnije doista postaje središtem za jugoistočnu Europu. Ime “Faro“ simbolički znači “svjetionik“, što ima biti putokaz svima koji traže svjetlo. Pokret se najviše razmnožio za vrijeme Domovinskog rata kada su križevački fokolarini sudjelovali u skupljanju i dijeljenju humanitarne pomoći svima u potrebi. Svake godine kroz Mariapoli u Križevcima prođe oko 4000 osoba iz raznih zemalja, sudionika brojnih susreta, kao i posjetitelja, koji se često vraćaju i dovode svoje prijatelje. Gradić je i meta mladih iz raznih europskih zemalja koji ovamo dolaze u međunarodne škole, osobito u ljetnim mjesecima, da bi rasli u duhu evanđeoskih vrjednota i da bi se učili graditi ujedinjeni svijet. Kroz konkretne akcije oni daruju svojim vršnjacima radost takvoga života, u posljednje vrijeme i preko sporta, u čemu su naišli na veliku podršku grada Križevaca. U gradiću Faro od 1995. godine djeluje dječji vrtić Zraka sunca, gdje se radi na oblikovanju cjelovite ličnosti djeteta, s naglaskom na zajedništvo. Iz odgojne prakse Pokreta proizišla je i teorija, poznata kao Pedagogija zajedništva. Usprkos ekonomskoj krizi i drugim poteškoćama u Faru niče i mala poduzetnička zona s nekoliko djelatnosti, gdje se radi po načelima Ekonomije zajedništva. Članovi su redovito na svim bogoslužjima u grkokatoličkoj katedrali i mnogi crpe duhovnu snagu iz duhovnosti istočnog obreda s kojim su se saživjeli boraveći upravo u Križevcima.