Ispis

 

U četvrtak, 23. svibnja 2019., u kapeli Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu služena je Božanska liturgija svetog Ivana Zlatoustog prema bizantsko-slavenskom obredu kojim se služe grkokatolički vjernici na području Križevačke eparhije. Liturgiju je služio o. Aleksandar Hmilj, župnik u Slavonskom Brodu i Gornjim Andrijevcima, uz suslavitelje o. Nikolu Stupjaka, župnika u Kaniži i Šumeću te vlč. Stjepana Maroslavca, svećenika biritualca na službi u Đakovu. Njima su se u koncelebraciji pridružili poglavari Bogoslovnog sjemeništa, mons. Karlo Višaticki, duhovnik, preč. Mato Gašparović, ekonom te vlč. Krešimir Čutura, vicerektor Sjemeništa. Na liturgiji je posluživao i vlč. Domagoj Vidaković, đakon Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je i navijestio evanđelje po ukrajinskom napjevu. U prvom dijelu propovijedi, o. Aleksandar nas je uveo u slavljenje blagdana po bizantskom običaju. 

Naime, grkokatolički vjernici proslavili su ovaj tjedan tzv. blagdan Prepolovljenja (Sredinu blagdana). Taj blagdan označava razdjelnicu od Uskrsa do blagdana Duhova, tj. točno vrijeme između ove dvije svetkovine. Blagdan Prepolovljenja slavi se u bizantskom obredu od 4. stoljeća. Drugi dio propovijedi o. Hmilj je posvetio odlomku iz Djela apostolskih pri čemu je na poseban način pred vjernike stavio primjer sv. Pavla i Barnabe kao uzore pastira. Današnji pastiri, nastavio je o. Hmilj, bilo svećenici, bilo vjernici laici, trebaju biti otvoreni poticajima Duha Svetoga, ali i očuvati ono tradicionalno u Crkvi, promatrajući ono novo kao osvježavajuće, a nikako bespotrebno. Na kraju propovijedi, predslavitelj je svima stavio na srce svaki dan umirati sebi, kako bi živjeli Bogu.

Liturgijskim pjevanjem i bogoslovskim zborom, pri čemu su se pjevali tradicionalni ukrajinski napjevi, ravnao je Bruno Diklić, cantus magister Sjemeništa. On je ujedno otpjevao i čitanje iz Djela apostolskih prema specifičnom žumberačkom napjevu. Bogoslovskom zboru se ovom prilikom pridružio i rektor Sjemeništa dr. Stjepan Radić. Liturgijski jezici pjevanih dijelova bili su hrvatski te manjim dijelom grčki, crkvenoslavenski i ukrajinski. Na bogoslužju je sudjelovala nekolicina umirovljenih svećenika iz Svećeničkog doma u Đakovu, studenti i studentice laici s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu te časne sestre koje djeluju u Sjemeništu.

Inače, grkokatolički vjernici u Hrvatskoj okupljeni su u Križevačku eparhiju (biskupiju) kojom upravlja mons. Milan Stipić, novoizabrani apostolski administrator. Eparhija se prostire na teritoriju Republike Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine, ujedinjuje tri tradicije (žumberačku, ukrajinsku i rusinsku) te obuhvaća oko 23000 vjernika katolika grčko-slavenskog obreda. Inače slavljenje božanske liturgije sv. Ivana Zlatoustog jednom godišnje u Bogoslovnom sjemeništu postala je lijepa tradicija, koju bogoslovi i poglavari zdušno podržavaju. Vrijedi također istaknuti da je u đakovačkom Sjemeništu prije dvadesetak godina svoju svećeničku formaciju prošla nekolicina grkokatoličkih bogoslova iz Ukrajine. Za njih je tada skrbio protojerej stavrofor Ivan Barščevski kao pomoćni duhovnik. Od tada je đakovačko Sjemenište na specifičan način povezano sa istočnom tradicijom Katoličke Crkve, a ta se poveznica, kao i upoznavnje grkokatoličke tradicije uopće, nastavlja njegovati ovom godišnjom liturgijom u Sjemeništu čiju su pripremu i organizaciju potpuno preuzeli đakovački bogoslovi (Krešimir Iljazović, foto: Luka Erić).